Pretraga tekstova
Obnova ekosustava, uključujući pošumljavanje, može značajno doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena, poboljšati prehrambenu sigurnost te promicanje održivih proizvoda od drva
Svjetski dan šuma obilježava se 21. ožujka, a ovogodišnja tema je "Šume i inovacije: Nova rješenja za bolji svijet". Cilj je unaprijediti tehnologiju u borbi protiv njihova krčenja.
Godišnje se krčenjem izgubi 10 milijuna hektara, a zbog požara približno 70 milijuna hektara. Inovacije su ključne za razvoj sustava ranog upozoravanja, održivu poljoprivrednu proizvodnju i osnaživanje autohtonih naroda, poručuju Ujedinjeni narodi koji su i utemeljili obilježavanje ovoga dana.
Ističu da obnova ekosustava, uključujući pošumljavanje, može značajno doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena, poboljšati prehrambenu sigurnost te promicanje održivih proizvoda od drva.
Šume su dom za više od 80 % svih poznatih vrsta životinja, biljaka i insekata koji osim što doprinose bioraznolikosti, pomažu očuvanju i njihova zdravlja. Kada, primjerice, životinja pojede voćku, njezino sjeme prođe kroz utrobu, neprobavljeno završava u izmetu te na kraju opet niče u zemlji. Bez životinja, insekata i drugih biljaka ne bi bilo ni šuma.
Više od 30% novih bolesti prijavljenih od 1960. pripisuje se promjeni korištenja zemljišta, uključujući krčenje šuma. Smanjenje biodiverziteta može poremetiti ravnotežu u ekosustavu i povećati šanse za širenje bolesti među preostalim vrstama. Mijenja se i mikroklima te je povoljnije okruženje za razvoj patogena i širenje bolesti. Dolazi i do povećanja interakcije ljudi s divljim životinjama što može povećati rizik od prijenosa bolesti s divljih životinja na ljude (zoonoze).
Šume sadrže više od polovice globalne zalihe ugljika u tlu i vegetaciji. Na taj način smanjuju efekt staklenika, odnosno globalno zagrijavanje i klimatske promjene.
Zbog krčenja šuma se godišnje izgubi prostor koji je ekvivalentan 14 milijuna nogometnih igrališta. Smatra se da su glavni uzroci krčenja poljoprivreda, odnosno ratarstvo i stočarstvo. Drugi uzrok je drvna industrija, nakon čega slijedi urbanizacija te eksploatacija ugljena i minerala.
Vodna područja kao što su slivovi, potoci, močvare i sl., a koji se nalaze u šumama daju 75% svjetske dostupne slatke vode. Šume u takvim područjima imaju važnu ulogu u filtriranju vode, reguliranju protoka, smanjenju erozije tla, zaštite od poplava, očuvanju biološke raznolikosti i predstavljaju staništa za mnoge vodene i kopnene vrste.
Tagovi
Svjetski dan šuma Značaj šuma Krčenje šuma Šume i inovacije Ujedinjeni narodi Šumski požari
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje