Pretraga tekstova
Prepoznatljivi su po svojih šest nogu, dva mala oka i jedinstvenom obliku tijela, a posebni po jakoj čeljusti
Jeruzalemski cvrčak (Ammopelmatus fuscus) je pomalo neobičan kukac, a zbog svoje veličine koja doseže od tri do pet centimetara, ulijeva strah među pojedine vrtlare koji ga nerijetko smatraju štetnikom. Unatoč imenu, ne pripadaju istoj porodici kao cvrčci. Ima ih najmanje sto vrsta, a nalazimo ih i u Europi pa i kod nas.
Prepoznatljivi su po svojih šest nogu, dva mala oka i jedinstvenom obliku tijela. Imaju svojevrsnu grbu na leđima prošaranim žutim i crnim prugama. Na krajevima nogu imaju male bodlje. U odnosu na ostatak tijela, glava im je velika, a posebni su po jakoj čeljusti kojom učinokvito režu i žvaču hranu. Toliko su jake da čak mogu prerezati tkaninu i plastiku. U slučaju da se prestraše ili ako ih držite u ruci, mogu vas i ugristi.
No, njihov ugriz je tek bolan, nije ni malo opasan jer nisu otrovni.
Nemaju krila i ne lete. Sporo hodaju i ne predstavljaju nikakvu prijetnju ljudima.
Vole pjeskovita tla i obitavaju pod kamenjem, trupcima i biljnim ostacima. Mogu se pronaći i u zatvorenim prostorima kao što su garaže, šupe i slično. Na pješčanim i šljunkovitim stazama ostavljaju trag jer dok hodaju, vuku trbuh te proizvode zvuk nalik grebanju.
Uglavnom se kreću noću, a tek privremeno danju i to u proljeće kada izlaze na površinu radi parenja. Tada trbušnim dijelom udaraju u tlo kako bi vibracijama privukli ženke. Nakon parenja ženka polaže jaja i vrlo često pojede mužjaka. Jajašca ćete prepoznati po obliku tanjurića, a duga su 3 milimetra.
Jeruzalemski cvrčci ne prave štetu u vrtu, barem ne veliku. Uglavnom se hrane noću, drugim insektima i biljnim ostacima zbog čega su vrlo korisni. Danju znaju gricnuti korijenje biljaka i gomolje krumpira ili batata, ali ne prave značajne štete.
Budući da imaju nisku stopu razmnožavanja, ne predstavljaju opasnost pa ako vidite jednog, ne znači da imate najezdu.
Nije porijeklom iz Jeruzalema niti je na bilo koji način povezan s tim gradom. Nekoliko je verzija o njegovu imenu, a jedna sugerira da je nastalo miješanjem Navajo i kršćanske terminologije. Smatra se da su franjevci možda čuli da narod plemena Navajo govori o "inesktu lubanji" i shvatili to kao poveznicu na Kalvariju, poznatu kao Brdo lubanja koje se nalazilo izvan Jeruzalema blizu mjesta gdje je razapet Isus.
Druga verzija kaže da mnogi ostanu zaprepašteni njegovim izgledom. U vrijeme otkrića ovoga kukca ljudi su ponekad koristili uzvik "Jeruzalem!" kao pristojan izraz za teže psovke. Sva sreća pa nije otkriven u naše vrijeme jer možemo samo zamisliti kako bi se zvao.
Korištena naslovna fotografija podliježe Creative Commons Attribution-Share Alike 2.0 Unported license.
Tagovi
Ammopelmatus fuscus Jeruzalemski cvrčak Veliki kukac Jaka čeljust Kukac u vrtu Pruge na leđima Franjevci Navajo
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje