Izostanak uroda sjemena šumskih vrsta temeljni je problem šumarstva budućnosti

Jedan od najaktualnijih problema šumarske struke današnjice predstavlja česti izostanak uroda sjemena šumskih vrsta drveća. U promijenjenim ekološkim prilikama narušeni su sposobnost i periodicitet uroda, a time dolazi u pitanje i obnova šuma. Plodonošenju se u šumarstvu mora posvetiti posebna pozornost radi specifičnosti koje su vezane uz šumsko drveće poput dugog ciklusa rasta i razvoja, rasprostranjenosti na velikim površinama, male mogućnosti primjene agrotehničkih mjera i dr.

Uporaba šumskog reprodukcijskog materijala, a ponajviše sjemena visoke kvalitete, omogućava korisnicima uspješnu i učinkovitu obnovu šuma. Svrha projekta "Dinamika plodonošenja i očuvanje genofonda hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) i obične bukve (Fagus sylvatica L.) u svijetlu klimatskih promjena" je stvoriti, odnosno proširiti znanstveno utemeljene preduvjete za očuvanje genetske raznolikosti te gospodarenje i prometovanje reprodukcijskim materijalom.

Koji su ključni ciljevi projekta? 

Kako je naglasio dr. sc. Mladen Ivanković, na diseminaciji rezultata projekta sredinom studenog u prostorijama Hrvatskog šumarskog instituta, projekt je dio sveobuhvatnog CropForClim (IP-01-2018-8189) financiran je od strane Hrvatske zaklade za znanost u vrijednosti od 935.000 kn (približno 124.000 eura)u trajanju od četiri godine s produženim rokom od godine dana.

Kao ključne ciljeve projekta naveo je utvrđivanje dinamike plodonošenja projektnih vrsta (obične bukve i hrasta lužnjaka) u promjenjivim okolišnim uvjetima, utvrđivanje metodologije preciznije procjene uroda, utvrđivanje korelacije učestalosti, količine i kvalitete plodonošenja s raznovrsnim okolišnim faktorima, uspostavljanje protokola za optimalno skladištenje sjemena, osnivanje eksperimentalnih nasada radi ex situ očuvanja genofonda, povećanje znanja o adaptivnoj genetskoj raznolikosti provenijencija te diseminaciju rezultata korisnicima odnosno dionicima.

Tijekom predstavljanja, dr. sc. Ivanković pojasnio je kako se projekt sastojao od cijelog niza projektnih aktivnosti čije rezultate su prisutni mogli vidjeti kroz održane prezentacije.

Prve rezultate predstavila je dr. sc. Anđelina Gavranović Markić gdje je prisutnima prezentirala rezultate varijabilnosti plodonošenja, ispitivanja kvalitete i skladištenja sjemena obične bukve proučavane kroz razdoblje od 9 godina. Istraživanje plodonošenja obične bukve provodilo se u šest odabranih šumskih sjemenskih objekata na području UŠP Ogulin, Karlovac, Bjelovar, Požega i Delnice u razdoblju od 2015. do 2023. godine. Praćenjem dinamike i količine plodonošenja u razdoblju od devet godina zabilježene su četiri rodne: 2016., 2018., 2020., 2022.

Pravilnost uroda i kvaliteta sjemena 

Zaključci su kako bukvu karakterizira visoka varijabilnost u intenzitetu plodonošenja i to između sastojina, godinama u kojima je urod zabilježen, ali i između stabala unutar sastojina. Kod analize povezanosti lokalnih meteoroloških uvjeta s pojavom uroda, rezultati su ukazali na trend gdje godinama s njim prethodi godina s relativno višim temperaturama zraka i manjom količinom oborina u ljetnim mjesecima, dok toj godini prethodi ona s nižim temperaturama i većom količinom oborina.

Također, navela je kako pravilnost uroda i poznavanje kvalitete sjemena s različitih lokaliteta utječe na obnovu i održivost bukovih sastojina. Sakupljena bukvica je skladištena u hladnjačama HŠI-a na temperaturi -10 °C te se svake godine ispituje njezina klijavost. Napose, istaknula je i kako bi kontinuirano praćenje uroda u narednim godinama dovelo do boljeg predviđanja rezultata i preporuka za uporabu sjemena.

Nadalje, dr.sc. Ivanković i dr.sc. Gavranović Markić predstavili su i rezultate varijabilnosti plodonošenja, ispitivanja kvalitete i skladištenja sjemena hrasta lužnjaka u šumskim sjemenskim objektima tijekom petogodišnjeg monitoringa. Riječ je o jednoj od najznačajnijih i najvrjednijih šumskih vrsta u ekonomskom i ekološkom smislu, kako u Hrvatskoj, tako i u Europi.

Danas je prirodna obnova šuma hrasta lužnjaka bez utjecaja čovjeka nemoguća te je u potpomaganju prirodne obnove neophodan prije svega unos sjemena ili sadnica na površine koje obnavljamo. Ovim projektom je praćenje uroda hrasta lužnjaka provedeno na području UŠP Koprivnica, Karlovac, Nova gradiška i Vinkovci u razdoblju od 2019. do 2023. godine. Količine sakupljenog žira su varirale unutar samih ploha, između pokusnih  i između godina.

Termoterapija žira

Tijekom jeseni 2019. i 2021. godine urod je zabilježen na svim plohama, dok je u jesen 2020. urod zabilježen jedino na onoj u Koprivnici, u regiji gornja Podravina. Tijekom jeseni 2022. urod nije zabilježen niti na jednoj plohi, a sakupljanje žira u tekućoj godini je još uvijek u tijeku. Nakon sakupljanja on je obrađen metodom termoterapije tijekom koje se, u trajanju od 2,5 sata, potapa u posude u kojima je temperatura 41 °C i skladišten u hladnjačama na temperaturi +3 °C. Tijekom istraživanih godina je kvaliteta svježe sabranog sjemena bila loša te je skladišni potencijal sjemena bio nizak. Usprkos tome, klijavost je ispitivana nakon tri i nakon šest mjeseci.

Preciznija procjena uroda šumskog sjemena dronom doprinosi povećanju učinkovitosti, smanjenju troškova i održivom gospodarenju šumama. Tim povodom je mag. ing. silv. Nikola Zorić, predstavio rezultate rada praćenja procjena uroda bespilotnom letjelicom što je ujedno bio i jedan od ciljeva CropForClim projekta. Istraživanje je uključivalo višestruki pristup rješavanju ove problematike jer je bilo neophodno snimci letjelice pridružiti stvarnu količinu sjemena na snimljenoj površini sjemenskog objekta.

Iz prvih rezultata svakako možemo zaključiti da se bespilotne letjelice mogu koristiti za praćenje uroda u šumskim sastojinama, jasno upućujući na dijelove šuma u kojima se javlja urod i gdje njega nema. Međutim, kako se radi o prvom uspješnom snimanju uroda bespilotnom letjelicom, nastavak istraživanja i unapređenje tehnologije je neophodno.

Ovim projektom su također od sakupljenog sjemena i uzgojenih sadnica osnovana dva eksperimentalna nasada obične bukve i jedan nasad hrasta lužnjaka s ciljem ex situ očuvanja genofonda. Na plohama unutar HŠI-a osnovani su pokusni nasadi obične bukve i hrasta lužnjaka, a komparativni pokus obične bukve je osnovan i na području UŠP Delnice.

Kako je istaknuo dipl. ing. šum. Miran Lančćak, na pokusima se redovito prati preživljenje sadnica, obavlja se izmjera visina, ocjenjuje se fenologija listanja i oštećenja od mraza. HŠI će nastaviti pratiti pokuse kroz naredne godine a poslužit će i za daljnja znanstvena istraživanja.

Sudionici diseminacije rezultata projekta CropForClim imali su priliku uživo posjetiti pokusne nasade obične bukve i hrasta lužnjaka na HŠI, te pokusnu plohu hrasta lužnjaka na području UŠP Karlovci gdje se provodi sakupljanje žira. Tijekom obilaska, postavljena su pitanja, raspravljalo se o važnosti očuvanja genetske raznolikosti te izazovima i rizicima koji utječu na dinamiku plodonošenja, količinu i kvalitetu sjemena.