Što učiniti kada dođe do zanošenja pesticida sa susjedne njive?

U  proljeće, kada traju najintenzivniji radovi u poljima, suočeni smo s vjetrovima koji dobar dio radnog dana ne dozvoljavaju normalno apliciranje sredstava za zaštitu bilja. Ponekada se ona primjenjuju i apliciraju "na silu", po vjetru zbog čega dolazi do zanošenja na osjetljive kulture na susjednim parcelama. Isto tako, ako je vrijeme suho, vjetar zajedno s prašinom odnosi zemljišne herbicide s polja na susjedne osjetljive kulture.

Nedavno nam se javio čitatelj (naslovna fotografija) kojem se dogodilo upravo to, došlo je do drifta i određene količine pesticida završile su na njegovom vinogradu, voćnjaku i vrtu. Prvo je bio uvjeren kako je riječ o virusnom oboljenju, a kada je  zatražio naš savjet, obratili smo se stručnjacima koji su dali svoje mišljenje da je riječ o driftu. Ubrzo se i potvrdilo da je tih dana susjedna parcela prskana herbicidom.

Kako tada reagirati i što učiniti pojasnili su iz tvrtke Chromos Agro s nekoliko važnih savjeta.

Kako uopće prepoznati o čemu se radi, ponekada je teško razlučiti, kaže stručnjak Dražen Šimić, pogotovo ako nismo upućeni kakvi se radovi obavljaju u okruženju te da neobični simptomi na biljkama tada znaju iznenaditi. "Često se simptomi koji se vide na listovima, a koje su uzrokovani zanošenjem herbicida, mogu zamijeniti sa simptomima nedostaka dušika", ističe te dodaje da se oštećenja vide na onim dijelovima koji su najizloženiji naletima vjetra na kojima se natalože ili kapljice ili zagađena prašina. Na njima vrlo brzo dolazi do promjene boje, kloroze, bijeljenja. Ovisno o količini nanosa, takve kloroze mogu biti veličine manjih do većih pjega nepravilnih oblika.

U stresnim uvjetima biljka troši zalihe energije

"Ono što je bitno, površine biljke koje su izložene, vrlo brzo pokazuju simptome kloroze i bijeljenja dok unutrašnji zaštićeniji dijelovi to neće imati. Pojava bolesti ili pak nedostatak hranjiva ipak ima drugačiju dinamiku pojavljivanja", pojašnjava Šimić.

Nadalje, kaže da s obzirom na vremenske prilike kojima smo izloženi ovog proljeća, prvo neuobičajeno visoke temperature koje su početkom travnja išle do 30°C, a potom nagli pad čak do pojave mraza te ponovno najavljeni rast temperatura početkom sljedećeg tjedna, usjevi su izloženi izuzetno stresnim abiotskim uvjetima. Tada je jedno od najboljih rješenja koja mogu pomoći - primjena biostimulatora.

"Visoke pa niske temperature, herbicidni šokovi, tuča, ostavljaju trag na biljci tako da ju jednostavno zaustave, blokiraju i oslabe na određeno vrijeme", opisuje dodajući da u tom razdoblju biljka troši svoje rezerve energije da se odupre tim utjecajima, da bi nastavila svoj razvoj. Cilj je vratiti joj tu energiju da se što je moguće prije pokrene i vrati u normalno stanje. "Ono što Chromos Agro nudi u ovakvim situacijama je provjereni biostimulator Bombardier, kao izvor zelene energije", savjetuje.

Što prije djelovati!

Radi se o izvoru potrebnih aminokiselina koje su neophodne za ovakve stresne situacije. Bombardier je, dodaje, unikatan proizvod zbog načina na koji se dobiva, a to je bakterijska fermentacija što rezultira uravnoteženim aminogramom u kojem značajno mjesto ima sadržaj glutaminska kiselina koje je prekursor ostalim ključnim aminokiselinama. Visok sadržaj peptida, ugljikohidrata (ključan za prvotnu reakciju na stres), vitamina te sekundarnih metabolita koja se dobivaju isključivo bakterijskom fermentacijom (prirodni fitohormoni, antioksidansi, poliamini). 

Preporuka je, savjetuje Šimić, primjena u dozi 3 l/ha i to što je moguće prije, poslije stresnih situacija, međutim, s obzirom na vremenske prilike koje su bile zadnjih dana i tamo gdje su već vidljiva ozbiljnija oštećenja od mraza, u takvim situacijama preporučaju šok-tretmane u dozi 5 l/ha.

U normalnim uvjetima proizvodnje preporučaju primjenu bar u dva navrata tijekom vegetacije bez obzira o kojoj se kulturi radi. Naglašava da se ovaj pripravak može miješati i s drugim pripravcima.

Kada ponoviti tretman, što još učiniti?

Poželjno bi bilo, pojašnjava ovaj stručnjak, ponoviti tretman nakon 7-10 dana, a tada dodati i folijarno gnojivo poželjne formulacije prema vrsti usjeva i njenih potreba za hranjivima u to vrijeme vegetacije.

"Ono što je bitno, na stresne situacije izazvane bilo kojim situacijom, a koja ostavlja vidljivog traga na biljci ili usjevu, treba brzo reagirati i pružiti pomoć te se nadalje pridržavati tehnologije koju smo planirali i privesti posao do kraja", poručuje.

Ističe da će nepovratno oštećene biljne dijelove biljka sama odbaciti, a ono što mi moramo je održavati usjev zdravim. U takve mjere svakako uključiti i primjenu fungicida, zaštitu od bolesti. Oslabljena biljka je, dodaje, podložnija napadu čim se za to stvore uvjeti.

Za više informacija obratite im se na jedan od niže navedenih kontakata.