Zdrav kao drijen, nije zalud uzrečica. Te crvene bobice koje dozrijevaju baš u ovo doba godine i najbolje su kad su tamno crvene boje, mogu se iskoristiti za pravljenje soka, džema, likera, rakije i čaja. Što god izabrali, pogriješiti nećete. U tekstu navodim recept za sirup i džem koji moja svekrva koristi godinama
Jesen je doba kad spremamo zimnicu, skladištimo voće i povrće, da nam što duže potraje i pokušavamo na najbolji način iskoristiti plodove prirode. Kao mlada domaćica, nisam iskusna u spremanju zimnice, nisam ni ljubitelj kiselih salata, ali zato uživam u spremanju sokova i džemova.
Uvjerljivo najdraži mi je sok od drijena. Ove godine sam probala napraviti i džem, žalim samo što sam se kasno sjetila, napravila sam tek osam tegli džema, a sve drijenove iskoristila za pravljenje soka i napravila oko 70 litara te dragocjene tekućine rumene kao vino. U nastavku ću napisati recept koji se prenosi u mojoj obitelji a ja sam ga naučila od svoje svekrve. S obzirom da radim prema vlastitom osjećaju, tj. provjerim je li dovoljno slatko, ako ne, dodam još, pokušat ću dati približne mjere.
Određenu količinu drijena dobro proberem (da nema bijelih i previše mekih plodova koji puštaju sok) i potopim u posudu. Naprimjer, ako je 2kg drijena, dodam 4l vode i to stavim na vatru da kuha nekih pola sata, negdje dok drijenovi ne pobijele i kožica im počne pucati.
Skinem s vatre i tako vruće drijenove procijedim, istovremeno gnječeći plodove s pasirkom za krumpir. Smjesu koja ostane vratim u posudu i prelijem vrelom vodom, te vratim na vatru da ponovno provrije. Nakon toga ponovim proces, a iskorištenu smjesu bacim.
Sok koji je ostao od oba procesa spojim, procijedim kroz gazu ili cjediljku i stavim na vatru da kuha nekih sat vremena, dok ne dobije gušću teksturu. Ukoliko se stvori bijela pjena, istu je potrebno pokupiti i baciti. Prije skidanja s vatre stavim jednu malu vrećicu vinobrana i pustim da se istopi. Zatim sok skinem s vatre i u vrelu smjesu dodajem šećer, otprilike 1,5kg po litri soka. U slučaju da nije dovoljno sladak, možete dodati jo šećera, dok je smjesa vruća.
Pripremljeni sok miješati povremeno i ostaviti da prenoći da se dobro ohladi. Kad se ohladi, sok izliti u oprane staklene boce i dobro zatvoriti.
Na hladnom mjestu može stajati godinama, a da ne izgubi svoj okus. Tako smo dobili gusti sok ili sirup od drijena, koji je potrebno razblažiti s vodom prije konzumiranja. Za jačanje organizma dobro je popiti po jednu malu šalicu nerazrijeđenog sirupa svaki dan.
Za potrebe ovog teksta, pretraživala sam brojne recepte za sok od drijena i primjetila da se u svakom od njih savjetuje kuhanje nakon dodavanja šećera. S obzirom da ja pravim na drugi način i uvijek uspije, čak i s manje šećera (napravim par litara soka s manje šećera, odličan je za snižavanje temperature), odlučila sam ipak napisati svoj recept, a ovaj s kuhanjem vam je lako naći na internetu.
Isto kao i za sok, drijenove očistiti od repića i oprati, te potopiti u vodi i staviti da kuhaju dok ne omekšaju i ne pobijele.
Vruće drijenove zajedno sa sokom propasirati. Smjesu koju dobijemo staviti na vatru da kuha dok se smjesa ne počne zgušnjavati.
Dodamo šećer (na kg drijena ide oko 1 kg šećera) i stavimo da još kuha, dok smjesa ne bude dovoljna gusta. Skinuti s vatre i sipati u teglice, te ih okrenuti naopako. Pustiti da se tako ohlade i sladištiti na hladno i tamno mjesto.
Nadam se da će vam moji recepti koristiti i da ćete ih prilagoditi sebi, te da će vam pravljenje ovih delicija postati tradicija svake jeseni.
Napominjem da se od iste količine drijenove može napraviti i sok i džem, recimo nakon prvog pasiranja izdvojimo sok, a od onog što ostane gore navedenim procesom napravimo džem. S obzirom da ja imam stablo drijena u dvorištu i ne kupujem plodove, pravim svaki zasebno i daleko je kvalitetniji i jedan i drugi proizvod.
Plod drijena sadrži veliku količinu vitamina C, prirodne šećere, organske kiseline, pektin i tanin. Koristi se kao narodni lijek koji pomaže kod brojnih tegoba, a najpoznatiji je kao prirodno sredstvo koje pomaže kod: bolesti grla, bolesti bubrega, slabokrvnosti, proljeva, groznice, rana, hemeroida, menstrualnih bolova, povišenog šećera, viška vode u organizmu, oslabljenog imuniteta i tinitusa.
Sok, pekmez, čaj i drugi proizvodi od zrelih plodova pomažu kod dijareje i drugih oboljenja probavnih organa. Ako se uz poremećaj rada crijeva i dijareje javi i groznica, preporučuje se čaj od kore ove biljke.
Tagovi
Autorica