Mnogi poljoprivrednici imaju teškoće u svom poslovanju. Malo tko je zadnje 3 turbulentne poljoprivredne godine prošao neokrznut. Ovo su moja tri primjera restrukturiranja poljoprivrednih gospodarstava na kojima trenutno radim.
Prije ili kasnije svaki poljoprivredni biznis dođe do točke kad netko kaže “ovo ovako više ne ide”. U poljoprivredi se to događa češće nego u drugim industrijama jer su značajnije oscilacije u vanjskim faktorima koji utječu na poljoprivredno poslovanje. Velike su to i pojedincu neupravljive sile poput pandemija i ratova, klimatskih ekstrema i regulatornih promjena.
Uzet ću za primjer zadnje 4 godine i sve vanjske promjene koje su se dogodile u poljoprivrednom ekosustavu. Drastičan porast cijena proizvodnje zbog rasta cijena rada, energije, repromaterijala i strojeva. Zbog tih razloga troškovi proizvodnje žitarica i uljarica su porasli čak 30%.
Utjecaj svjetskih burzi na lokalna tržišta. Na istom primjeru vidimo da je cijena pšenice u periodu 2020-2025 varirala između 200-400 EUR/toni, s tim da je vrhunac dosegnut u 2022. godini i od tada je cijena u padu. Sadašnja burzovna cijena je oko 190 EUR/toni, što su razine cijena iz perioda 2019-2021.
Utjecaj zelenih politika EU. Sve oštriji okolišni zahtjevi su posljedično povećali troškove proizvodnje poljoprivrednicima, a često utječu i na smanjene prinose npr. zbog zabrana učinkovitih zaštitnih sredstava s višim negativnim utjecajem na okoliš.
Politika povišenja kamatnih stopa centralnih banaka radi borbe s inflacijom. S obzirom da ratarstvo u Hrvatskoj stvara tek 3-4% prinosa na imovinu, jasno je da plaćanje kamata od 5-6% na kredite za repromaterijal i strojeve dugoročno nije održivo za ratarske proizvođače.
Klimatske promjene čine proizvodnju sve neizvjesnijom i malo koja godina prođe bez značajne štete na barem jednom usjevu. U zadnjih 5 godina imale su veliki utjecaj na proizvodne rezultate poljoprivrednih kultura. Pšenica roda 2023. je zbog viška proljetnih oborina imala 20% niže prinose i nižu kvalitetu. U soji roda 2024. prinosi su zbog suše bili 30-40% niži. I ove godine su štete značajne.
Jasno je da u uvjetima ovako snažnih oscilacija na vanjskim čimbenicima koji utječu na poslovanje poljoprivrednika ništa više nije isto, pa ne mogu biti iste niti osnovne postavke poslovanja. Znakovi sustavnih poteškoća u sektoru prvo se počnu vidjeti kroz manjak likvidnosti i probleme sa servisiranjem postojećih dugova. Radi čega se vatrogasno poseže za novim dugovima, uglavnom kratkoročnim, s visokim kamatama, što je jako problematično ako ne stvarate dovoljno vrijednosti da dugove servisirate.
To je trenutak da počnete razmišljati o restrukturiranju svog poljoprivrednog poslovanja. Odnosno o mijenjaju, jer je jasno da stari načini više ne funkcioniraju i da mora doći do promjene. Jasno je da ratarstvo u Hrvatskoj ima sustavni problem i nema ratara koji ovu jesen vršeći polja soje ne razmišlja o tome što napraviti drukčije iduće godine.
Što ja zapravo radim kad vas restrukturiram i što je to restrukturiranje? Objasnit ću na tri slučaja poljoprivrednih gospodarstava na kojima trenutno radim.
Trenutno restrukturiram odnosno “preslagujem” jednog ratara (200-njak ha zemljišta), jednog stočara koji proizvodi mlijeko (100-njak ha, 40-tak uvjetnih grla) i dva voćara (ukupno 150 ha). Zajedničko za sva tri slučaja je da su vlasnici zaključili “ovo ovako više ne ide” i shvatili da trebaju vanjsku pomoć. Narodski reklo bi se “voda došla do grla”.
Zašto trebaju vanjsku pomoć? Zato što rijetko čovjek čije su odluke dovele do problema u poslovanju može riješiti taj isti problem. Jednostavno nije u ljudskoj prirodi, previše je emocija i osobne upletenosti, a često i nedovoljno poslovnog znanja da samostalno mogu realno sagledati svoju situaciju i odlučiti se za promjene.
Iako svaki od ova tri slučaja ima drukčije probleme i motive, svode se na isti nazivnik: nesigurnost je li sadašnji poslovni put održiv i postoje li neki drugi, lakši ili profitabilniji putevi? Treba im drugo mišljenje, jer oni dobro ne vide. Njihov pogled zamaglile su godine ograničenih uspjeha, odricanja, frustracija, zatvorenosti u vlastite lokalne okvire, nepovjerenje u sustav i otkupljivače, a ponekad i u sebe. Izgubili su vjeru. Neki imaju ideju kako dalje, ali bi htjeli potvrdu svojih stavova jer svaka promjena pravca u poljoprivredi zahtijeva značajan uloženi rad, vrijeme i kapital. Još je teže to raditi kad ste u 50-tim ili 60-tim godinama života.
Stočar (mlijeko) ima problem s kupcima, otkupnom cijenom mlijeka i pronalaženjem kvalitetne radne snage. Jako je umoran (fizički i psihički), izgubio je vjeru i traži način da ponovo ima život koji nije 0-24h na farmi. Zadnjih 10 godina nije bio na godišnjem odmoru.
Zaduženost mu je srednje visoka - tolika da se još 5 godina ne može opustiti, a sad je već blizu 60 godina života. Imovine ima puno, ali ne stvara dovoljnu vrijednost. Prodati ne želi, jer farma je njegov život. Želi i dalje proizvoditi mlijeko i meso, ali da ima i nešto od života - normalno radno vrijeme, poneki slobodni dan i godišnji odmor.
Rješenja za restrukturiranje zajednički tražimo u smjeru smanjenja stada i zemljišta, uz uvođenje kombinirano štalsko-pašnog modela proizvodnje. Prodajom dijela strojeva i zemljišta koji više neće biti potrebni za smanjenu proizvodnju mogu se stvoriti novci za otplatu većeg dijela postojećih kredita i na taj način smanjiti pritisak na proizvodnju. Smanjenje obujma posla će dovesti i do manje potrebe za vanjskom radnom snagom.
Na kraju ćemo novu strategiju proizvodnje pretvoriti u financijski model poslovanja, da vidimo drži li to što smo zamisliti vodu i s kojim prihodovnim i troškovnim preduvjetima.
Uvijek kod restrukturiranja gledam i druge mogućnosti koje postoje s obzirom na prirodne preduvjete, to su u ovom slučaju ratarenje i voćarstvo. Razmatrali smo i vlastitu proizvodnju sira, energije, seoski turizam i pronalaženje novih kupaca van RH. Proizvodnja sira čini se kao jedan od dobrih putova naprijed, ali traži nove investicije, promjenu fokusa sa farme na tržište i prodaju… dodatna kompleksnost.
Ratar (uljarice i žitarice) ima problem s profitabilnošću proizvodnje, servisiranjem svojih dugova i nesigurnošću koje donosi loše tržište i klimatske promjene. Mehanizacija na OPG-u je stara i mora se obnavljati, ali nema se to s čim napraviti. Još godinama će sva dobit iz proizvodnje primarno morati servisirati postojeće zaduženje.
Rješenje za restrukturiranje vidim u prodaji dijela zemljišta radi osiguranja kapitala za obnovu strojeva, restrukturiranje financijskog duga (dugoročni kredit s nižom kamatom umjesto financiranja putem 5 godina leasinga i kratkoročno od dobavljača), promjenu plodoreda (da ima manji utjecaj klimatskih promjena i vrućih ljeta, npr. uvođenje uljane repice u plodored), a i nagovaram ga da počne eksperimentirati s navodnjavanjem i povrtlarstvom u dijelu svog plodoreda (pomak iz ratarstva u povrtlarstvo je značajno lakši i jefiniji nego pomak prema voćarstvu ili stočarstvu).
S obzirom na njegove godine i potrebne investicije, povrtlarstvo mu može najbrže donijeti više dobiti po hektaru, što će u konačnici brže otplatiti dugove i donijeti stabilnije poslovanje.
Treći slučaj je voćarski. U ovom slučaju najviše radim na operativnom restrukturiranju, odnosno smanjenju troškova i pronalaženju optimalnih strojeva kako bi se povećala efikasnost agrotehničkih operacija i time smanjili broj sati rada. S obzirom da voćari imaju u proizvodnji sve više problema s mrazom, upravljanje troškovima ključan je faktor za opstojnost gospodarstva. Uz to, radim na smanjenju troškova gnojiva i zaštite pronalaženjem jeftinih alternativa s pravovremenim nabavama, a uvodim i procese upravljanja strojevima (procedure za održavanje, vođenje evidencija, GPS nadzor rada traktora itd).
Dodatno, s obzirom na viškove kapaciteta strojeva, pokušavam naći i nove izvore prihoda kroz pružanje usluga rezidbe ili malčiranja drugim poljoprivrednicima iz okruženja.
Kako bi mogli donijeti pravilne odluke bazirane na brojevima umjesto na osjećaju, za sve alternative agrotehničkih operacija u voćnjaku definirali smo cijene rada mehanizacije u svim varijantama priključnih strojeva - na nivou operacije po satu i hektaru, i godišnje ukupne sate rada strojeva i radnika na nivou voćnjaka. Kad imamo brojke s realnom podlogom, lakše je donijeti poslovnu odluku.
Probleme poput ovih gore ima većina hrvatskih poljoprivrednih gospodarstava - neki manje, neki više, ali malo tko je zadnje 3 turbulentne poljoprivredne godine prošao neokrznut. U ova tri slučaja radi se o strateškom, operativnom i/ili financijskom restrukturiranju poslovanja. U svojim analizama i prijedlozima vodim računa o proizvodnim resursima (zemlja, strojevi, ljudi, kapital), tržištu, potporama i fondovima, ali i osobnim ambicijama vlasnika. Nije svejedno želi li vlasnik OPG-a misliti na kvalitetu života i bitan mu je miran i stabilan život, ili ima ambiciju rasti i razvijati se.
Poljoprivredne priče Ivana Malića možete pročitati i na njegovu blogu.
Ako niste zadovoljni trenutačnim stanjem svog gospodarstva, ne postižete zadovoljavajuće poslovne ili proizvodne rezultate, cashflow vam ne štima, mijenjaju vam se životne ambicije/okolnosti ili samo želite da netko “sa strane” baci pogled na vaše poljoprivredno poslovanje - javite se, zajedno ćemo naći najbolje rješenje za vaše trenutne probleme ili vas pripremiti za nadolazeće.
*Foto: Ivica Korman, Željka Rački-Kristić, Blanka Kufner
Tagovi
Autor
Rekordni prinosi, male globalne zalihe i trgovinsko primirje - što to znači za cijenu agri robe?
Tamo gdje krave nemaju markice, a lavovi određuju brojnost stada
Uči li Afrika na greškama Europe? Razvoj da, ali ne pod svaku cijenu!
Prvi vjesnik mode u selu: Od narodne nošnje do krinoline
David Cvetanović
prije 1 tjedan
G. Đuro, neka bude veselo danas! Moje čestitke i najbolje želje za mladence.
I l
prije 1 tjedan
agronomski fakultet je jako zastranio sa politikom
Makeba
prije 1 tjedan
Đuro sve mi je jasno ,a vidio sam da Agronomski fakultet nema veze sa poljoprivredom u stvarnosti još davno . Situacija danas je zabrinjavajuća i nas nekoliko to ne može promjeniti .Političare nije vrijedno komentirati ,jer realnost je tragična. E sad ko će se kako prilagoditi , već nikom nije bitno . Treba raditi nešto drugo.
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
G. Davide i Makeba , od 1536 i Turskog Carstva vrše se POPISI u Slavoniji iz kojih možemo pratiti vjersko , gospodarsko i donekle demografsko stanje ! Prostor između Save , Drave i Dunava u poljoprivredi je upropašten PROMAŠENIM odlukama u BEČU , BEOGRADU I ZAGREBU ! Razvoj DOHODOVNIJIH OPG spriječen je sa zemljišnim maksimumom od 10 ha i niz Zakona koji su omogućavali smanjivanje i te površine ! U brdskoj SLAVONIJI ako su Hrvati ili Srbi koji tu žive od Turskog Carstva , IMALI PO 6 HA I PO 2 sina , SINOVI su PODIJELILI zemlju , zasnovali obitelji , pomogli djeci da NAPUSTE selo ! NIJE se išlo u OTKUP zemlje od ljudi koji su ISELJAVALI da se formiraju DOHODOVNIJI OPG ! POSLJEDICA je toga 195 IZUMRLIH sela , preko 80 sa samo JEDNIM stanovnikom prema POPISU 2021 ! BEZ HRVATSKE AGRARNE REFORME , NEMA POMAKA , a u toj REFORMI sam NAPISAO DA AGRONOMI MORAJU ući u IZUMRLA sela u sela PRED IZUMIRANJEM ! MORAMO po MODELU LIBIJE za vrijeme GADAFIJA , tu tražiti rješenja , Sa formiranjem površinski VEĆIH parcela u brdsko - planinskoj Hrvatskoj , MORATI ĆE SE IĆI I NA ŽIČANO OGRAĐIVANJE ! HDZ i SDP neka smanje broj svojih > FARMI > ZVANNIH OPĆINE I GRADOVI sa sadašnjih 556 na 140 , a sa 456 FARMI MOŽEMO VRATITI DIO LJUDI U IZUMRLA SELA , PLUS akumulacije za navodnjavanje , uzgoj ribe , manje hidrocentrale , dodatno turizam ! VELIKI dio Hrvatske prešao sam PJEŠICE , gradeći i održavajući dalekovode ! PREGLED STANJA SVI VIDIMO , A STARTEGIJE NEMA ! Budite svi pozdravljeni , sutra mi se kći udaje , pa moram vršiti završne poslove !
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Makeba , što ste vi studenti učili na Agronomskom fakultetu ? Meni su AGRONOMI pomogli prilikom sađenja jagoda i kada sam donio plodove , pozvali su zaposlene u Hladnjači u Sl. Brodu da vide plodove ! IMAMO nekoliko dijelova HRVATSKE ! Slavonija je VJERSKI očišćena početkom 18 stoljeća , procjene su da je Slavoniju napustilo ili protjerano oko 250 TISUĆA Slavonaca ISLAMSKE vjere ! Demograf Šterc nedavno u Osijeku mi reče da su njihove procjene oko 300 TISUĆA ! I ONDA JE SAVOJSKI napravio PLJAČKAŠKI pohod do SARAJEVA , namjerno ga SPALIO da POTAKNE ISELJAVNJE kršćana u Slavoniju ! U poljoprivredi se odlučuju za MODEL veleposjednika sa zemljom i šumom i MODEL KMETOVA , koje je carica TEREZIJA 1756 naredbom NATJERALA DA SAMOSTOJEĆE kuće poredaju uz puteve sa gospodarskim zgradama ! KOLONIZACIJOM i samo doseljavanjem , rađanjem PUNO djece u selima Slavonije , Baranje zasnovan je PREVELIK broj obitelji sa prihodom od zemlje ! 2025 , ja PREDLAŽEM HRVATSKU AGRARNU REFORMU , jer bez toga NEMA POMAKA u POZITIVNOM SMISLU ! Jasno je da David i Vi govorite o POZNATOM , ali AGRONOMI ŠUTE i PRAVE ŠTETU kao što ju je radio > agronom > Jakovina , ministar poljoprivrede , sa AGENCIJOM ,privremenim zakupom na 5 godina , PONIŽAVANJEM o sakupljanju 14 dokumenata kao UVJET da bi mogli kupiti na kopnu susjednu parcelu do 1 ha ! Japarić1 , RH 2 , Makeba 3 , pa preko 30 tel. razgovora sam obavio da mi kažu tko u ime ; HŠ , HŽ , CESTA , AUTOCESTA , MOŽE NAPISATI traženo !, Palo noćas nešto kiše , valjda će pasti još da mogu posijati TRITIKAL jer ga za sada ne jedu divlje svinje , nešto su mi štete napravili ORBANOVI jeleni koji su nakon žice ostali u Slavoniji ! Neka lovačka društva NEĆE ih staviti u lovnu osnovu jer bi zakup plaćali skuplje , pa ni LEGALNO ne mogu SMANJIVATI njihov broj !
David Cvetanović
prije 1 tjedan
G. Đuro, lijeka nema. Da bi se inače stvorio lek, trebaju godine (10-12) intenzovnog rada i kliničkih ispitivanja na pacijentima. Preneseno na poljoprivredu, nema stručnih ljudi sa jasnom strategijom koja bi se dugoročno sprovodila. Imamo samo pacijente, tj. nas poljoprivrednike. Testiraju na nama svoje gluposti jer smo i sami nepismeni da im u praksi pokažemo da nemaju pojma. To je začarani krug sa uzročno posledičnim vezama i to traje 100 godina. Kao neko ko je radio na i sarađivao sa svim poljoprivrednim fakultetima bivše Juge, znam da nauka i praksa na terenu nemaju dodirnih tačaka. Nauka se bavi sobom, nema saradnje sa poljoprivrednicima, svako radi za sebe. Bez primene nauke nema šta da radiš u poljoprivredi, naročito danas jer je poljoprivreda multidisciplinarna oblast. Gde je Agronomski fakultet da govori o usitnjenim parcelama? Zašto o tome ne uče svoje studente? Gde su Ekonomski i Pravni fakultet? Dakle, opstaće samo oni koji se mogu brzo prilagoditi tržištu a ostali će životariti kao i do sada. S vremena na vreme će se vlast baviti poljoprivredom, ali baš kada zagusti i onda će opet pasti u zaborav kad se malo popravi stanje. Hr je izabrala turizam kao najvažniju privrednu granu a ne industriju ili ne daj bože poljoprivredu. Dakle sama struktura ekonomije je problem. U turizmu ne treba puno pameti ili inovacija što našem narodu odgovara. U poljoprivredi moraš biti varilac, mehaničar, veterinar, tehnolog, trgovac i još mnogo toga. Pa ko bi to hteo da radi od mladih i to 24/7 za siću? Vas gospodine Đuro nema ko da razume, pričate u vetar. Pa ja sam se svađao sa Marijanom Petir na nekom skupu poljoprivrednika, niko nije smeo da se ukluči u raspravu. Ja znam da ona nema pojma, ali zna i ona da ja to znam. Ali ostalih 100 ljudi to ne zna, misle da će im ona rešiti probleme. Apsurd.
Makeba
prije 1 tjedan
David Cvetanović neka ste to napisali i ja mislim isto isto sam agronom I već 20 godina gledam propadanje , što se tiće svinja to je ravno debilani iako imam svu zemlju pod pastirima. Tema iz Zagorja koja govori o izvlaštenju sa 100 ha zemlje i to privatnih vlasnika na koju je bacio oko neki poduzetnik i i izvlastio ih je više nego uznemirujuća isto se događa sa ukrajinskim piličarima čija ulaganja se prozivaju monstr po svojim kapacitetima . Najgore je što o takvim projektima odlučuju likovi malih Opčina tj., mi nemamo strategije gdje i koliko se može graditi ,već kad je bal nek je maskembal ,a nas se tlaći nekakvim zelenim.agendama.
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
mali , želim reći da g. Malić zna dosta i to sa ekonomske strane , g .DAVIDE ja vas RAZUMEM ! Nadam se da Vi razumete da su 2 balkanska naroda Srbi , i Hrvati od 1919 KRIVI za sadašnje stanje ! Male parcele imamo radi SRPSKO - hrvatske agrarne reforme 1919 i zemljišnog maksimuma balkanskih naroda 1945 ! Male parcele imamo i radi KOLONIZACIJE Slavonije i Baranje u organizaciji Austrijanaca , Srba 1919 i Brozovih komunista 1945 ! Srbi i Vlasi doseljavali su zapadno od Zemuna od 1536 i Turskog Carstva ! Oni su ostali KRŠĆANI kao i dio Hrvata koji od 1536 NISU prešli na ISLAM ! Hrvati koji nisu prešli na islam , Srbi i Vlasi od 1536 u SLAVONIJI zasnivali su OBITELJI na način da su u BRDSKOJ Slavoniji , DIOBOM smanjivali površinu i PRAVILI sirotinju ! Sirotinja iz BRDSKE Slavonije ISELJAVA od 1945 , pa tu IMAMO izumrle Borevce u kojima su živjeli Srbi , neka sela sa Hrvatima i Srbima bez mlađih od 19 godina ! G . Davide , PROBLEM je hrvatskih političara u priznatoj RH , što NEMAJU VEZE O POLJOPRIVREDI i što NISU slušali dio nas iz CIVILNOG sektora ! > Dijagnoza > Vam je poznata , ali o lijeku ne pišete NIŠTA
David Cvetanović
prije 1 tjedan
Poljoprivreda u Hr nepovratno propada, što je i logično ako pogledamo strukturu. Većina poljoprivrednika preko 65 godina i sa malim parcelama. Međutim i ja sa manje od 40 godina i sa 100 hektara zemlje, dugoročno nema šta da tražim u poljoprivredi. To sam shvatio pre nekoliko godina i počeo razvijati nepoljoprivredne delatnosti, koje danas donose prihod jednak onome od poljoprivrede. Dugoročno, neću se baviti onom vrstom poljoprivredne proizvodnje koja zavisi od prirode, time treba da se bave države koje imaju više radne snage i manje divljih svinja i vukova koje niko neće da svede na biološki minimum. Zašto bih ja kao magistar agronomije jurio divlje svinje i vukove sa svoje zemlje a koje mi godišnje naprave štetu od 20 000 eura, kada mogu tu lovu bolje da uložim, jer imam resurse i znanje. Oni koji nemaju resurse i znanje, baviće se poljoprivredom na isti način kao do sada, jer nemaju drugog izbora. Osim toga, samo Ministarstvo je grobar Hr poljoprivrede. Ne treba nam veći neprijatelj od njih. Neupućeni, nekompetentni, neljubazni. Kad nazovem nekoga iz Agencije, prvo ga pitam koju školu je završio da znam kako sa njim da pričam. Menjaju pravilnike i zakone sto puta, nemaš pojma šta te čeka od propisa sledeće godine, tumače pravo kako oni misle da treba?! Hej, igraju se prava i pišu gluposti u svojim Odlukama. Rasturam ih na sudu, poništavaju vlastita Rješenja nekoliko puta ali i dalje donose ista pa ih opet tužim. Dobio ih i na Ustavnom sudu jer su u nekoj glupoj odluci napisali da nemam pravo žalbe. Hej, ko si ti da meni kažeš da nemam pravo žalbe?! Poljoprivrednici u Hr su uglavnom nepismeni, zadrti, nezainteresovani, nemaju vremena jer non stop rade. Nemaju svoje mišljenje i ne smeju ga reći na glas. Ne bune se. Manji su od makovog zrna pred nepismenim službenicima iz Agencije i Sabora. Pa kako onda može poljoprivreda u Hr da bude u boljem stanju nego što je sada? Poljoprivreda je biznis, grešku platiš novcem ili izgubljenim vremenom. Ne znam ni zašto sam ovo pisao, valjda sam se iznervirao zbog nekih komentara.
Marta Radić
prije 1 tjedan
A da , naši poljoprivrednici , nekad više se bave emocijom , a manje ekonomijom. No , to je nasljeđe , koje nam možda pomaže , a ponekad i odmaže.
mali poljoprivrednik
prije 1 tjedan
Đuro; to što ste upoznali g.Malića ne mjenja činjenicu da čovjek često piše bez veze,a ovaj članak je čista samopromocija.Zemlja je seljaku sve i često sam zadnje pare davao za kupnju zemlje,a ponekad i posuđivao.Zemlja se u Slavoniji prodaje jedino kada dođe viša sila i ne daj Bože se čovjek razboli,ili ako eventualno nema nasljednika.Zemlja je svetinja i obiteljsko srebro,te mi je nepojmljivo da se nekom tko se bavi poljoprivredom savjetuje prodaja dijela zemlje za kupnju mehanizacije.
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Damire ne vidim razlog da ne napišeš ! G. Malića sam upoznao u Osijeku , čovjek poznaje stanje u inozemstvu , vidi dio stanja u Hrvatskoj ! Sam , naslov teksta je UPITAN ? PRVO mi NEMAMO riješeno pitanje PRIVATNE i DRŽAVNE zemlje , nemamo riješene AKUMULACIJE i sustave za NAVODNJAVANJE , NEMAMO RIJEŠENU PRODAJU , jer su nas STRANCI putem TRGOVAČKIH centara POMELI ! Što mogu promijeniti OPG sa državnom zemljom sa POTVRDOM na JEDNU godinu ! PONIŽAVAJUĆE JE TO ZA OPG i ZEMLJU - TLO , koji je motiv OPG da POBOLJŠAVA HUMUS u zemlji na JEDNU godinu ! Drugo VEĆINA hrvatske zemlje je LOŠE kvalitete , KATASTROFALNA USITNJENOST i bez POVIJESNOG REZA u LAKRDIJAŠKO raspolaganje sa PRIVATNOM i DRŽAVNOM zemljom ja NE VIDIM POMAKA ! Preći na DOHODOVNIJE kulture BEZ VODE je NEMOGUĆE ! IMAO sam PLANTAŽU jagoda 5 g . i ŽIDOVSKI sustav KAP - PO KAP ! SADA imam PLANTAŽU božićnih drvaca , uzgajamo ih na njivi 6 do 10 g , cijena na veliko drvaca je 12 do 25 eur po komadu , troškovi uzgoja ; sadnice , umjetno gnojivo , prskanje , košnja , orezivanje , mreže !
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Pa u principu koliko vidim bolje da sam šutio a kometirao. Neču više nikad ništa kometirati. Čitam izvana od sada online. Ono jedino što me boli a to je nepravda koja se pripisuje seljaku, radiš kao konj dok druga strana gradi aparmane na moru o tvom radu bio seljak ili agrarni novinar ili radio u privatno nekom sektoru. Izbacite članak kako država rasprodaje Baranju ( poljoprivredno zemljište ) Mađarima, koji dio Hrvatske je slijedeči u prodaji zemljišta pitaj boga kojem strancu. Evo još jedne teme nezakonita kupnja dionica Podravke koje Dalička kupila a nije smjela ima tematike koliko hočeš da se piše sa strane AgroKluba. Mogao bih toga mnogo nabrojiti što se događa a o tome se šuti. Idem u krevet radni dan je završio jer od pisanja kometara nema kruha. Good Niht svima.
SASA FRANIC
prije 1 tjedan
Željka Rački-Kristić ja to i govorim, da ta pravila vaseg urednistva nisu narusena, niti jedno od njih. nego ste vi ustali u obranu onoga koji treba biti podlezan kritici, jer vam se ne svidja kritika. nigdje ne postoji praavilo da se ne moze kometirati urednika clanka ili onoga koji je tama clanka. a ako nije dobio nabolje komentare, mozda je on tu i sam kriv, a ne da ge netko vrijeda samo tako.
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Damire i ostali pa možemo napisati i HVALA , Vladi , zastupnicima , predsjednicima RH , lokalnim vlastima , županijskim , što smo RADI njih u EU ušli sa samo oko 960 TISUĆA ha i minimalnim stočnim fondom ! A , nama koji smo govorili o drugačijim rješenjima , gubili vrijeme i novac , nitko neće reći , bili ste DALEKOVIDNIJI ! Pa tako i g Malić , DALEKOVIDNIJE govori o nekim rješenjima !
Željka Rački-Kristić
prije 1 tjedan
Saša, čim krenete komentirati iskoči vam taj jasan stav uredništva i pravila komentiranja. Nije isto svoje neslaganje potkrijepiti argumentom i pukim vrijeđanjem. Nemamo svi jednak stav o nečemu, ne trebamo ni imati, no poanta je kulturno ophođenje.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
TinkiVinki Malo si krivo skužio, naslov članka mi bio zanimljiv ali kad sam nastavio čitati članak, več u drugoj rečenici prokužio sam tko ga je pisao tako da dalje nisam htio ni čitati članak. Ali sam natuknuo da se po prvi put slažem sa jednim njegovim prijašnjim člankom kojega sam mu odmah naknadno i kometirao jer se tiče moje županije. Dali je kopetentan ili nije ja ne ulazim u to. Nisam ni ja kopetentan za mnogo stvari ali svi mi pokušavamo sa kometarima ukaže nepravda ili gdje se može napraviti boljitak u poljoprivredi ali to ti je onaj veliki ?? za boljitak. Da sam napisao u prijašnjim kometarima prema nekome nešto očito da i jesam ali eto nisu me kaznili. Da sam napisao u kometaru neku glupost jesam a tu si nemogu pomoči pošto sam takav da moram izbaciti i neku šalu e sada ko ju kako svati. TinkiViki bez ljutnje ali bez ljutnje jer ako se dobro sječam i ja sam mu nešto neukusno jednom u kometaru napisao. Još ovo što si ti napisao ima i gorih ali neču napisati gdje sam te kometare pročitao. Kako nam u današnje vrijeme stoji poljoprivreda svi nešto iz ljutnje glupo kako bi ja to rekao izvalimo na AgroKlubu pa ostanemo živi. Život ide dalje TinkiVinki napisao ili nenapisao, sutra je novi radni dan, od tko je što napisao u kometaru se ne živi več od žuljeva na rukama. Evo ja za svoje prstiče ni neznam dali postoje na rukama od bolova ali eto nekako i napisao kometar. PS: Slijedeči kometar pišem sa nosom jer ruke ni neosjetim od bolova.
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
Govorimo o rješenjima ! G. Malić sa ekonomske strane puno toga zna ! Ja sam veliki dio Hrvatske prešao pješice gradeći i održavajući dalekovode . Slijedom toga vidio sam KVALITETU zemlje ! PROBLEM je Hrvatske što je na bazi poljoprivrede ZASNOVANO previše obitelji iz redova Hrvata , LJUDI SA BALKANA I IZ NEKOLIKO DRŽAVA zapadne i istočne EUROPE ! U SELIMA JE NAPRAVLJENA SIROTINJA koja iz Dalmacije BJEŽI već od 18 stoljeća a iz SLAVONIJE od 1945 ! G . Ivan je u Osijeku u SPOTU PREZENTIRAO USITNJENOST ! Ja govorim, da se MORA zaustaviti USITNJAVANJE i POVEĆANJE broja vlasnika , da se MORA NAPRAVITI REZ u LAKRDIJAŠKO raspolaganje sa DRŽAVNOM i PRIVATNOM zemljom , ići NA POVJESNO OKRUPNJAVANJE , izgradnju MALIOH i VELIKIH akumulacija u SUSTAVA za NAVODNJAVANJE ! Danas u brdskoj Slavoniji palo nekoliko kapi kiše . NE MOŽE se ni ORATI a ni USITNITI zemlja koju sam poorao !
SASA FRANIC
prije 2 tjedna
Željka Rački-Kristić na zalost vi ne znate sto pricate. tu ste naveli :"Komentari korisnika trebaju biti tematski vezani uz temu teksta koji se komentira. Drastično skretanje s teme u komentarima može biti podložno moderiranju od strane administratora. Uredništvo portala AgroKlub.com izričito se protivi širenju mržnje na nacionalnoj, vjerskoj ili bilo kojoj drugoj osnovi. U slučaju promicanja govora mržnje i/ili vrijeđanja drugih korisnika, komentiranje će biti onemogućeno, a prekršitelji će biti prijavljeni nadležnim službama predstavnika vlasti." standardna leftardska tifusarija, kao i svugdje. ali dobro, to je kako je i s tim pravilima smo navikli svugdje. i tu su jos pravila ne vredjanaj drugih korisnika. znaci nema pravila za doticnog gospodina TinkiVinki da se ne moce koristiti nadimak. i on nije vrijedao drugog korisnika nego autora clanka, a autor clanka je svugdje podlozan kritici pa i vredjanju, a ne vidim ni u vasim pravilima da nije. i dalje nije na vama da sudite o kompetentnosti urednika clanka. ja ga nikada nisam vrijedao ali u njegovom proslom clanku sam napisao da je uhvacen u potpunoj lazi i obmanjivanju, i sve sam mu kopirao podatke s intrneta. i zato ne vidim da se njegova kompetentnost ne moze komentirati i od drugih korisnika. jer ne misle svi kako vi hocete zabetonirati misljenje o njegovoj kompetentnosti, ili se njega ovdje moze jednio hvaliti ??
Makeba
prije 2 tjedna
Što reći ide industralizacija poljoprivrede . Ko je dignuo lovu dignuo je. Najgore su prošli onih 20 000 koji žive isključivo od poljoprivrede. Govoriti o prenamjeni poljoprivrede je obmanjujuće pa i od bilo kojeg od samozvanih i prozvanih stručnjaka .Pošteno bi bilo da se kaže da svatko mora procjeniti dal nastavlja sa poljoprivredom ili gasi opg.Na kraju će onih koji dijele savjete biti više nego onih koji proizvode. Opg i sitnh žicara bit će dok bude poticaja. A u međuvremenu koliko će ostati od ovih 20 ooo je pitanje.
mali poljoprivrednik
prije 2 tjedna
Kompentencija za velike firme je nešto posve drugo u odnosu na opg-ove.Suhoparne brojke su jedno,a stvarna svaodnevna borba za opstanak je nešto drugo.Neke stvari su nelogične npr. stočar je u kreditima i preopterećen je fizički i psihiĉki,pa mu se savjetuje ulaganje u siranu.Ok,sa kojim novcima?Opet kredit,a slobidnog vremena će imati još manje.Mislim da većina nas ovdje doživljava članke dotičnog kao samopromociju,a već smo dovoljno frustrirani od priča raznih stručnjaka i politjčara koji nas smatraju tupavim i nesposobnim.Recimo npr uspoređuje se ukupna pivršina Nizozemske i Hrvatske,a ne kaže se koliko je tu obradivog zemljišta.Mi smo u najboljim danima imali 2 mil hetara u funkciji i to raznih tipova zemljišta,a kod njih sve nizina.
TinkiVinki
prije 2 tjedna
Gosp. Željka a jel sljedeći na udaru gosp. Japarić zbog sprdnje cijele drzave,Damir,Saša itd. Pa vi pobijate i cijeli niz poljoprivrednika koji kažu da je Malić nekopetentan za bilo kakvo davanje savjeta i bilo kakva riješenja ja sam možda najbrutalniji kritičar al pogledajte ostale komentare! Vi stavljate svoj obraz smatrajuc da je Malić kompetentan da djeli savjete! Ja sam iznio svoje mišljenje o njemu i vi me slobodno blokirajte!
Željka Rački-Kristić
prije 2 tjedna
TinkiVinki, Ivan Malić izosi svoj stav jasno i javno pod svojim imenom i prezimenom, s čim se netko može slagati ili ne. No, to neslaganje nikako ne znači dozvola za vrijeđanje.
TinkiVinki
prije 2 tjedna
Gosp. Željka ja nikog nemrzim nit ponižavam to je prva stvar! AgroKlub prate brojni poljoprivrednici neki i NEISKUSNI,mladi i ostali! Na takav neprofesionala i pomalo podli način iznosit činjenice kao gosp.Malić je meni a i većini poljoprivrednika (kolko vidimo iz svih komentara njegovih članaka ) je neprihvatljiv i opasan za sadašnje i buduče poljoprivrednike! Ja sam sve njegove članke i članke ostalih komentiro sa prijedlogom i argumentom! Ako su moj komentar usmjeren prema gosp. Maliću neprimjeren ja se ispričavam VAMA i ostalim čitateljima ali ne i gosp.Maliću jer ja imam pravo na svoje mišljenje i stav! A to je da je gosp.Malić nekopetentan,neprofesionalan pa čak i obmanjujuć ! I gđice. Željka ako vi stajete u obranu takvog čovjeka preispitajte sami sebe! Nadalje ču se suzdržat od svih komentara na članke gosp.Malića i naravno moja isprika VAMA i svim čitateljima ali ne i gosp. Maliću!
Željka Rački-Kristić
prije 2 tjedna
S obzirom da si je TinkiVinki uzeo za pravo vrijeđati (pod krinkom nadimka, bespuća interneta i bez argumenata) upozoravamo ponovno na politiku Agrokluba. Komentari korisnika trebaju biti tematski vezani uz temu teksta koji se komentira. Drastično skretanje s teme u komentarima može biti podložno moderiranju od strane administratora. Uredništvo portala AgroKlub.com izričito se protivi širenju mržnje na nacionalnoj, vjerskoj ili bilo kojoj drugoj osnovi. U slučaju promicanja govora mržnje i/ili vrijeđanja drugih korisnika, komentiranje će biti onemogućeno, a prekršitelji će biti prijavljeni nadležnim službama predstavnika vlasti.
Željka Rački-Kristić
prije 2 tjedna
TinkiVinki ovo je zbilja, u najmanju ruku, neukusno i ispod svake razine kulturnog komuniciranja. Jedno je argumentirano komentirati, posve drugo vrijeđati i to na ovako ružan i neprihvatljiv način. Agroklub, a što smo jasno naveli, izričito se protivi širenju mržnje na bilo kojoj osnovi.
TinkiVinki
prije 2 tjedna
Znači 11 negativnih komentara je pokupio! I manje više čim nešta objavi večinom ga svi isprdaju i neodustaje dal uopče taj čovjek ima obraz,ponos,dal uopče je normalan ili možda čovjeku treba psihološka pomoć! Što Damir kaže pročitam naslov članka i znam da ga je Malić pisao to je užasno! Ja neznam zasto mu uopče dozvolite da objavljuje,pa Hrvatska ima jaku Agronomsku zajednicu koja može ponudit puno bolje članke od ovog klošara!
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Ajme majko mila, pročitao prva dva reda u članku i odmah zaključio tko ga i napisao. Ali autor članka bi se začudio da se sa jednim njegovim člankom u potpunosti slažel ali to nije ovaj članak.
Marko Zecevic
prije 2 tjedna
Ok mi je diversifikacija, samo kao da u tim djelatnostima koja im se preporučuju nema problema. Ove godine se jabuka prodaje po dobroj cijeni (vjerojatno je nema) ali povrće se baš i ne prodaje. I sad reći rataru da uloži par tisuća eura u 1ha, da na kraju spašava ulog?!
Marta Radić
prije 2 tjedna
Teško da postoji ključ po kojem će netko promjeniti proizvodnju. Mnogi faktori utječu na potez za promjene. No , ako uzmemo u obzir , da u RH po nekim podacima samo 20% poljoprivrednika su komercionalni proizvođači , a ostali povremeni , hobi , poljoprivreda uz mirovinu , poljoprivreda uz stalni posao i dr. Tada se ovaj članak odnosi na tih 20%. U članku ima nekih od riješenja , no moramo krenuti od teze , da se naši poljoprvrednici teško mjenjaju , prilagođavaju , te teško prhvačaju nove spoznaje , a još teže sprovode Zašto je tako..zato što još uvjek večemo nasljeđe iz bivšeg sistema , gdje drugi mislio što trebate raditi , proizvoditi. Drugi faktor je što smo ko narod mnogo puta prevareni , te teško steknemo povjerenje , a samim tim i promjene. Slažem se da se RH poljoprivreda mora strukturno promjeniti , a da bih to uspjelo potrebno je to financiski stimulirati. Drugim riječima , definirati nacionalnim programom , što je to , što je tržišno održivo , otporno na izazove , te što je to prioritetno za proizvodnju hrane. Prepuštanje stihiji , pod parolom svi su važni..neće napraviti nikakav napredak. Tako da treba odvojiti komercaionalne gospodarstva , kojima je poljoprivreda jedini izvor prihoda, od hobi proizvođača i dr. Tada za svaku skupinu definirati benifite u vidu potpora , kredita , pristup tržištu , investicijama i dr...Tada znamo što od koje skupine možemo očekivati , te pratiti i po potrebi intervenirati. Prepuštanje globalnoj trgovini pojedinca , za malu RH poljoprivredu totalno je pogubno.
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
G. Ivane da li ste Vi bili izvan Hrvatske ? Ja jesam ! Na sjeveru Njemačke iskopali su kanale na zemljištu koje je od treseta ! TU su NAPRAVILI travnjake i uzgajaju krave za proizvodnju mlijeka i tov junadi ! Na OTOKU Pagu GRADIO SAM DALEKOVOD i vidio njihove SUHOZIDOVE i tehniku uzgoja ovaca ! Dalmatinski krš sam isto prešao gradeći dalekovod do Konjskog kod Splita ! Taj je KAMENJAR većinom za ovce i koze , OGRADITI , CISTERNE sa vodom i gledati u nebo da bude kiše i trave više ! Nešto je zemljišta za vinograde , bajame , smokve ! SAMO prvi UVJET je OKTRUPNJIVANJE parcela ! Kod mene u BRDSKOJ Slavoniji , pola zemlje je u ŠIKARAMA , NEŠTO NIZINSKOG SE obrađuje sa NISKO dohodovnim kulturama ! DOHODOVNIJA kultura u tom dijelu su mi BOŽIĆNA drvca ! Imao sam i PLANATAŽU jagoda 5 godina ! Samo BEZ MALIH AKUMULACIJA 10 DO 30 TISUĆA KUBIKA u svakom selu , NEMAMO vodu za dohodovniju kulturu ! MENI je najbolji PLENKOVIĆEV projekat SLAVONIJA i BARANJA - NAPUSTITI TREBA OBRADU zemlje sa ovakvim odnosom REŽIMA u Zagrebu i ISELITI se koridorom 5 C , PREKO Mađarske , da ne prolazimo kroz ZAGREB !
Ivan Kulak
prije 2 tjedna
Da budemo na čisto cijela ova priča je samo priča,svaka povezanost sa stvarnim životom je slučajna!
mali poljoprivrednik
prije 2 tjedna
Ratara nagovoriti da preďe na stočarstvo ili voćarstvo. Voćara da prelazi u sektor usluga,ali ne znam odakle im vremena ako priĉamo o 150 ha voća.Stočara nagovoriti na prodaju pola imanja,e to je potez za notes.Ako je priča stvarna volio bi vidjeti ove poljoprivrednike zajedno na jednom kako dobivaju savjete.Mislim da bi se krstili i lijevom rukom.
I l
prije 2 tjedna
kaj je ovo neka komedija politicare i stranke treba srezati 70 posto
TinkiVinki
prije 2 tjedna
Največi problem kod te trojice što si pitali pogrešnu osobu a to je gosp. Malić! Vrlo lako i jednostavno riješenje je stavit travne i cvijetne svjese trava na 30% površina i uzet na tom 1200e/ha godišnje! Smanjio si ulazne troškove za 30%,habanje i potrebu za novom mehanizacijom,i prvenstveno smanjio svoj rad za 30%! Pametno dosta! Hvala Maliću dovoljno si pokazo da si glup ko stup! I niko ništa nemora prodavat sem onaj 30% krava!
osijek 2012
prije 2 tjedna
Da da doktor uzme njihovu zemlju i strojeve proda vrati dugove i jos im naplati uslugu 🤣 da mi je vidjeti te fantome kako su uopce dosli do toga svega kad slusaju ovu munju 🤣
SASA FRANIC
prije 2 tjedna
znaci sva restrukturiranja su prodaja zemljista, prodaja mehanizacije i smanjenje rada.