Kad će pojeftiniti meso, mlijeko i jaja?

Zadnjih godina pozorno pratimo inflaciju cijena hrane, jer je porast za većinu prehrambenih artikala bio jako izražen – žitarice i uljarice su najbolji primjer gdje se kratkoročno dogodila promjena cijena od 100 i više posto.

Nakon njih je, naravno, slijedio i porast cijena mesa, jaja, mlijeka jer su troškovi hranidbe značajna stavka u svakoj stočarskoj proizvodnji. Kako su se nedavno žitarice i uljarice vratile na pred-korona razdoblje, pravo pitanje je zašto su meso, jaja ili mlijeko i dalje značajno skuplji nego su bili u periodu prije korona krize?

Za uvod prvo grafikon koji će nam dati sliku što se događalo s cijenama uljarica i žitarica u periodu 2020. godine do danas. Iz njega je vidljivo da su svoj vrhunac imale u drugoj polovici 2022. godine, dok su sadašnje vrlo bliske cijenama iz 2020. godine.

Iako sam naveo u grafikonu samo one kukuruza i uljane repice, sličan put su prošle pšenica, soja itd.

A onda grafikon koji pokazuje za isti period cijene svinjskog mesa, mlijeka i jaja. Trenutne jaja su oko 2,3 EUR/kg, živih svinja oko 1,7 EUR/kg i mlijeka oko 0,5 EUR/kg. Ovo su prosječne EU brojke. 

Kod ta tri proizvoda pokazuje se sličan trend, a to je da se značajni porast počinje događati početkom 2022. godine. Dalje, pokazuje da su najviše cijene tih proizvoda negdje u periodu druge polovice 2022. sve do sredine 2023. kada počinje lagani pad. Ono što je isto tako indikativno je da su trenutne cijene mesa, jaja i mlijeka i dalje 30-50% više nego u periodu 2020-2021, iako su se cijene žitarica i uljarica vratile na razinu u razdoblju 2020.-2021. godine.

Idemo sad malo dublje zaroniti u brojke, prvo treba razumjeti temelje odnosno strukturu troškova proizvodnje mesa, jaja i mlijeka. Prije svega treba razumjeti koliko cijene ovih namirnica ovise o cijenama hrane odnosno koliko njihova troška proizvodnje je cijena hrane.

Troškovi proizvodnje

Neke podatke imam sa svog hard diska, a neke sam pronašao na Internetu:

• Tov junadi: tipično trošak hrane čini od 25-40% ukupnih troškova živog juneta (500-600 kg)
• Tov svinja: tipično trošak hrane čini 30-50% ukupnih troškova svinje za klanje (105-110 kg)
• Jaja: tipično trošak hrane čini od 50-70% ukupnih troškova finalnog proizvoda
• Mlijeko: tipično trošak hrane čini 40-60% ukupnih troškova finalnog proizvoda

Napomena: kod troškova gledam ukupne koji uključuju nabavu rasplodnog materijala (npr. kod tova junadi to je nabava teleta od 250 kg, kod tova svinja nabava praseta od 25 kg i slično), troškove rada, amortizacije, kamata i ostalih troškova.

Napomena 2: važno je primijetiti da trošak rada i energije obično čini manje od 10% ukupnih troškova u visoko industrijaliziranim proizvodnjama (a danas su 90+% sve takve). Ovo znači da porast cijena rada i porast cijena energije (koji se već i poprilično ispuhao) nema veliki utjecaj na porast cijene mesa i proizvoda poput mlijeka ili jaja.

Ekonomija hrane ima svoje cikluse 

Pravo pitanje glasni: zašto su onda cijene ove tri vrste proizvoda i dalje visoke ako su stočne hrane pale, a cijene rada i energije ne utječu na nju više od 10%?

Prije svega treba razumjeti da ekonomija hrane ima svoje cikluse. To je prije svega ciklus nabave sirovine koji farme u velikoj većini odrade za period unaprijed. To je najizraženije kod tova junadi gdje u pravilu taj ciklus traje godinu dana pa su i zalihe kupljene (ili proizvedene – zadužene) po skupljim cijenama. I tvornice stočne hrane u pravilu kupuju zalihe za 3-6-9 mjeseci unaprijed. Zato ciklus spuštanja cijena proizvoda poput mesa ili jaja ima svoj ciklus koji kasni minimalno 3-6-9 mjeseci u odnosu na trendove kod cijena sirovine.

Drugo, treba razumjeti da u situacijama poskupljenja hrane poljoprivrednici imaju jaki udar na obrtni kapital. A ako se dogodi i da cijena kapitala jako raste (što se događa zadnjih 18 mjeseci gdje je trošak kapitala u poljoprivredno industriji otišao sa 1-3% kamate na 5-7% kamate) , to znači da poljoprivrednicima treba više novca i da taj novac postane skuplji (a banke opreznije jer plasmani postaju rizičniji).

Posljedice toga su u pravilu smanjenje proizvodnje u stočarskom sektoru, što u pravilu znači u vremenima porasta potreba za kapitalom i skupim kapitalom manje svinja, krava, kokoši na farmama. Dok se cijeli ciklus ponovo pokrene, treba vremena. Ovo je naročito izraženo u pojedinim sektorima, npr. mliječno govedarstvo je najsporije jer je 10 mjeseci steonosti za 1 tele godišnje, pa još godinu i pol dana da junica postane reproduktivno spremna itd. Kod svinja i koka obrtaj je puno brži, krmača daje preko 30 prasadi godišnje, a pilići se brzo štancaju jer koke proizvode 250+ jaja godišnje.

Treće, tu su uvijek prisutne i anomalije zbog kojih ne vrijede standardna i logična tržišna pravila, npr. geopolitički potresi poput rata u Ukrajini. Zbog Ukrajine žitarice u EU su u ovom trenu jeftinije nego što bi trebale biti  (npr. veći je pad cijena pšenice zadnjih 12 mjeseci na MATIF (EU) burzi nego što je na CBOT (USA) burzi).

Ostali globalni faktori su odnosi USD/EUR tečaja, klimatske izazovi, životinjske epidemije bolesti ili ekološko-klimatski propisi i politike.

Kad ćemo do jeftinije janjetine i odojka?

Iz svih ovih razloga cijene mesa, jaja i mlijeka nisu u padu koliko su trebale pasti s obzirom na pad cijena sirovine (žitarice, uljarice) i energije. Taj pad će se dogoditi, ali ga treba još malo pričekati.

Koliko dugo ćemo čekati jeftinijeg odojka ili moju omiljenu janjetinu? To ponajviše ovisi o prirodnim ciklusima ljudske pohlepe. Jer već neko vrijeme se u navedena tri sektora lijepo zarađuje, pa će se opet dogoditi povećanje proizvodnje odnosno napunit će se farme do kraja, što će uzrokovati viškove robe u odnosu na potražnju, a onda će cijene jače padati. I tako, malo po malo, nevidljiva ruka tržišta radi polako, ali sigurno svoj posao.

Poljoprivredne priče Ivana Malića možete pročitati i na njegovu blogu. 

Koliko će se brzo dogoditi taj pad? Kako u kojem sektoru, u svinjogojstvu, pilićima ili jajima vrlo brzo (3-6-9 mjeseci je u poljoprivredi vrlo brzo). Jedna krmača proizvode godišnje 30 prasadi, vrlo brzo se vraćaju proizvodne količine. Kod junetine i kravljeg mlijeka puno sporije tu su ciklusi puno duži. Tako da mi je do jeftinije janjetine period čekanja 12-24 mjeseca.