Nastava u vrtu: Biologiju, kemiju i poduzetništvo đaci učili na uzdignutim gredicama

Ako pitate đake iz malih slavonskih sredina koji je najbolji način usvajanja novih vještina, bez sumnje će vam reći da je rad na polju, s rukama u zemlji, najbolji učitelj.

Sadili su na uzdignute gredice, neki po prvi put, zelenu salatu, špinat, krumpir, rajčicu, razne vrsta paprike na ukupnoj površini od oko 80 metara kvadratnih. 

"Čim se spomene da idemo raditi van, to je opće veselje, cika i trčanje, ne može ih se umiriti da polako izađu, uzmu alat ili ponesu pribor za pokuse", opisuje Natali Milaković, nastavnica prirode, kemije i biologije u OŠ "Antunovac" iz Antunovca koja je uz OŠ "Silvije Strahimir Kranjčević" iz Levanjske Varoši te OŠ "Šećerana" u Belom Manastiru provodila projekt "E, baš hoću biti poduzetnik!" ili skraćeno "HobIT".

Odlični dojmovi

"Projektom je proveden niz aktivnosti s ciljem uvođenja poduzetničkih kompetencija među učenicima i to modelom usavršavanja učitelja", rekla je Đurđica Petrović, ravnateljica OŠ "Šećerana", Beli Manastir. 

Nastavni plan i program prilagođen je jednim djelom, kroz devet školskih predmeta, isključivo radu na vrtu tj. terenskoj nastavi, opisuje Mirna Šmit, stručna suradnica u Zakladi Slagalica koja je sudjelovala u projektu koji je trajao 18 mjeseci i u kojemu su osim učenika rukave zasukali i važne vještine stekli više od 50 nastavnika, školsko osoblje i stručne službe. 

"Gradivo biologije i kemije sada je lakše savladati. Praktična nastava je uvijek bolja", primijetio je Mihael Čatić, učenik OŠ "Antunovac", a Dora Fajfer iz OŠ "Šećerana" je izjavila kako joj je bilo jako zanimljivo saditi i sijati. "Bilo mi je baš zabavno!", oduševljena je radom na gredicama. 

Od polja do stola

Učenici su blagodati iz vlastitog vrta imali priliku probati, jer je dio svježeg povrća iskorišten u školskim kuhinjama. Dodatnu vrijednost, kako opisuje Šmit, stvorena je kroz školske zadruge.

"Imali smo akcije kuhanja rajčice, kiseljenja povrća, pripreme za zimnicu gdje škola te proizvode koristi na različitim školskim sajmovima i kroz prodaju zarađuje za dodatna ulaganja u školski vrt. To je ta poduzetnička komponenta i održiv način promišljanja", govori Šmit. 

Projekt je, prema riječima ravnateljice Petrović, učenike uspio uvesti u svijet poduzetništva i opremio alatima za budućnost. 

Obrazovanje nastavnika

Nastavnici su od početka do kraja bili uključeni u cijeli proces. Kod učitelja su ojačana znanja vezana uz poduzetništvo, a u tom je najviše pomogao kurikulum, rekao je Tomislav Duk, ravnatelj OŠ "Antunovac".

Prema riječima ravnateljice Petrović, učitelji su naučili da mogu iskoračiti na tržište, surađivati s lokalnom zajednicom, pronaći u njoj svoje mjesto te surađivati s institucijama. Da su mnogo toga novog naučili, a staro znanje potvrdili, izjavila je Nataša Šego, ravnateljica OŠ "Slivije Strahimir Kranjčević".

Budućnost HobIT-a

Iako je projekt završio u prvom mjesecu ove godine, iza njega su kao trajna vrijednost ostale gredice i još važnije, bogata iskustva svih sudionika.

Rhys Evans, iz visoke škole za zeleni razvoj u Norveškoj, otkrio je kako su sudionici pokazali novi način razmišljanja – da je aktivan građanin onaj koji je poduzetan.

"Iskrenost i ogroman interes sudionika su nas impresionirali. Način na koji su primili naše poruke, savjete, prijedloge i alate te ih pretvorili u nešto što mogu koristiti u svojoj praksi je izvanredan", rekao je Johan Barstad, s Visoke škole za zeleni razvoj iz Norveške.

Nova ulaganja ukazuju i na budućnost projekta. Tako je u Levanjskoj Varoši, OŠ "Silvije Strahimir Kranjčević" uložila u novi solarni sustav, a sve tri škole dobile su sustav za navodnjavanje na principu "kap na kap".

Uz tri osnovne škole te sav ljudski kapital, također su sudjelovali Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Visoka škola za zeleni razvoj iz Norveške, Hrvatski savez učeničkih zadruga te Zaklada Slagalica.

Projekt "E, baš hoću biti poduzetnik podržan je sa € 133.396 financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EEA financijskog mehanizma.