World Agriculture Supply and Demand Estimates je mjesečna publikacija američkog Ministarstva poljoprivrede. Što u njemu piše i zašto je bitan?
World Agriculture Supply and Demand Estimates (WASDE) je mjesečni izvještaj o stanju najvažnijih poljoprivrednih roba poput pšenice, soje, pamuka ili riže. Doslovni prijevod glasi “procjene o potražnji i ponudi svjetske poljoprivrede” i to za globalno tržište.
To znači da američki statističari i poslovna izvještajna vojska marljivo bilježi zalihe svugdje po svijetu, gledaju vremenske prognoze, javljaju o tijeku sjetve i procjenjuju žetve koje dolaze. Savršeno je jasno zašto Ameri to rade jer hrana je osim velikog biznisa i geopolitičko oružje, ali lijepo je da ga javno objave pa svi imamo uvid u podatke i možemo se po njima ravnati.
Osim globalnog pregleda, WASDE daje i detaljniji pogled na američku poljoprivredu odnosno izvještava o mesu, šećeru, jajima i mlijeku na tržištu SAD-a.
Kako to funkcionira u praksi? Izvještaj izlazi obično oko 10-og u mjesecu i ako kažu da su zalihe pšenice nepredviđeno pale, cijena pšenice naraste. Ako kažu da su prinosi soje u Brazilu rekordni, cijena soje pada. Ako kažu da je u Ukrajini i Rusiji ekstremna suša i da će urod biti prepolovljen, cijene svih žitarica i uljarica rastu.
Tako ćete u izvještaju iz ožujka 2024. pronaći sljedeće podatke o nama bitnim kulturama:
Shvatili ste. WASDE je baba Vanga globalne poljoprivrede. Glavni kreator cijena na burzama roba, zato se čeka s nestrpljenjem i zato diktira trendove cijene u idućih 30 dana nakon izvještaja.
A kako ste vidjeli u Poljoprivrednoj priči o cijenama mesa, jaja i mlijeka njihove cijene jako ovise o cijenama žitarica i uljarica. To znači da nam zapravo WASDE daje naznaku hoćemo li u idućem periodu jesti jeftiniju ili skuplju hranu. Zato je vrlo bitan. Pa i Hrvatskoj, svi koji proizvode i/ili trejdaju žitarice i uljarice ga čitaju (ili bi ga trebali čitati).
Poljoprivredne priče Ivana Malića možete pročitati i na njegovu blogu.
Tagovi
Autor
mali poljoprivrednik
prije 2 tjedna
Procjenjuju veću potrošnju pšenice i da će se trgovati manje nego inače.Veća potrošnja obično znači i veću trgovinu,tako da mi to nema neke logike.