Trumpov cilj je, kako navode iz Bijele kuće, smanjiti visoke cijene domaće govedine i ublažiti pritisak na potrošače, dok potražnja na tržištu i dalje ostaje visoka
Američki predsjednik Donald Trump ponovno se našao na udaru domaćih poljoprivrednika. Njegov prijedlog da se poveća uvoz goveđeg mesa iz Argentine izazvao je val nezadovoljstva među američkim stočarima, koji u tom potezu vide prijetnju vlastitoj proizvodnji, piše Nieuweoogst.
Trumpov cilj je, kako navode iz Bijele kuće, smanjiti visoke cijene domaće govedine i ublažiti pritisak na potrošače, dok potražnja na tržištu i dalje ostaje visoka. No američki proizvođači smatraju da bi takva odluka mogla ozbiljno naštetiti ruralnoj ekonomiji i destabilizirati ionako osjetljivo tržište mesa.
Iza oštrih reakcija stočara krije se i šira frustracija poljoprivrednog sektora. Otkako su se pogoršali trgovinski odnosi između SAD-a i Kine, američki proizvođači soje izgubili su svoje najveći izvozno tržište.
Prije sukoba, Kina je kupovala gotovo polovicu američke soje, a danas skladišta i silosi diljem američkog Srednjeg zapada puni su neprodane robe. Mnoge farme suočavaju se s ozbiljnim financijskim teškoćama i mogućim stečajevima.
U međuvremenu je Kina pronašla nove dobavljače soje, među kojima se ističe upravo Argentina, zemlja s kojom Trump sada pokušava intenzivirati trgovinsku razmjenu. Poznato je i da američki predsjednik održava bliske odnose s argentinskim predsjednikom Javierom Mileijem, a dvojica čelnika razgovaraju o mogućem paketu američke pomoći toj južnoameričkoj zemlji.
Za to (ni)su glasali: U posljednja tri mjeseca 93 američka farmera proglasila bankrot
Direktor Nacionalne udruge proizvođača goveđeg mesa (National Cattlemen’s Beef Association), Colin Woodall, snažno je kritizirao predsjednikov prijedlog.
"Pozivamo predsjednika i Kongres da dopuste tržištu da samo pronađe ravnotežu, umjesto da interveniraju na način koji šteti američkom ruralnom gospodarstvu. Ovaj plan stvara samo dodatni kaos u ključnom razdoblju za naše stočare, a ne donosi nikakvo stvarno sniženje cijena u supermarketima", izjavio je Woodall.
Udruga upozorava i na neravnotežu u trgovinskim odnosima između dviju zemalja. Tijekom posljednjih pet godina Argentina je izvezla više od 800 milijuna dolara goveđeg mesa u SAD, dok su Sjedinjene Države u istom razdoblju izvezle u Argentinu jedva sedam milijuna dolara vrijednosti goveđeg mesa.
Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da je Argentina u prošlosti imala slučajeve bolesti slinavke i šapa. "Ako bi se ta bolest ikada pojavila u Sjedinjenim Državama, mogla bi desetkovati našu stočarsku industriju", upozorava Woodall.
Iako su cijene goveđeg mesa u SAD-u porasle, potražnja potrošača ostaje snažna zahvaljujući, kaže, "naporima američkih proizvođača da stalno poboljšavaju kvalitetu i sigurnost domaće govedine".
Američka ministrica poljoprivrede Brooke Rollins najavila je financijsku pomoć za farmere koji trpe posljedice smanjenog izvoza soje.
Unatoč ograničenjima državne potrošnje, administracija Donalda Trumpa nastavit će s isplatom ranije obećanih tri milijarde dolara potpore poljoprivrednicima.
Ta sredstva, privremeno su bila blokirana tijekom trotjedne blokade rada vlade.
Tagovi
Autor
Marta Radić
prije 1 tjedan
Hm , dobro je znati...da ovi ne plačaju bob..ništa nećemo sijati bob!!!
Ivan Kulak
prije 1 tjedan
Tinki Vinki,ako imate valjane argumente a u ovom slučaju imate ne treba se bojati boriti za svoja prava i svoj "kruh". Sve sa tom firmom od samog početka mi je bilo sumljivo ali na nagovor prijatelja sam posijao bob.
mali poljoprivrednik
prije 1 tjedan
Pojedini veliki otkupljivači šire dezinformacije o pšenici pričom kako je naša pšenica većinom stočna.Po našem kodeksu ispada da jeste,ali kod Talijana sigurno se drukčije gledaju parametri.Kod kukuruza je bio problem alfatoksina prošle godine,jer je bio suh,pa nije morai u sušare i to samo na nekim područjima.Sušenjem se riješi veći dio problema.Najlakše je dezinformjrati javnost i popljuvati seljake.
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
farma Lužak , 1848 JELAČIĆ je proglasom ukinuo KMETSVO i CRKVENU desetinu ! 1919 SRPSKO - Hrvatskom agrarnom reformom , dijeli se više zemlje VELEPOSJEDNIKA , bez zemljašima i drugim , VRŠI se POVEĆANJE broja vlasnika zemlje i USITNJAVANJE ! USITNJAVANJE JE NASTAVLJENO I NAKON 1945 ! RADI zemljišnog MAKSIMUMA 1945 NIJE se išlo u formiranje DOHODOVNIJIH OPG , već na IZUMIRANJE CIJELIH SELA ! 1991 hdz UKIDA ZEMLJIŠNI MAKSIMUM , donose PRVI Zakon o poljoprivrednom zemljištu , koji je od 2001 NE OBVEZUJUĆI ZA PROVOĐENJE na ŠTETU OPG ! Diletanti iz HDZ i SDP , NISU išli CILJANO na USPOSTAVU dohodovnijih OPG i u EU ulazimo sa samo oko 960 tisuća OPG i minimalnim STOČNIM fondom ! POTICAJI malim su da ne PRESTANU obrađivati zemlju , da ju ne prodaju ili daju u zakup ! SMANJIVATI će se broj takozvanih malih ! I sada AKO SE ŽELI nešto promijeniti NUŽNA je HRVATSKA AGRARNA RERFORMA ; zaustaviti USITNJAVANJE i POVEĆANJE broja vlasnika i ići na uspostavu DOHODOVNIJIH OPG i POVIJESNO OKRUPNJAVANJE parcela ! ISTO mora se riješiti PRODAJA poljoprivrednih proizvoda ! FLOKSULU o SAMODOSTATNOSTI treba MAKNUTI jer mi imamo zemlju za PREHRANU 15 DO 20 MILIJUNA ljudi ! JASNO je da se DIO površina MORA usmjeriti u ; VOĆARSTVO , POVRTLARSTVO , STOČARSTVO , PROIZVODNJU SJEMENA , a za DOHODOVNIJE kulture MORAMO graditi male i velike AKUMULACIJE i SUSTAVE za NAVODNJAVANJE ! FLOKSULA , kako je Hrvatska BOGATA sa vodom je LAŽ !POSEBAN je PROBLEM smještaj VEĆIH vodotoka u Slavoniji , jug Sava , sjever Drava , istok Dunav , djelomično iskopan kanal ; Dunav - Sava - bio sam na PREDSTAVLJANJU tog projekta , U središnjoj - BRDSKOJ Slavoniji , BEZ AKUMULACIJA NEMA vode ! KONAČNO i kiša pada u SLAVONIJI pa će se MOĆI orati i nešto POSIJATI , a dio POSIJANOG niknuti !
TinkiVinki
prije 1 tjedan
Ivane hvala na odgovoru nije ni meni ništa isplačeno a sad treba iči 3rata po njihovom ugovoru govorim o Nutrisu! I potpuno se slažem s tvojim komentarom,al nezelim ništa nadodat da nebi opet dobio opomenu od dotićnih a imao bi štošta iz svog iskustva!
Makeba
prije 1 tjedan
Što se tiče firmi tipa Agrokora iz osobnog iskustva , da bi predali žito u ono vrijeme morali smo biti koperanti , sljemenska roba škart ,otkupne cijene su im bile niske ,a ono malo novca nisu isplaćivali ,nego si ih morao moliti, tako da su neki dečki dolazili u probleme. Toliko o veličanju mega firmi , osobno govorim iz svog iskustva ili neposredne blizine i to o stvarnim primjerima samo što ih ne imenujem. Ako imamo višak pšenice zašto je uvozimo iz Ukrajine kao i kukuruz.Bezveze
Ivan Kulak
prije 1 tjedan
Ne znam zašto neke ljude "svrbi" proizvodnja pšenice i kukuruza veča od domaćih potreba,zar nije dobro da imamo dostatnu proizvodnju barem nekih proizvoda?! Kao proizvođaču žitarica još mi se nije dogodila situacija da žitarice nisam mogao prodati bez obzira što na tržištu ima viška.Da li one završe u Italiji ili nekom drugim tržištu manje mi je bitno. Kao proizvođač povrča puno puta mi se dogodilo da nisam imao kome prodati povrče pa sam ga zaorao,i ne samo ja nego i moje kolege. Npr. koliko smo puta kontaktirali Franc ili Kannan za otkup krumpira pa nisu ni htjeli čuti za to. Prevaren sam bio i kao proizvođač šečerne repe i kao proizvođač mlijeka. Pišem iz svog iskustva i vjerujem da će se puno kolega poljoprivrednika prepoznati u mojem pisanju.
Farma Lužak
prije 1 tjedan
Smisao ovakvih foruma je da svatko iznese svoje mišljenje a ne da se traži nekakva istina. Ja nikad nisam pročitao o velikim,malim ili srednjim,nikad nisam imenovao ni jednu firmu, cak ni ne komentiram nikoga imenom i prezimenom u ministarstvu poljoprivrede ko donosi odluke. Ja samo iznosim činjenice i brojke koje su javno dostupni podatk. Ne želeći ulaziti u polemiku ni sa kim a prihvaći drugo mišljenje ako je potkrijepljeno meni prihvatljivim argumentima. A činjenice su da 90% pšenice koju izvezemo u Italiju završi u stočnoj hrani,a to se moze lako provjeriti kad vidite ko su kupci Hrvatske pšenice. Ne izvozimo Durum pšenicu ili je izvezemo vrlo malo prema tome dali neki otkupljivaci "muljaju" sa klasama pšenice ili ne ja ne znam I ne mogu tvrditi da ili ne. Ako to rade onda je to kriminal a sa kriminalom se treba baviti Dorh i Mup,iako nisam čuo da je netko prijavio otkupljivace za prevaru i da su nadležni organi proveli istragu. Sta se tiče potpora ravnatelj Agencije za plaćanje je javno izjavio na HTV u da 65.000 opg ova prima potpore manje od 1500 eura. Moje mišljenje je da je to razbacivanje novaca i da od toga nikakve koristi nema ni Hrvatska država, ni poljoprivrednik koji je to dobio a Agencija za plaćanje i druge nadležne službe imaju ogroman posao da to obrade,prekontroliraju i isplate. Dali je to mjera pomoći poljoprivredi kao djelatnosti ili neka vrsta socijalne pomoći to može svatko od nas tumačiti na svoj način. Sta se tiče Nizozemske ,Njemačke,Austrijske poljoprivrede to je za nas druga dimenzija. To su poljoprivredna gospodarstva u kojima se vec pet ili šest generacija bave poljoprivredom u tržišnoj utakmici. Gdje svake godine opadaju najlošiji a dalje idu najsposobniji i naj hrabriji. Novce iz zajedničkog EU proračuna za poljoprivredu koriste desetljećima i nacionalne države jos svojim sredstvima potiču poljoprivrednu proizvodnju kako bi bila sto konkurentnija na tržištu.Od ulaska Hrvatske u EU Hrvatski poljoprivrednik nikad nije dobio puni iznos potpora koji je ispregovaran u predoristupnim pregovorima i Hrvatski dio je svake godine umsnjen 18,5%. Za inflaciju koja je od 2020 do sad 30% bolje je i je govoriti. Dakle Hrvatska poljoprivreda je prepuštena na milost i nemilost surovim Europskom i svjetskom tržištu bez ikakvih carinskih zaštitnih mehanizam koji bi koliko toliko osigurao da se zaštiti Hrvatska proizvodnja. Uvjeren sam da je najgore tek pred nama i da ce urušavanje poljoprivredne proizvodnje nastavit cak i ubrzati. Naročito od 2028 kad ce biti ozbiljano smanjenje financijskih sredstava za potpore u poljoprivredi.
Marta Radić
prije 1 tjedan
Odlični komentari , svaki sa svog kuta gledišta. Činjenica je , da u proizvodnju hrane treba ulagati , te godinama brusiti tržište ,da bih proizvodnju prodao , po mogućnosti sa konkuretnom cijenom. Slažem se , da je RH puno uložila u određene proizvodnje , kroz potpore , intervencije i dr. Ono što je bitno , da se vidi , tko je primio potpore , intervencije , pomoći , otpisa dugova , povoljne kredite , zemljište za siću i dr...da bih mogli pronaći uzrok lošeg stanja , manje proizvodnje i dr..moramo imenovati...tko je to trebao proizvoditi i HR poljoprivredu podići na višu razinu. Jer ako smo brdo para uložili , a za uzvrat imamo sve manje..negdje curi..postavljam pitanje..gdje.. Nekad , ne davno pričalo se da Agrokor može hraniti 2/3 Hrvatske...da obrađuju 30.000 hektara najbolje HR zemlje. Da imaju povezanu proizvodnju od sjemena do police Konzuma , meso , mlijeko , voće , povrće , pekarski proizvodi , brašno , ulje i dr ... Vjerujem da preuzimanjem tog istog Agrokora , novi vlasnici imaju iste uvjete. Ako ta mega proizvodnja i dalje funkcionira...gdje završava , ako na domaćem tržištu..zašto nije jeftinija na policama od uvozne , što ćesto kažemo da ako nemamo domaće biti će skuplje..što očito nije. Ako takve mega tvrtke u RH imamo nekoliko..tada imamo dovoljno domaće hrane za cijelu RH . Mišljenja sam da nosioci RH poljoprivrede su mega tvrtke i one su glavni generator lošeg stanja u HR poljoprivredi , jer očito država puno uložila u njih , a zauzvrat nije dobila očekivano.. sve drugo oko poljoprivrede u biti je socijala...
Ivan Kulak
prije 1 tjedan
Tinki Vinki,ostavio sam bob kod kuće poučen prijašnjim iskustvima sa otkupljivačima koji su od sjetve do žetve drastično promjenili uvjete otkupa. Tako smo imali ugovor o proizvodnji šečerne repe pa nakon što smo ju izvadili i pripremili za transport u Sladoranu dođe Zadro sa aneksom ugovora o smanjenju cijene od 20% ili neka ju iskipamo u Savu. Moji kolege su odvezli bob u Nutris i nisu dobili ni centa i više im se nitko ne javlja na telefon,piši kući propalo. Veliki sustavi su uglavnom zatvorili sve klaonice a polako se gase i svi mlinovi jer je lakše uvoziti gotovo meso i brašno uz određenu proviziju nego se baviti proizvodnjom a i državi svejedno jer naplati PDV.Najlakše svalit krivicu na poljoprivrednike da ne znaju proizvoditi i da nisu konkurentni a u mojem okruženju ima itekako dobrih proizvođača koji mogu parirati bilo kojem stranom poljoprivrednom proizvođaču ostvarenim prinosima po jedinici površine.
I l
prije 1 tjedan
veloki tovljaci ka sirjan ,pivac itd,,, su unistili hrvatskog seljaka koji je zivio posteno od svog rada
Makeba
prije 1 tjedan
Ajme uspoređivati Nizozemsku i Hrvatsku ne želim to ni komentirati . Proizvodnja krumpira u Njemačkoj veća nego ko d nas , kako kaže Đuro kako ulagati u zemlju na potvrdu od godinu dana , sigurno da to njemac može ,jer je to njegova privatna zemlja i sigurno navodnjavanja. Žitarice su imale cijenu kao kukuruz 2021 i 2022 . 2023 nekontroliranim uvoznom žita iz Ukrajine trulog i svakakvog koje je ostalo u RH I miješalo se sa našom pšenicom itd.itd. Svinjogojstvo je na izdahu . Čitam da u Poljskoj ukrajinski oligarsi preuzimaju njihove agrobiznise i kod nas se to događa ,uskoro će uništiti i naše peradare. .... Itd,itd ALI KOGA BRIGA. Čak nam se ni klase žita ne slažu pa 3 klasa u RH nije vani ta već bolja . Soja vani suha sa 14 posto vlage ,kod nas 13 posto ,a ovi na kipanju soje viću SUHA ako je recimo 13 .6 posto vlage itd.itd
mali poljoprivrednik
prije 1 tjedan
Ivan Kulak; sve dobro objašnjeno.Da se nadovežem na probleme u svinjogojstvu.Slavonija je ostala bez klaonica i u našoj županiji ima samo jedna koja radi samo za vlastite potrebe.Nitko ne radi usluge klanja,a višak prasaca nemaš kome prodati,jer ta klaonica uvozi prasce kamionima.Uskoro će i svinjogojstvo totalno propasti.
Ivan Kulak
prije 1 tjedan
Farma Lužak,debelo griješite. Nije istina da proizvodimo samo pšenicu treće klase i pljesnivi kukuruz. Iz moje okolice kolege i ja smo uglavnom imali pšenicu prve i druge klase a bilo je pšenice i premium klase. A znate li koju je klasu naš otkupljivač prvu prodao??? Treću i četvrtu klasu jer za prvu i premium interes bio mal i neznatno veća cijena od treće klase. Do prije 15 godina proizvodio sam krompir,crveni luk,zelenu salatu i kupus koje nitko u većim količinama u RH nije htio otkupiti,prodavao sam na tržnici a to su bile male količine po malim cijenama da bih od toga mogao pristojno živjeti. Mlijeko je trenutno jeftinije nego prije 25 godina i ulaganje svog kapitala ili zaduživanjem u tu proizvodnju je suludo. Svinjska kuga čisti svinjce po Slavoniji i ne nazire se njen kraj i tko je lud ulagati u svinjogojstvo. Tov junadi je trenutno isplativ ali ne zadugo jer teladi na tržištu nema a ovo što ima u Češkoj,Slovačkoj i Mađarskoj je preskupo. Dakle,tko ima neke zemlje za sjetvu jedino je sigurno da posije žitarice jer će to moći uvijek prodati makar i po ovim lošim cijenama.
TinkiVinki
prije 1 tjedan
Ivan Kulak jel tebi isplačen bob?
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Ja ne znam koje ste godine Vi koji komentirate rođeni ? U DOKUMENTIMA imate da su seljaci za SKJ 1945 bili KLASNI NEPRIAJTELJI pa su išli na ZEMLJIŠNI maksimum od 10 ha i NIZ zakona koji je OMOGUĆIO i POVRŠINSKO smanjivanje i MOGUĆIH 10 HA ! I TAKO smo iz BROZOVE Jugoslavije 1991 u RATU izašli u biti BEZ OPG !HDZ je 91. UKINUO zemljišni maksimum , ISTE godine donijeli su > PROTOTIP > kojeg zovu Zakon o poljoprivrednom zemljištu KOJIM je počelo PODRŽAVLJENJE , a 2025 NE ZNAMO ni koliko LOKALNIH vlasti ima državnu zemlju ? Usavršavanjem > Zakona > Općinske vlasti i Ministarstvo NE MORAJU raspolagati sa PODRŽAVLJENOM zemljom ! Postoji i ČUVENI Zakon o privatizaciji , predmet kojega su bili i KOMBINATI ! NASUPROT USITNJAVANJU , zemlje ZAPADNE EUROPE , NIZ DESETLJEĆA VRŠE OKRUPNJAVANJE I RAZVOJ DOHODOVNIJIH OPG ! A , Hrvatska MOŽE ići u SAVEZ SA SRBIJOM , u području poljoprivrede !
Farma Lužak
prije 1 tjedan
Gdje sam ja spomenuo male ili velike poljoprivrednike . Ja sam tvrdim da smo zbog strukture poljoprivrednih gospodarstava ne efikasni,ne produktivni da nam je mali prihod po hektaru. Da proizvedemo pšenicu trece klase i to tri puta više od potreba Hrvatske,da proizvodimo duplo više kukuruza od potreba punog aflatoksina koje ne možemo nikome prodati ni po 160 eura. A povrća, voća, stoke proizvodimo 50% manje od Hrvatskih potreba. Neznama dali ste primijetili da jedino cijene žitarica nisu rasle zadnjih 10 godina,a rezultat je to činjenice da je u Hrvatskoj hiperprodukcija žitarica i domaća proizvodnja je " sidro" zašto ne rastu cijene žitarica, međutim kod svega drugog sta je proizvodimo dovoljno situacija je potpuno drugačija i oni koji nam prodaju voće, meso,povrće određuju cijene i odlučuju o svojoj marzi. Da smo uspjeli u ovih 10 - 12 godina od ulaska u EU restrukturirati poljoprivredniku i učiniti je konkuriratnom nebi cijene voća i mesa rasle 50 - 60% u par godina jer bi to domaća proizvodnja koliko toliko nivelirala ( poput tržišta žitarica) ali posto nismo i domaće proizvodnje gotovo da i nema uvoznici mogu stavljati robu na "police " po cijenama koje god hoće. Pošto je konjuktura u Hrvatskoj i htjeli priznati ili ne standard i potrošnja svake godine rastu tako i dobavljači poljoprivredno prehrambenih proizvoda dižu cijene jer kupci to mogu platiti. A nedostak robe na tržištu ima za posljedicu vece cijene sto uzrokuje inflaciju.
Ivan Kulak
prije 1 tjedan
Farma Lužak,mali poljoprivrednici nisu najveći problem. Da malo bolje pručite podatke o isplatama poticaja i nepovratnih fondova vidili bi da je večina novca otišla u velike sustave a najveći od njih su od samostalnisti RH nekoliko puta propadali i sanirani iz državnog proračuna,odnosno našim novcima. Problem je što se u privatizaciji prerađivače poljoprivrednih proizvoda poklonilo podobnim tajkunima koji su svojim neznanjem i pohlepom uništili koperante i samu prerađivačku industriju. Zadnji primjer vam je Sladorana Županja koja je pred propadanjem zato što je poklonjena samoprozvanom kralju šečera Zadri koji je umjesto ulaganja u modernizaciju prerade i uzgoja šečerne repe izvlačio dobit iz firme i kupovao nekretnine po Dalmaciji a da ne spominjem nepoštivanje ugovora prema koperantima i varanje istih. Nije ni čudo što ne mogu ni uz izdašne poticaje nagovoriti ljude na sjetvu šečerne repe. Takvih primjera kooperacija i prevara seljaka u zadnjih 30 godina imate na stotine. Neka Agroklub napiše članak o firmi Nutris i 15000 hektara posijanog boba za koje ppljoorivrednici neće biti plačeni a gazde Nutrisa se zajebavaju u skupocijenim autima i odijelima. Ali bitno je da svi kažu da hrvatski seljak ne zna raditi i da nije konkurentan.
mali poljoprivrednik
prije 1 tjedan
Proizvoditi će se i manje,jer seljak nema kome prodati niti ovo što proizvede.Odgovorni su najveći dio novca potrošili na stvaranje velikih kompanija kojie vedre i oblače kako im se hoće.
Farma Lužak
prije 1 tjedan
Marta vrlo jednostavno, u Hrvatskoj se malo proizvodi,i to sto se proizvodi nije tržišno konkurirati. Zašto,zato sto su odgovorni potrošiti novce umjesto u podizanje konkuriratosti Hrvatske poljoprivrede, povećanje efikasnosti i produktivnost u održavanje socijalizma u poljoprivredi uz parolu "uranilovka,mladi i mali,prvih 10 hektara i slično " Rezultati su tu,upravo onakvi kakve je j mogla generirat takva poljoprivredna politika. Nedavno je bio članak koji smo komentirali da Njemačka poljoprivrednik ia duplo veci pronos krumpira od Hrvatskog kolege. Da je nekoga briga i da mu je stalo do poljoprivredne proizvodnje u RH samo bi mogao na tom pitanju dijagnosticirati sve probleme koje ima poljoprivreda u Hrvatskoj
Marta Radić
prije 1 tjedan
Zašto je uvoz hrane u RH svake godine sve veći? Nema dovoljno na domaćem tržištu , cijene uvoza konkuretnije su od domaćih , kvaliteta proizvoda iz uvoza je bolja , trgovci namjerno uvoze , jer su to njihove domicilne zemlje , trgovci uvoze , jer na uvozu viša zarada.. ili nešto drugo...Moramo prvo detektirani ..zašto uvoz raste.
Mladen Kušeković
prije 1 tjedan
Vidim da je moj komentar pogrešno shvaćen. Naime, konstataciju da američki farmeri dižu frku bez razloga rekao sam sa dozom ironije, aludirajući na situaciju u Hrvatskoj gdje je situacija neusporedivo gora ako financijska sredstva koja trošimo na uvoz SVIH prehrambenih proizvoda usporedimo sa veličinom zemlje i brojem stanovnika. Niti o jednom drugom proizvodu, pa čak i o energentima nismo toliko ovisni o uvozu koliko smo u segmentu hrane. Da li je na tu činjenicu uopće potrebno dati neki dodatni komentar. Situacija u okruženju je takva da bi buđenje moglo biti vrlo bolnoj.
Farma Lužak
prije 1 tjedan
Najbolja stvar je da su sad nastradali upravo oni koji su izabrali Trampa. 😆
Marta Radić
prije 1 tjedan
Kada uspoređujemo poljoprivredu drugih zemalja , tada stavite strukturu proizvodnje. Kada vidite čime se nizozemska bavi , tada će nam biti jasno ..zašto generira toliki kapital od proizvodnje.
mali poljoprivrednik
prije 1 tjedan
Koliko Nizozemska ima poljoprivrednih površina i kojeg tipa tla,a koliko ima Htvatska?Da smo zaostali,jesmo i još će mo više kako se država odnosi prema poljoprivredi.
slobodan rajić
prije 1 tjedan
Istina Farma Lužak, ali Nizozemska je u 16/17 stoljeću bila prva kolonijalna sila svijeta, sve živo popljačkala i kasnije pametno ulaže. Kod nas se ozbiljna poljoprivreda razvija 30 godina, i od početak je krenula u pogrešnom smjeru, to svi znamo.
SASA FRANIC
prije 1 tjedan
clanak dovodi u zabludu. tek ako se pazljivije cita vidi se da je potraznja za govedinom u SAD porasla, i pojavio se manjak. da bi ispunili manjak uvesti ce neku malu kolicinu govedine. to je nista spram pogane glupe tupe ljevicarske tifusarske komunisticke EU koja i nema manjak, a i ako ga ima ne zeli kod sebe proizvoditi, a u isto vrijeme potpisuje trgovinske dogovore s J. Amerike za neograniceni uvoz svega. tupe komunjare cega god se dohvate to mugu samo unistii, i ako se ne iskorjeni pogana lijeva bagra iz EU i svih clanica, u EU je moguc samo potpuni raspad.
Farma Lužak
prije 1 tjedan
Hrvatska ima površinu oko 52 milona kilometara 2 a Nizozemska oko 34 milijuna kilometara 2,Nizozemska poljoprivreda generira godišnji prihod od oko 135 milijardi eura a Hrvatska poljoprivreda oko 2 milijarde eura prohoda. Sve priče o poljoprivredi u Hrvatskoj tu prestaju.
wasi seo
prije 1 tjedan
This situation really highlights how complicated global trade can be. While cheaper imports might help consumers in the short term, it’s understandable that American farmers feel threatened especially after the tough years with soy exports and rising costs fractional cmo agency . Hopefully, there’s a balanced solution that supports both fair pricing for consumers and stability for local producers.
Mladen Kušeković
prije 1 tjedan
Čitajući ovaj tekst ne mogu se oteti dojmu da ti američki poljoprivrednici dižu frku bez veze....jer, kaže autor teksta "Argentina je izvezla u SAD goveđeg mesa u iznosu od 800 milijuna dolara"...i zbog toga SAD na toj stavci sa tom zemljom imaju deficit u iznosu od 793 milijuna dolara. Tržište od 350 milijuna stanovnika, odnosno 100 puta više nego što ih ima Hrvatska. Istovremeno, Hrvatska ima vanjskotrgovinski deficit od gotovo 2 milijarde eura sa osnova uvoza hrane...i kod nas nikoga ne boli glava zbog tih podataka. Mi ćemo, Vlada će, sada ćemo....a šta to jesmo, bilo bi interesantno negdje pročitati podatke za 2024. proizvodnu godinu, sada kada nam je već i ova skoro na isteku. Teško je više pronaći prave riječi kako bi se komentirala situacija u koju je dovedena naša poljoprivreda....čovjek jednostavno zastane i zašuti. Uši me bole od ove tišine....