Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Parlamentarni izbori
  • 12.04.2024. 15:00

HDZ: Stvorili smo sve preduvjete za daljni razvoj i jačanje svih grana poljoprivrede

Agroklub je na adrese deset stranaka i koalicijskih partnera uputio 15 pitanja za budućnost hrvatske poljoprivrede. Pred vama su odgovori HDZ-a.

Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
  • 791
  • 297
  • 2

Pred nama su Parlamentarni izbori koji će se prvi puta održati srijedom i to iduće, 17. travnja. Kako bismo našim čitateljima, proizvođačima hrane i žiteljima ruralnih prostora, predstavili programe koji se tiču budućnosti hrvatskog agrara i sela, Agroklub je na adrese deset stranaka i koalicijskih partnera uputio 15 pitanja za budućnost domaće poljoprivrede.

Pred vama su odgovori HDZ-a. 

Poljoprivrednici kažu da je današnji administrativni sustav prekompleksan i nedovoljno učinkovit. Mislite li unaprijediti i pojednostavniti sustav potpora agraru, i kako? Treba li smanjiti stope sufinanciranja kod investicijskih projekata, a povećati broj potencijalnih korisnika?

Svjesni smo kako su administrativni zahtjevi u sustavu potpora u određenom dijelu zahtjevni. Dio pravila smo stoga odlučili pojednostaviti i to smo već ugradili u posljednje izmjene Pravilnika o izravnim plaćanjima za 2024. godinu, primjerice, primjena geotagiranih fotografija, na koje su poljoprivrednici imali velike zamjerke. Otvoreni smo i za druge prijedloge ove vrste i spremni smo ih primijeniti gdje je to moguće. 

Veće stope sufinanciranja malih poljoprivrednika

Treba imati na umu kako glavninu pravila o potporama ipak ne propisujemo mi, nego se ona određuju na razini Europske unije. Mi smo stoga i na toj razini djelovali prijedlozima prema Europskoj komisiji i ona je najavila izmjene temeljne uredbe o strateškim planovima i prihvaćanje pojedinih hrvatskih prijedloga, posebno u dijelu kontrola uvjetovanosti (od kojih će biti izuzeti svi poljoprivrednici ispod 10 ha) te modifikacije pojedinih GAEC standarda, odnosno okolišnih zahtjeva za poljoprivrednike (npr. plodored, minimalni pokrov zemljišta, minimalni udio površina pod neproizvodnim obilježjima).

Što se tiče stopa sufinanciranja, Strateškim smo planom predvidjeli veće stope sufinanciranja koje su prilagođene potrebama malih poljoprivrednika. U svakom slučaju, razumijemo prijedloge koji u posljednje vrijeme stižu od predstavnika pojedinih sektora, a odnose se na niže stope sufinanciranja i širi obuhvat stoga će eventualno smanjenje stopa sufinanciranja  ovisiti o rezultatima cjelovitog dijaloga koji uključuje sve poljoprivrednike iz svih  sektora i svih krajeva Hrvatske.

Treba li uvesti tzv. capping, odnosno ograničiti maksimalni iznos potpora koje jedan poljoprivrednik može dobiti, da se tako više novca usmjeri u razvoj malih farmera?

Odluku o mehanizmima preraspodjele potpore prema malim poljoprivrednicima donijeli smo nakon dugotrajnih konzultacija u fazi izrade Strateškog plana. Odlučili smo se za model preraspodijeljenog plaćanja u kojemu se dodatnih 20% omotnice za izravna plaćanja namjenjuje za gospodarstva do 30 ha. Po ovoj razini preraspodjele mi smo pri vrhu među državama članicama. 

Nadalje, dodatne mjere nacionalne potpore ili EU potpore (npr. mjere 21. i 22.) daju prednost malim poljoprivrednicima te malim i srednjim poduzećima. Istovremeno, nismo ograničavali najveći iznos potpore jer bi to bio veliki udarac za velike proizvođače u sektoru poljoprivrede, koji su ipak glavni opskrbljivači tržišta i glavni izvoznici. Dakle, u formuliranju mjera poljoprivredne politike treba naći ravnotežu između interesa velikih i malih proizvođača, i jedni i drugi su nam potrebni u ostvarivanju strateških ciljeva u poljoprivredi. No, ukoliko će takav biti prijedlog interesnih udruženja u poljoprivredi, prije svega HPK, HGK i HOK-a, spremni smo razmotriti i mogućnost uvođenja cappinga.

Poticanje komasacije

Poljoprivrednici traže ustrojavanje Uzajamnog fonda iz čijih sredstava bi se namirivali tržišni poremećaji, hoćete li podržati inicijativu (iz čega ju financirati)?

U ovom mandatu kao Vlada već smo se pozitivno izrazili o ovom prijedlogu, te smo i prije samog prijedloga o tome raspravljali i nakon toga je otvorena komunikacija s predstavnicima poljoprivrednog sektora. Uzajamni fondovi se u pravilu financiraju iz doprinosa članova fonda, u ovom slučaju poljoprivrednika koji se odluče na sudjelovanje u ovom sustavu. Dio sredstava može onda doći i iz javnih izvora. Provedba bi bila definirana Strateškim planom. 

Treba li Hrvatskoj modernizacija Zakona o nasljeđivanju, odnosno treba li zabraniti cjepkanje postojećih ekonomskih cjelina kada je nasljeđivanje OPG-ova u pitanju, a u cilju okrupnjavanja i veće konkurentnosti domaćeg agrara na dugi rok?

Pitanje nasljeđivanja je osjetljiva i kompleksna tema koja nadilazi okvire poljoprivredne politike te je ovo pitanje koje treba komunicirati i s drugim sektorima, ali svakako smo za to da se tema pokrene. Mi smo također pokrenuli poticanje komasacije, kojom se izravno doprinosi okrupnjavanju poljoprivrednog zemljišta. To je složeni projekt, koji u Hrvatskoj nije provođen više od 4 desetljeća te je odobren i financiran sredstvima EU-a kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti. 

Na adrese stranaka i koalicija poslali smo 15 pitanja o budućnosti hrvatske poljoprivrede

Navedenom reformom planiramo komasirati najmanje 18.000 ha poljoprivrednog zemljišta, ali i pokrenuti procese koji bi nakon završetka ovog programa bili kontinuirani, a sve u cilju racionalizacije poljoprivredne proizvodnje, i uklanjanja barijera koje donosi usitnjenost poljoprivrednih parcela koja utječe na ekonomiku proizvodnje.

Imamo tisuće hektara nekadašnjih poljoprivrednih površina danas zaraslih u šikare i šume. Treba li uvesti porez na neobrađeno zemljište? Odnosno na koji način mislite staviti iste u funkciju?

Vlada je kao jedan od prioriteta u sadašnjem mandatu imala porezno rasterećenje i tu je napravljen veliki iskorak, a kroz izborni program HDZ-a najavili smo nastavak takve politike. Dakle, nije predviđeno uvođenje poreza na neobrađeno zemljište, a poticanje povećanje poljoprivredne proizvodnje i stavljanje u funkciju neobrađenog zemljišta poticat će se subvencioniranim zajmovima i bespovratnim potporama. Time će se staviti u funkciju 50 tisuća hektara zapuštenog poljoprivrednog zemljišta, u što ćemo uložiti više od 60 milijuna eura. Kako bi se napokon otvorilo u pravom smislu tržište poljoprivrednim zemljištem potrebno je uvesti i pojačane mjere kontrole raspolaganja privatnim poljoprivrednim zemljištem na svim razinama.

Uz navedeno planiramo dodatno ojačati zakonodavne okvire i provedbene mehanizme kako bi se zapušteno poljoprivredno zemljište brže vraćalo u funkciju, posebno uzevši u obzir rješavanje problema zakorovljenih i zaraslih površina koje utječu na zdravlje i sigurnost građana.

Dužni smo osigurati ostanak mladih u Hrvatskoj

Hoćete li i kada ukinuti plaćanje poreza na promet nekretnina kod zamjene poljoprivrednog zemljišta (po uzoru na komasaciju)?

Taj prijedlog se već razmatra i oko istog je pokrenut dijalog s resornim ministarstvom.

Raste broj nenastanjenih i ruševnih objekata u brojnim općinama, pokazuju podatci DZS. Što planirate poduzeti po tom pitanju koje koči razvoj tih sredina?

To je pitanje usko povezano s demografskom revitalizacijom, koja je u vrhu prioriteta izbornog programa HDZ-a. Provedba demografske strategije, koja je nedavno usvojena, najvažnije je pitanje oko kojeg moramo ostvariti društveni konsenzus. Dužni smo osigurati ostanak mladih u Hrvatskoj uz istodobno privlačenje naših iseljenika i njihovih potomaka koji žele život i karijeru ostvariti u Hrvatskoj, kao i osigurati kontrolirano i promišljeno useljavanje.

U sljedećem mandatu usvojit ćemo Nacionalni plan stambene politike kojim ćemo, između ostaloga, povećati ponudu stambenih jedinica. U tu svrhu aktivirat ćemo dio nekorištenih stambenih jedinica, prenamijeniti i rekonstruirati postojeće zgrade, graditi nove stambene zgrade, povećati kapacitet studentskog smještaja i smještaja za starije osobe te smanjiti broj stanova u kratkoročnom najmu.

Mislite li ponuditi stimulaciju mladim obiteljima koji dolaze živjeti na selo ili pak ostaju raditi na selu?

To je usko povezano s prethodnim pitanjem, dakle mjere stambene politike koja je prethodno opisana vrijede za cijelu Hrvatsku, pa i za ruralna područja. U mandatu ove Vlade oko 35 tisuća mladih obitelji osiguralo je svoj dom putem mjere subvencioniranih stambenih kredita, a još 2 tisuće putem programa Društveno poticajne stanogradnje.

Financiranje učeničkih zadruga i stipendiranje studenata 

Govoreći o mladima u poljoprivredi, tu nam je isto jako bitna generacijska obnova, a neke pozitivne trendove već bilježimo zahvaljujući mjerama poljoprivredne politike koje daju prednost mladim poljoprivrednicima (npr. veća stopa sufinanciranja za investicijske projekte mladih poljoprivrednika, prednost pri dodjeli poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu). Broj mladih poljoprivrednika se u razdoblju od 2016. godine povećan je za trećinu, na sadašnjih 24 tisuće te je udio mladih u ukupnom broju poljoprivrednika u Hrvatskoj 14,3%, što je iznad prosjeka EU-a. 
Osigurali smo također i milijun eura u proračunu u sklopu nove nacionalne mjere potpore koja ima za svrhu poboljšanje uvjeta života, odnosno stanovanja mladih poljoprivrednika. 

Cilj je mladim poljoprivrednicima koji žive u ruralnim područjima gradova i općina, a koje su donijele program potpore za unapređenje stanovanja mladih obitelji, omogućiti dodatnu potporu za mlade poljoprivrednike za kupnju, izgradnju ili rekonstrukciju objekta za stanovanje. Ovom potporom želi se doprinijeti odluci mladih obitelji koje se bave poljoprivredom da ostanu živjeti u ruralnom području i proizvode hranu, ali i daju usluge u tom području.

Radit ćemo više i na privlačenju mladih za školovanje u poljoprivrednim strukama. Pokrenut ćemo financiranje učeničkih zadruga i proširiti program stipendiranja studenata iz područja poljoprivrede, šumarstva i drvne tehnologije te veterinarske medicine kako bismo njime obuhvatili sve redovite studente ovih studija. U prvoj godini novog mandata pokrenut ćemo sveobuhvatan program stipendiranja studenata iz područja poljoprivrede, šumarstva i drvne tehnologije te veterinarske medicine u cijeloj Hrvatskoj i njime obuhvatiti 4.000 studenata godišnje.

Bilježimo neravnomjeran razvoj Hrvatske. Od sredina koje razvijaju elitni turizam i bilježe odlične rezultate do onih koje ekonomski i demografski potpuno propadaju. Je li današnja Lijepa naša previše centralizirana, odnosno kada i kako mislite postići ujednačeniji razvoj?

Ravnomjerni regionalni razvoj potiče se nacionalnim i EU sredstvima, fiskalnom i funkcionalnom decentralizacijom, ulaganjem u infrastrukturu i osiguranjem pristupa javnim uslugama u svim dijelovima Hrvatske. 

Iako najmlađa članica Europske unije, dobrom organizacijom sustava europskih fondova u cijelosti smo iskoristili financijsku omotnicu sredstava te smo je završili u plusu većem od 14 milijarda eura. Izmjenom karte regionalnih potpora i podjelom Hrvatske na četiri NUTS2-regije stvoreni su preduvjeti za povećanje stopa sufinanciranja za sve regije.

Podizanje kvalitete života

Ova je Vlada uspostavila prvi strateški okvir za upravljanje razvojem te je usvojen najvažniji nacionalni dokument strateškog planiranja, Nacionalna razvojna strategija do 2030. Osigurali smo ujednačen razvoj svih krajeva Hrvatske realizacijom više od 5.000 infrastrukturnih projekata važnih za podizanje kvalitete života i razvoj brdsko-planinskih, potpomognutih i otočnih područja. Pokrenuli smo razvojne programe za Slavoniju, Baranju i Srijem te posebne programe za Dalmatinsku zagoru, Liku, Gorski kotar, Banovinu, Ravne kotare, Bukovicu i Neretvansku dolinu. Više od tri milijarde eura uloženo je u razvoj otoka, a omogućili smo i poseban program u kojem otočani sami odlučuju o ulaganjima u javno-društvenu, kulturno-turističku i poslovnu infrastrukturu. 

Kroz programe i mjere koje se financiraju iz fondova kojima upravlja Ministarstvo poljoprivrede i dalje ćemo, kao i do sada dodatno nagrađivati aktivnosti i projekte koji se pokreću u slabije razvijenim sredinama bilo da se radi o primarnoj proizvodnji, preradi ili o diversifikaciji poljoprivredne proizvodnje.

Što mislite učiniti u cilju poboljšanja pozicije domaćeg proizvoda na tržištu?

Tome neizravno doprinosi čitav sustav potpora poljoprivredi, kojim je za hrvatske poljoprivrednike kroz Strateški plan osigurano 740 milijuna eura potpora godišnje do 2027. godine. Tome treba dodati sredstva državnog proračuna namijenjena za potpore poljoprivrednicima, a prošle godine za ove svrhe Vlada je odobrila oko 250 milijuna eura. Smanjen je PDV na poljoprivredne inpute, tako da smo smanjili troškove proizvodnje za poljoprivrednike. Također, puno radimo na prepoznatljivosti hrvatskih proizvoda kroz nacionalni i EU sustav zaštite kvalitetnih proizvoda, i tu smo među državama članicama u gornjoj trećini po broju zaštićenih oznaka. Radimo i na unaprjeđenju položaja poljoprivrednika na tržištu putem Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi, koji je uveo stroža pravila od onih koja vrijede u drugim državama članicama. 

Dakle, stvorili smo okvir u kojemu osiguravamo poljoprivrednicima stabilniji dohodak, kompenziramo ih za nastale dodatne troškove koji su rezultat poremećenih globalnih kretanja, potičemo ih na ulaganja u kvalitetu. 

Naravno, svoj dio moraju odraditi i sami proizvođači na način da bolje prilagode svoju ponudu zahtjevima potrošača i kroz proizvođačke organizacije bolje promoviraju i plasiraju svoje proizvode. Važnu ulogu na kraju imaju i potrošači odabirom domaćih proizvoda, umjesto uvoznih koji su možda marketinški atraktivniji, ali su često niže kvalitete od onih proizvedenih u Hrvatskoj.

Osim kontinuiranog ulaganja u povećanje proizvodnje, inovacije i nove tehnologije, stvaranje pretpostavki za konkurentnost, i dalje ćemo inzistirati na boljem položaju i prepoznatljivosti domaće proizvodnje. Na nama je da stvaramo okvire i nudimo modele, a sigurni smo da će to poljoprivrednici sami prepoznati i prihvatiti, kao što su i do sada, no veliku ulogu u tome imaju i sami potrošači, kod kojih moramo svi zajedno podizati svijest o društvenoj važnosti potpore domaćim proizvođačima u vidu jačanje njihove pozicije na tržištu, kao i njihove uloge u očuvanju našeg sela, tradicije i kulture, odnosno identiteta.

Površine pod vinogradima ne padaju, stabilne su niz godina 

Kako planirate zaustaviti pad proizvodnje grožđa, naime, podatci govore da ostajemo bez vinograda, da svake godine izgubimo i 1.000 hektara nasada vinove loze?

Nije točan podatak da se godišnje smanjuju površine pod vinogradima za 1.000 hektara. Naprotiv, podaci Državnog zavoda za statistiku, koji su jedini cjeloviti i službeni izvor podataka u Hrvatskoj, pokazuju da su površine pod vinogradima već niz godina stabilne na oko 21 tisuću hektara. 

Varijacije u proizvodnji proizlaze iz prinosa po trsu. Oni se iz godine u godinu razlikuju najviše zbog vremenskih prilika, koje su nekada više, a nekada manje povoljne za vinogradarsku proizvodnju. Prošle godine primjerice u kontinentalnom dijelu Hrvatske nastale su velike štete na vinogradima zbog olujnog vremena i pojave bolesti. 

Isto tako, prinos ovisi i o samoj proizvodnoj tehnici, npr. u Istri vinogradari ostavljaju samo čokote s najboljim grožđem i tako sami smanjuju prinos kako bi povećali kvalitetu vina. Što se tiče mjera potpore, one su osigurane kroz tzv. Vinsku omotnicu u iznosu od oko 10 milijuna eura godišnje te Strateški plan ZPP.

Što planirate učiniti po pitanju niske samodostatnosti u proizvodnji mesa?

Za stočarstvo smo osigurali dodatne potpore kroz plaćanja za osjetljive sektore i proizvodno vezane potpore. Također, Vlada je usvojila niz programa koji se financiraju iz državnog proračuna, a imaju za cilj pomoći stočarskom sektoru, osobito u svinjogojstvu koje je pogođeno nedavnom pojavom afričke svinjske kuge, ali i u drugim stočarskim sektorima.

Sve ove mjere su razvijene u konzultacijama s predstavnicima proizvođača, dakle radi se o mjerama koje su u ovom trenutku najviše potrebne našim stočarima.

Kroz proteklo razdoblje, kroz niz interventnih mjera pomoći, kako bi sanirali tržišne poremećaje nastale uslijed kriznih događanja (COVID pandemija, rat u Ukrajini), te sektorske natječaje kojima smo nastojali dodatno ojačati sektore mliječnog govedarstva, svinjogojstva i peradarstva, kao i ulaganjima u preradu (prije svega mesa i mlijeka) zastavili smo negativne trendove. To ćemo činiti i dalje, a nastojati ćemo i dodatno kreirati mjere kojima ćemo ciljano pomoći pojedinim sektorima, kao što smo nedavno donijeli Program razvoja sektora mljekarstva, kojim želimo osigurati stabilnost i preokrenuti trendove u proizvodnji kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka.

Rastu površine po poljoprivrednom gospodarstvu

Možete li procijeniti koliko će poljoprivrednika biti u Hrvatskoj za 10 godina? Više ili manje no danas?

Trend u Hrvatskoj i u cijeloj Europskoj uniji je takav da se smanjuje broj poljoprivrednika, ali rastu površine po poljoprivrednom gospodarstvu. Dakle, ide se prema gospodarstvima srednje i veće veličine, koja se lakše nose s konkurentskim pritiscima i lakše ispunjavaju zahtjeve koji se postavljaju pred poljoprivrednike. 

Kod nas je takav trend isto prisutan, pri čemu se vrijednost poljoprivredne proizvodnje povećava, dakle, smanjenje broja poljoprivrednika nije rezultiralo smanjenjem poljoprivredne proizvodnje, a to je najvažnije. Imajući na umu navedeni trend, trebamo raditi na stvaranju dodatnih gospodarskih mogućnosti u ruralnim prostorima, kojima će se zaustaviti iseljavanje stanovništva i pružiti prilika obiteljima koje ne vide svoju budućnost u poljoprivredi.

Unatoč trendu okrupnjavanja poljoprivrednih gospodarstva, prije svega radi ekonomičnosti proizvodnje i jačanju konkurentnosti, smatramo da se broj poljoprivrednika neće znatnije smanjivati, posebno uzevši u obzir činjenicu kako je, bez obzira na izazove kojima se današnji poljoprivrednici susreću, proizvodnja hrane za tržište, pa i za vlastite potrebe (kod tzv. samo opskrbnih gospodarstava) strateško pitanje.

Uzevši u obzir da je kod nas više od 60% malih poljoprivrednika, koji obrađuju svega nekoliko ha poljoprivrednog zemljišta,  ili proizvode relativno mali volumen proizvoda, izvjesnije je da će poljoprivrednici prije mijenjati svoju proizvodnju, u korist dohodovnijih proizvodnji nego odstajati od proizvodnje. Našim politikama i mjerama nastojat ćemo ih što više poduprijeti kako bi im olakšali poslovanje ali osigurali stabilniji i veći dohodak.

Kako ocjenjujete rad Ministarstva poljoprivrede u proteklom razdoblju?

U proteklom smo razdoblju definirali, po prvi puta u zadnjih 20 godina, temeljne smjernice razvoja poljoprivrede kroz novu Strategiju poljoprivrede (usvojenu 2022. godine) te smo osigurali dodatno financiranje mjera za ostvarenje naših strateških ciljeva iz EU i domaćeg proračuna kroz Strateški plan do 2027. Naši su osnovni ciljevi povećanje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, osobito u sektorima gdje je Hrvatska danas još uvijek deficitarna, kao što je stočarska proizvodnja ili proizvodnja voća i povrća. Za ostvarenje ovih ciljeva imali smo objavljen veliki broj natječaja i nikada ranije nisu u poljoprivredu uložena tolika sredstva kao što su bila za vrijeme mandata ove Vlade.

Neizvjesne i nepredvidive godine

Pri tome moramo imati na umu da je Ministarstvo poljoprivrede djelovalo u iznimno teškim uvjetima, koji su se osobito jako odrazili na sektor poljoprivrede. Prvo je to bila pandemija korone, koja je bila na samom početku mandata Vlade. Zatim je zabilježeno višestruko povećanje troškova energije, a onda i rat u Ukrajini, koji je potpuno poremetio tijekove međunarodne trgovine poljoprivrednim proizvodima. Činjenica da smo i u takvim uvjetima uspjeli zadržati i povećati razinu poljoprivredne proizvodnje govori da smo odradili dobar posao.

Kroz nekoliko vrlo nezahvalnih, iznad svega neizvjesnih i nepredvidljivih godina, kako u pogledu vanjskih globalnih utjecaja koji su poremetili tržišne tokove, pa tako i lokalnih nastalih uglavnom kriznim situacijama i vremenskim nepogodama uslijed klimatskih promjena, koji su direktno utjecali na uvjete proizvodnje, nastojali smo odgovoriti adekvatnim, konkretnim, ciljanim intervencijama i mjerama pomoći, prilagodbom postojećih programskih okvira, te usudim se reći i izdašnim financijskim sredstvima. 

Paralelno s time u razdoblju obilježenom krizama, sukladno planiranom, bez odgoda i kašnjenja donijeli smo Strategiju poljoprivrede do 2030 godine, Strateški plan zajedničke poljoprivredne politike do 2027 godine, Program za pomorstvo i ribarstvo do 2027. godine, te pripremili sustave za provedbu istih. Time smo stvorili sve preduvjete za kontinuiranu potporu očuvanju dohotka, mogućnosti daljnjeg razvoja i jačanja svih grana naše poljoprivrede, ribarstva i akvakulture, te očuvanja našeg sela. Sve to ne bi bilo moguće, bez stabilnog gospodarskog, financijskog i političkog ozračja u našem društvu, ali i stručnih i kompetentnih ljudi, timova koji rade u Ministarstvu i pratećim agencijama.

Napomena: Iz HDZ-a nisu odgovorili na pitanje Tko je vaš kandidat za funkciju ministra(cu) poljoprivrede, a tko su ključni stručnjaci, budući državni tajnici, ravnatelji, savjetnici? Na naš ponovljeni upit je li ono izostavljeno slučajno ili namjerno, nismo dobili odgovor.


Tagovi

Parlamentarni izbori HDZ 15 pitanja Budućnost poljoprivrede Izbori2024


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Svi su uranili ove godine.