Dražen Kocet: Cilj nam je osigurati 10 eura potpore po košnici za svakog pčelara

Najstarija hrvatska pčelarska udruga, PU Pčela iz Osijeka, proslavila je protekli vikend punih 145 godina od osnivanja, čijem je obilježavanju nazočio i predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet. Bila je to prilika i za kratak razgovor te je za Agroklub odgovorio na neka od trenutno najvažnijih pitanja u ovom sektoru. 

Vremenske prilike izazov su i za pčelarstvo, kakva je godina iza vas, a kakva se očekuje?

Pčelarstvo ovisi o klimatskim promjenama i mi se samo nadamo da će dragi Bog dati dobro vrijeme jer kad imamo dobro vrijeme, onda imamo i dobru pčelu i dobru pašu. A što nas očekuje u onom prodajnom dijelu koji nam stvara sve više i više problema i gdje smo s ulaskom u Europsku uniju ušli u otvorene tokove robe i materijala? Predstoji nam nekakva borba i odgovor prema uvoznim medovima sumnjive kvalitete na razini EU. 

Med sumnjive kvalitete i dalje se slijeva na EU tržište

Donesena je Direktiva o medu, osjeti li se neko poboljšanje što se tiče njegova označavanja?

Mi smo kao Hrvatski pčelarski savez još 2018. dobili označavanje meda na staklenki otkud isti dolazi, ali moram reći odgovorno da nismo dobili ništa po pitanju većih količina prodaje. Nisam optimist, ali nadam se da će to možda na razini EU nešto donijeti. Više me veseli što je europska politika shvatila da je na našem području enormna količina meda sumnjvog porijekla. Oni su izašli s podatkom od 46 posto. Vjerujem da će, slušajući pčelarski sektor, u budućnosti donijeti neke značajne odluke da spase domaću EU poljoprivredu, a eliminira proizvode sumnjive kvalitete iz cijeloga svijeta koji se slijevaju na europsko područje. 

Koliko pčelare danas okuplja Savez? 

HPS je kao krovna organizacija od države dobio posao prikupljanja podataka o pčelarima i broju košnica na području cijele RH. Ove godine upisali 450 tisuća pčelinjih zajednica s 9.125 pčelara. Dakle, jedna brojka koju mi držimo na konstanti. Pčelarstvo je sad na razini da u zadnjih 10 godina niti padamo niti rastemo. Mi smo s tim zadovoljni ako uzmemo u obzir da su drugi poljoprivredni sektori počeli padati iz raznoraznih razloga, problema koje imaju. Držimo konstantu i pokušavamo i činimo sve da se ona zadrži.  

Pčelarska je omotnica, istaknulo je resorno ministarstvo, jedina isplaćena u potpunosti? 

To je točno i činjenica je da smo dobili duplo veću omotnicu u odnosu na godinu kada smo imali nacionalni pčelarski program. Međutim, sigurno je da su u pčelari i dalje zainteresirani za ulaganja i da im je u interesu razvoj proizvodnje. Jesmo ju potrošili u potpunosti, povrat je bio 83 posto, što je dobar povrat u toj sektorskoj intervenciji. Naravno, uz te sektorske intervencije na raspolaganju su nam i druge mjere ruralnog razvoja tako da smo mi pčelari s našim aktivnostima pokazali kvalitetu, a konkretni smo i na drugim mjerama koje nam se nude na razini države, gradova, općina, županija. 

Potpore za oprašivanje 

Što je s idejom da se potpora vrati po košnici?

To nije ideja, to je razumno traženje. Dakle, sve potpore na razini države od strane pčelara nisu iskorištene i nisu svi uključeni u potpore. Došli smo do činjenice da je 40 posto pčelara koristilo neku od mjera, a ostalih 60 posto iz raznoraznih razloga, što zbog teškog provođenja tih natječaja, starosti, neimanja računala i nekakve moderne tehnologije, niti jednu. 

Tražimo, molimo sustav da se pčelarima koji koriste košnice za oprašivanje bilja pomogne kroz jedan vid naknade za oprašivanje jer smo svjesni svi da nema održive poljoprivrede bez pčelarenja. Upravo tom potporom bismo dali poštenu naknadu svim pčelarima bili oni u intervencijama, mjerama ruralnog razvoja ili ne. 

Kakva je povratna informacija iz Ministarstva poljoprivrede?

Moram reći da ministrica o tome razmišlja. Na razini države je već donijela odluku i ove godine smo dobili potporu do 3 eura. Ispalo je 2,30 eura. Za ovu 2024., imamo obećanje da će potpora biti po košnici za sve pčelare neovisno o tome imaju li OPG ili ne do 6 eura te u trećoj godini provedbe se planira do 9 eura po košnici. Naš cilj je 10 eura svake godine potpore pčelarima i zbog prije navedenih razloga i klime i teže prodaje pa i borbe s ratarima koji proizvode svoje kulture pa nam malo potruju pčele.

To je jedna potpora koja nije za državu i za EU nešto prestrašno i preveliko, a uvelike bi olakšala i pomogla pčelarima u njihovom poslovanju. Jer opet ponavljam, cilj nam je zadržati pčele, one su vrlo važne u održivoj poljoprivredi. Bez njih, to je jasno već svima, stalno pričamo o tome, nema života, nema hrane. 

Educiranjem do sprječavanja pomora pčela  

Da, zabilježeni su brojni slučajevi pomora pčela, ima li pomaka, mogućnosti da se takvi slučajevi spriječe?

Činimo sve da u ovoj godini probamo doći do nule. Napravili smo već dva okrugla stola, išli smo prema ratarima preko Hrvatske poljoprivredne komore s preporukama, u poljoprivrednim emisijama naglašavamo tu opasnost od trovanja pčela, posebice prije same sezone špricanja nama najopasnije kulture, a to je uljana repica. Radimo, dakle, na tome da ove godine probamo to trovanje svesti na minimum, ali naravno teško je uhvatiti i iskontrolirati neodgovornog pojedinca koji ili nije educiran ili ga baš briga što će se dogoditi, misli samo na sebe. Mi mislimo i na ratare, svjesni smo da imaju svoje probleme u proizvodnji, ali u tom suživotu moramo naći nekakvo zajedničko rješenje da oni nemaju problema, a ni mi pčelari gubitak zajednica. 

S druge strane uljane repice je kao kulture sve manje, a brojna zaštitna sredstva zabranjena. 

Najveći problem je kod onih koji repicu tretiraju kad ne treba. Usred bijela dana kada je u punom cvatu, a to je i njima isključvo trošak, a korist nula. Više nema smisla kada se šprica taj sjajnik nakon cvatnje, potpuno je nepotrebno. Znači, radi se o poljoprivredniku koji je neodgovaran i needuciran. Kod velikih poljoprivrednika i kombinata mi te probleme nemamo. Uglavnom su to manji i sporadični slučajevi, ali i ti manji nama na nekim područjima naprave velike probleme. Nadamo se svi da ćemo ih ove godine izbjeći.