Pojeo vuk magare: Kako do zajedničkog rješenja za zaštitu stoke, ali i divljih zvijeri?

Naši stočari, u slabo razvijenim i nenaseljenim dijelovima Hrvatske, svakodnevno se suočavaju s napadima divljih zvijeri na stoku što im čini sve veću štetu. Zbog toga je hitno potrebno sustav zaštite poboljšati i unaprijediti u interesu očuvanja proizvodnje, ali i zaštite eko sustava i lakšeg života lokalnog stanovništva te je važna edukacija oko suživota ljudi i divljih zvijeri u prirodi, zaključak je okruglog stola simboličnog naziva "Pojeo vuk magare“, koji je u sklopu Proljetnog sajma u Bjelovaru organizirala Hrvatska poljoprivredna komora, na inicijativu Odbora za krške pašnjake i Saveza uzgajivača mesnih pasmina goveda.

"Moramo zaštititi proizvođače jer svakodnevni napadi utječu na daljnji pad stočarske proizvodnje, ali i odustajanje domaćih ljudi u nenaseljenim krajevima od proizvodnje, a onda i od života u tim, ionako praznim sredinama“, upozorio je Rodoljub Džakula, predsjednik Saveza uzgajivača mesnih pasmina goveda čija su se životinje također našle na udaru predatora, a o čemu smo i pisali.

Oprez, uznemirujuće fotografije! Vukovi rastrgali čak šest magaraca

Ovaj gorući problem koji traje godinama, istaknuto je, zahtijeva rješenja kojm bi se zaštitilo stoku i stočarsku proizvodnju, ali i vukove i druge divlje zvijeri, čija se populacija povećava. Zato je potrebna bolja suradnja na svim razinama i bolja koordinacija nadležnih institucija kao i osmišljavanje učinkovitijeg sustava naplate šteta, dok je na EU razini potrebno utjecati da se mijenjaju sadašnje stroge zakonske regulative koje se trebaju prilagoditi hrvatskim potrebama i zahtjevima. 

U Hrvatskoj je registrirano 3.516 napada divljih zvijeri na stoku

Kako stoji u priopćenju HPK, na temelju nedavno objavljene detaljne analize stanja vuka u EU-u Europska Komisija predlaže da vuk bude "zaštićen”, a ne "strogo zaštićen”. Iznijeli su i podatakla da u EU vukovi ubijaju godišnje barem 65.500 glava stoke, od čega je 73% ovaca i koza, 19% goveda te 6% konja i magaraca.

Ističu da je krajem prosinca 2023. objavljena detaljna analiza koja pokazuje da su se populacije ove zvijeri znatno povećale u posljednja dva desetljeća i da nastanjuju sve veća područja. U 23 države članice EU-a sada su zabilježeni čopori s mladuncima, a ukupan broj jedinki u EU procjenjuje se na više od 20.000, pri čemu se populacije uglavnom povećavaju i šire. 

"Iako danas ne postaje pouzdani i točni podaci kolika je stvarna brojnost divljih zvijeri u RH, prema podacima o rasprostranjenosti vuka, prisutan je na 18.213 km2, a povremeno se pojavljuje na još 6.072 km2", navode iz Komore. 

Kažu i da se rasprostranjenost populacije vuka kod nas neznatno mijenjala, a prostire se na području 9 županija: Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Ličko-senjska, Primorsko-goranska, Istarska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska. Prema službenim podacima koji su izneseni na okruglom stolu procjenjuje se populacija na 243 komada odnosno 43 čopora, a posljednje tri godine broj se povećava. No, dodali su, njihovu je brojnost teško dokazati, a samoregulacija staništa igra važnu ulogu. 

Čulo se i da je u 2018. godini prijavljena ukupna šteta od pola milijuna eura, a do 2022. je narasla na 2.051 napada na stoku te premašila tih pola milijuna eura štete. Također prema službenim podacima u 2022. u Hrvatskoj je registrirano 3.516 napada divljih zvijeri na stoku, pri čemu je najviše stradalo ovaca i koza (2.777 komada), 625 goveda, 61 konj ili magarac, 48 psa, dok je bilo i 5 evidentiranih slučajeva stradanja ostalih životinja.   

Ovo su iznosi odštete za stradalu stoku, no rješavaju li problem vuka?

Iz HPK navode i da su sudionici okruglog stola zaključili kako se divlje životinje polako navikavaju na prisutnost ljudi te je snažnije potrebno komunicirati prijedloge koji će osigurati očuvanje stoke i vukova, ali isto tako i poljoprivredne proizvodnje. Složili su se da je potrebno pružiti osnovnu potporu poljoprivrednicima te poduprijeti mjere za zaštite, ali i organizirati radionice i rasprave te poticati inovativne prijedloge kroz natječaje za EIP operativne skupine. Važno je da poljoprivreda bude prioritet u očuvanju prirode, ali je potrebno uspostaviti suživot između vukova i ljudi kako bi se smanjile štete na obje strane, istaknuto je. 

Treba promptno reagirati na štete 

Isto tako, kažu, treba promptno reagirati na štete uz pružanje većih naknada za gubitke. Nema brzih rješenja jer proces očuvanja divljih životinja zahtijeva strpljenje i kontinuirani rad, no potrebna je fleksibilnost i suradnja na svim razinama da bismo savladali izazove koji su pred nama, složili su se okupljeni. 

Na okruglom stolu sudjelovali su Željka Gudelj Velaga, ravnateljica Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju Ministarstva poljoprivrede Ivica Budor, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza, Gabrijela Šestani, načelnica sektora za prirodu u Zavodu za zaštitu okoliša i prirode, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te Jasna Jeremić, viši stručni savjetnik – specijalist u Zavodu za zaštitu okoliša i prirode i Jasna Ribarić, viša stručna savjetnica u Upravi za zaštitu prirode u istom Ministarstvu. Poljoprivrednike su predstavljali Mladen Kušeković, predsjednik odbora za krške pašnjake Hrvatske poljoprivredne komore te Rodoljub Džakula, predsjednik Saveza uzgajivača mesnih pasmina goveda.