Ova godina bila je izrazito zahtjevna za poljoprivredu, obilježena ekstremnim vremenskim pojavama. Elementarna nepogoda proglašena je u čak 11 županija, a ukupna šteta procjenjuje se na oko 358 milijuna eura
Na tradicionalnoj konferenciji za novinare pod nazivom "Jesenska sjetva 2025.", održanoj u organizaciji HGK Županijske komore Osijek, predstavljeno je stanje u domaćoj biljnoj proizvodnji te planovi i očekivanja za predstojeću sjetvenu sezonu.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak podsjetio je da je 2025. bila izrazito zahtjevna godina za poljoprivredu, obilježena ekstremnim vremenskim pojavama, od proljetnih mrazeva i poplava do ljetne suše i tuče.
Elementarna nepogoda proglašena je u čak 11 županija, a ukupna šteta procjenjuje se na oko 358 milijuna eura.
"Nikad do sada nismo imali tako velik iznos procijenjenih šteta. Prošle godine one su iznosile oko 320 milijuna eura, a Ministarstvo je tada kroz nacionalna sredstva i EU fondove izdvojilo 68 milijuna eura pomoći. I ove godine pripremamo zahtjev Europskoj komisiji za aktivaciju krizne pričuve i dodatne potpore kroz Mjeru 24", rekao je Majdak.
Dodao je i da su otkupne cijene žitarica i uljarica trenutno nešto više nego prošle godine, pri čemu se posebno ističe suncokret, čija je cijena u prosjeku 20 % viša nego 2023. Odnosno 455 €/t.
Unatoč izazovima, kazali su, podaci pokazuju da su poljoprivrednici uoči jesenske sjetve optimističniji. Prema prijavama Agenciji za plaćanja, površine pod jesenskim kulturama ove su godine značajno povećane.
"Lani smo imali 135.000 hektara pšenice, a ove godine prijavljeno je 146.000 hektara. Kod ječma je porast za 4.000 hektara, a ukupno očekujemo jesensku sjetvu na oko 240.000 hektara", istaknuo je Majdak.
Kako bi potaknulo sigurniju i kvalitetniju proizvodnju, Ministarstvo je donijelo program potpore za sjetvu certificiranog sjemena ozimih kultura u vrijednosti 12,5 milijuna eura. Potpora iznosi 50 eura po hektaru za prvih 50 hektara po korisniku, a program je nadogradnja proljetne potpore za soju.
"Certificirano sjeme jamči sigurnost i zdravstvenu ispravnost biljaka, a time i stabilnije prinose. Klimatske promjene nameću novi ritam, ozime kulture sve su sigurniji izbor u odnosu na jarine", poručio je Majdak.
Prema riječima Gorana Jukića, voditelja Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo u HAPIH-u, hrvatska sjemenska proizvodnja stabilna je i dostatna za domaće potrebe. U 2024. godini proizvedeno je više od 23.000 hektara sjemenskih usjeva, čime su osigurane dovoljne količine za predstojeću sjetvu.
"Ukupno trošimo oko 71.000 tona sjemena godišnje, od čega su 50.000 tona strne žitarice. Do sada je certificirano 31.500 tona pšenice, 7.200 tona ječma i 2.000 tona pšenoraži, količine dovoljne i za izvoz. Cijene sjemena su u prosjeku od 5 do 13 % niže nego lani“, istaknuo je Jukić, dodajući da je posebno ohrabrujuće povećanje interesa za uljanu repicu, čija je prodaja sjemena porasla za 30 %.
Uljana repica, koja je posljednjih godina bila u padu, ponovno bilježi rast. Igor Mikulić, viši stručni suradnik u Komori, podsjetio je da je ova kultura 2020. bila zastupljena na gotovo 40.000 hektara, a da je 2023. površina pala na svega 15.600 hektara.
"Ove godine požnjeveno je oko 18.000 hektara, a s najavljenim povećanjem od 30 % možemo očekivati i više od 25.000 hektara. To znači da se repica vraća na slavonska polja. Poljoprivrednici sve više biraju ozime kulture jer su otpornije na sušu i mrazeve te nose manji rizik u proizvodnji", pojasnio je Mikulić.
Slično mišljenje dijeli i prof. dr. sc. Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS) koji ističe da se "novo normalno" u ratarskoj proizvodnji očituje u produljenju optimalnih rokova sjetve i većoj prilagodbi klimatskim promjenama.
"Ozime kulture poput pšenice i ječma u ovim uvjetima daju sigurnije rezultate. Temperature su više, oborine ravnomjernije raspoređene, a rizici manji. Ove jeseni uvjeti za nicanje i klijanje su idealni", kazao je Stipešević.
Proljetna sjetva 2025: Veliko zanimanje za suncokretom, zasijat će se i do 70.000 hektara?
Profesor je upozorio i na potrebu strožeg poštivanja plodoreda, posebice kod uljane repice, koja bi se na istu parcelu trebala vraćati tek svake četvrte ili pete godine, kako bi se spriječilo širenje štetnika.
"Insekti se brzo prilagođavaju, a sredstva zaštite gube učinkovitost. Zato je pedohigijena ključna, naime zelenu masu nakon žetve treba pravilno inkorporirati u tlo. Konzervacijske metode i zelena gnojidba povećavaju plodnost tla i zadržavaju vlagu, što je od presudne važnosti u sušnim godinama", poručio je Stipešević.
Predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK, Vlado Čondić-Galiničić, ocijenio je godinu "prosječnom“ po urodima, ali nezadovoljavajućom po cijenama.
"Ozime kulture dale su vrlo dobre rezultate, dok su jarine podbacile. Suncokret je iznimka, a i kukuruz u zapadnoj Hrvatskoj nije loš. Ipak, proizvođači nisu zadovoljni jer tržišne cijene nisu povoljne. Globalno se očekuje rekordna proizvodnja kukuruza, četiri najveće zemlje proizvođači imat će oko 50 milijuna tona više nego lani, što će dodatno spustiti cijene", pojasnio je Čondić-Galiničić.
Dodao je i da se Hrvatska i dalje suočava s viškovima žitarica i uljarica u odnosu na potrebe domaćeg tržišta, dok se dio kultura poput šećerne repe i dalje pokušava održati kroz državne potpore.
Državni tajnik Majdak najavio je da će program potpora za certificirano sjeme postati višegodišnji, kako bi obuhvatio i druge kulture.
"Naš je cilj postupno eliminirati sijanje tavanuše i potaknuti korištenje dorađenog sjemena s punim certifikatom. To jamči zdravstvenu ispravnost, bolji prinos i stabilniju proizvodnju. Uključit ćemo i male dorađivače u sustav, kroz dodatnu certifikaciju i suradnju s HAPIH-om", istaknuo je.
Profesor Stipešević nadovezao se ocjenom da su certificirane sorte nužne ne samo zbog zdravlja, nego i zbog genetike i otpornosti koju donose:
"Mali sjemenari i prerađivači mogu biti važan segment tržišta. Fleksibilni su, mogu raditi i s nišnim kulturama poput kameline, sezama ili ricinusa, koje bi Hrvatskoj mogle donijeti dodatnu vrijednost i diverzifikaciju".
Na pitanje o mogućnosti uvođenja zaštitne cijene pšenice, Majdak je istaknuo da to nije izvedivo u okviru europskog tržišta.
"Hrvatska, kao i druge zemlje EU, ne može samostalno definirati zaštitne cijene. Međutim, možemo poticati proizvođače da se preorijentiraju na visokoproteinske i durum sorte pšenice, za koje postoji tržište i viša otkupna cijena. Hrvatska te sorte trenutačno uvozi", rekao je.
Čondić-Galiničić dodao je da bi se moglo razmišljati o potporama za tradicionalne sorte pšenice i revitalizaciji manjih proizvodnji koje su nestale s tržišta.
"Naši poljoprivrednici proizvode kvantitetu, a ne kvalitetu. Možda je vrijeme da se usmjerimo na specifične sorte koje će imati veću dodanu vrijednost, makar i uz nešto manji prinos", zaključio je.
Majdak je pohvalio Osječko-baranjsku županiju zbog planova ulaganja u preradbene kapacitete i revitalizaciju starih mlinova.
"Dodana vrijednost mora se stvarati u Slavoniji. Kroz preradu žitarica i uljarica povećavamo otkupnu cijenu i stvaramo nove radne prilike. U tom smjeru ide i inicijativa za izgradnju nove sojare u Vukovarsko-srijemskoj županiji, koja bi mogla preraditi domaću, GMO-free soju, po kojoj je Hrvatska prepoznata u EU", naglasio je.
Čondić-Galiničić podržao je ideju i dodao da je to "odlična vijest za domaće proizvođače", podsjetivši da Hrvatska sudjeluje s 5 do 9 % u ukupnoj proizvodnji soje u Europskoj uniji.
Fotoprilog
Tagovi
Autor
Podravka Agri preuzela čak 22 nova John Deere traktora serije 6
Kako do potpore za sjetvu certificiranog sjemena strnih žitarica za 2025. godinu?
Krenulo je podnošenje zahtjeva za potporu sjetve certificiranog sjemena strnih žitarica
Kako smanjiti gubitke kukuruza tijekom berbe? Paljetkovanje je jedan od odgovora
Završena sjetva na više od 21.000 hektara Žito grupe
Deset prijedloga za sanaciju tržišnih poremećaja u poljoprivredi
Kako smanjiti gubitke kukuruza tijekom berbe? Paljetkovanje je jedan od odgovora
Proizvodnja soje ne prati potražnju - znanstvenici razvijaju bolje sorte, dio je u pokusu kod Zagreba
Marta Radić
prije 1 dan
Ako sam dobro zapamtila , čovjek pričao , da je čak sjeme soje u skladištu gubilo na energiji klijanja..naime analizom je utvrđeno da je u siječnju bila klijavost 78% , a to isto sjeme u travnju klijavost bila ispod 70 %. E sad što se dogodilo neznam. Samo se slažem , ako je klijavost sjemena manja , norma sjetve se diže , te bih i cijena sjemena trebala biti niža za postotak dizanja norme sjetve...a ne ista , a u mnogim slučajevima i viša.
mali poljoprivrednik
prije 2 dana
Poanta cijele priče je da sjemenarske kuće koriste situaciju koju im je zakonodavac omogućio i zato priča kako nismo morali sijati takvo sjeme ne pije vode.Dakle ,propisano je da se mora sijati sjemenska soja i zato je uostalom i cijena sjemenske soje otišla u nebesa.Nema logike da sjeme sa 90% klijavosti ima istu cijenu kao i ono sa 60%.Priča o certifikatu je za malu djecu,jer ukoliko i pronađeš podatke ne možeš ih povećalom pročitati.Nije bio samo problem postotak klijavosti,nego je i energija klijanja bila nikakva.
Siniša Crnčan
prije 2 dana
Apsolutno niste u pravu i ključno pitanje je kako tumačite definiciju lošeg sjemena? Pšenice su dale prinose preko 10t ove godine, što je tu loše? Sjeme prolazi kontrolu od početka proizvodnje do pakiranja. Jel vi razumijete da je kompletno sjeme u Europi smanjene klijavosti zbog izrazito loših vremenskih uvjeta. Nitko vama nije ništa uvalio, sjeme je prošlo svu kontrolu, zatim je regulativom na razini EU pošto nema drugog sjemena na tržištu donijeta odluka da se na tržište SMIJE staviti sjeme slabije klijavosti. Dakle drugog sjemena ne bi bilo za sjetvu, osim možda onog iz trećih zemalja. Sjemenarske kuće su te koje određuju cijenu za svoje sjeme uz licencu koju posjeduju, a ne HAPIH. Uz svako kupljeno sjeme ste morali dobiti certifikat i izvješće o kakvoći sjemena u kojem je navedena klijavost i jednostavno niste morali sijati to sjeme obzirom da je "loše kvalitete". Ako niste dobili izvješće od sjemenarske kuće, obratite mi se osobno na mail i ja ću vam pribaviti izvješće da ove godine opet ne posijete sjeme "loše kvalitete". Ova godina je bila još ekstremnija na svoj način i sigurno da će biti opet problema s klijavosti pojedinih sorti. Vjerujte mi pogrešnog čovjeka kritizirate, na čelu s HAPIH-om je omogućio da uopće imamo što posijati...jel shvaćate o čemu pokušavam protumačiti? Teško je u par rečenica objasniti kako institucija i netko na čelu s njom nema veze s ovime o čemu ste vi nezadovoljni. Vi morate izabrati hoćete li takvo sjeme sijati ili ne, nitko ništa nije sakrio i "uvalio" na tržište bez kontrole i nadležnosti propisanih pravilnika i Zakona. P.S. G. Japariću ovaj portal već godinama pratim i mnogi su već preminuli kojima ste morali biti kao loncu poklopac, ali vaši komentari neumorno opstaju. Ja jednostavno ne razumijem čemu komentiranje ovih nebuloza koje nemaju veze s naslovom temom. Nisam samo uspio popratiti jel vam Agroklub dodijelio nagradu za Životno djelo na njihovim stranicama, jer ste stvarno aktivni.
Marta Radić
prije 3 dana
Istinit i dobar komentar , sjeme soje katastrofa.
Ivan Kulak
prije 4 dana
Šteta zbog lošeg sjemena se mjeri u milijunima eura bez pretjerivanja. Prinosi soje u Slavoniji su bili katastrofalni. Sigurno da su tome pridonijeli ekstremni vremenski uvjeti ali i sjeme loše kvalitete. Problem je što nitko od odgovornih za ovakve propuste ne snosi nikakve posljedice a financijsku štetu snose isključivo poljoprivrednici. Dr. Jukića bih pitao kako s lošim sjemenom ostvariti vrhunske prinose,ostvariti pozitivan financijski rezultat i biti konkurentan poljoprivrednicima iz drugih država???
mali poljoprivrednik
prije 4 dana
Kvaliteta sjemena loša,ali je cijena sjemena bila jako dobra.Ako nije bilo drugoga izbora zbog nedostatka sjemena trebalo je biti vidno istaknuto na pakiranju i umanjena cijena za postotak loše klijavosti.
Ivan Kulak
prije 4 dana
Gospodine Crnčan iza svojih riječi stojim. Ako je gospodin Jukić stvarno vrstan stručnjak s doktoratom nije smio dopustit stavljanje na tržište sjemenske soje koja ni blizu ne zadovoljava standarde da bi ju uopće nazvali sjemenskom sojom. Svaki od nas proizvođača koji smo posijali to sjeme je prevaren i oštečen za cca 1000€ prihoda po hektaru. Imam samo srednjoškolsko obrazovanje i ni ja ne provodim svoje vrijeme po birtijama nego marljivo radim na njivama i u štali a zbog takvih stručnjaka koji nam prodaju "muda pod bubrege" gubim novac i zdravlje . Da dr. Jukić ima imalo etike i morala bar bi se ispričao nama proizvođačima soje ako već ne želi dati ostavku. I u konačnici nije problem samo sa sjemenom soje nego i sjemenom drugih žitarica.
Đuro Japaric
prije 4 dana
Palo nešto kiše u Slavoniji , pa se može ORATI ! Trebamo ići sa plugom za regulaciju do 1 m , nakon toga u brazdu poslagati ; načelnike , gradonačelnike , župane , zastupnike , ministre , Mesića , Kolindu i Milanovića , zaposlenih dio iz Ministarstva , sa Tugomirom Majdakom i onda DRUGOM brazdom zaorati na podržavljenoj zemlji koju nam dadoše na JEDNU godinu ! Na takav način popravili bi i humus ! 1991 počelo je podržavljenje zemlje , a 2025 Tugomir i ekipa NE ZNAJU ni koliko LOKALNIH vlasti od MEGALOMANSKIH 556 imaju podržavljenu zemlju ! Pozdrav piscima Izmjena zakona za državnu zemlju i hvala TURCIMA , NISU NAS PONIŽAVALI SA OBRADOM NA JEDNU GODINU !
Siniša Crnčan
prije 4 dana
Gospodine Kulak ostavite se Vi Gorana Jukića koji je izvrstan stručnjak i jedan od rijetkih s doktoratom u sjemenarstvu. Iz vašeg komentara može se zaključiti da ne poznajete ovaj dio struke I zato ga nemojte niti olako komentirati. Ovako vrijeđati čovjeka koji je učio za doktorat dok su mnogi provodili dane po birtijama nije u redu, jer je svoje vrijeme i dobar dio života posvetio samo tome. Da bi vi mogli samo kupiti i posijati certificirano sjeme netko je prije toga morao postaviti pravila. Prije svega svaki parametar koji sjeme mora zadovoljiti prije puštanja na tržište reguliran je pravilnikom i zakonodavstvom te je usklađen s EU pravilnicima i zakonima. Dakle u ovom slučaju koji ste naveli kod soje postoji pravilnik kojim je donesena odluka da se može pustiti sjeme slabije klijavosti na tržište, jer drugoga jednostavno nije bilo zbog ekstremne godine, a kako se čini to nas čeka i ove godine....
Ivan Kulak
prije 5 dana
G. Gorane Jukiću da ste voditelj odjela za sjemenarstvo u bilo kojoj drugoj državi EU nakon puštanja u prodaju sjemenske soje sa klijavošću od 60% ,momentalno bi dobili otkaz i više nikad ne bi našli posao u agronomskoj struci!!! Onda budi ti konkurentan na svjetskom tržištu u uzgoju žitarica sa takvom škart sjemenskom robom.
I l
prije 6 dana
lopovi