Od IT sektora preko permakulture do gradnje raketnih peći i prirodnog graditeljstva

"Moja majka je prava vrtna majstorica, oduvijek je skupljala sjeme iz našeg povrtnjaka i održavala ga bez kemikalija. Ali takav način uzgoja je zahtijevao puno predanosti i rada s njezine strane pa sam počeo tražiti po 'netu' praktičnija rješenja koja bi joj olakšala posao. Tako sam naišao na pojam permakultura", doznajemo od Međimurca koji se okrenuo prirodi i životu na svježem zraku, Kristijana Perlića, poznatijeg pod nadimkom Pero, a prepoznatljivom po dugoj i gustoj bradi.

Vrt i domaći proizvodi za njega su bile uobičajene stvari tako da je interes za permakulturu došao prilično spontano. Krenuo je po razmjenama sjemena u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji kako bi majci prikupio što više različitog sjemena, a usporedo s tim pohodio je i razne edukacijske programe s tom tematikom.  

Pet godina radio u IT sektoru, a onda potpuno preokrenuo stil života

Odrastao je u Međimurju u mjestu Sveta Marija u kojem je živio do prije 4 godine kada se priključio udruzi ZMAG. Nakon učlanjenja u Udrugu, preselio je u Zagreb i počeo se baviti prirodnim graditeljstvom i edukacijom na tom području. Elektromehaničar po struci radio je svašta, kako u Međimurju, tako i u inozemstvu. Promijenio je u životu podosta poslodavaca i radnih mjesta, da bi se na kraju skrasio i pronašao u sasvim drugačijem svijetu.

"Kroz život sam radio stvarno svakakve poslove i u inozemstvu i u Hrvatskoj. Posljednje sam radio u IT sektoru kao tehničar za računalne mreže. Za IT struku sam dugo vjerovao da mi je životni san, ali nakon 5 godina rada u toj branši, ispostavilo se ipak da rad u zatvorenom prostoru nije nešto što me čini ispunjenim i sretnim", povjerava nam dok u ruci drži motornu pilu na način kao da je s njom rođen.

YouTube je bio odličan alat za proučavanje permakulture i uz traženje uradaka vezanih za vrt, naišao je, kaže, na video o izradi raketne peći. Krenulo je dublje istraživanje održive energije što ga je u konačnici dovelo do prirodnog graditeljstva i prve posjete Recikliranom imanju Vukomerić gdje je kroz radionicu naučio kako graditi slamom. "Radionicu je vodio Matko Šišak koji je postao moj mentor i sadašnji kolega u graditeljskom timu udruge ZMAG. Sve je polako išlo u smjeru zamjene uredskog života onim na otvorenom i vrlo brzo sam osjetio da bih se u ovom poslu mogao u potpunosti realizirati", otkriva.

Učinkovitost i ekonomičnost raketnih peći je fascinantna

Prvotno je njegov interes u prirodnom graditeljstvu bila energija, proučavao je masivne raketne peći i način na koji funkcioniraju. Ušteda drva koja se može ostvariti korištenjem takve peći i njezina učinkovitost su ga fascinirali.

"Eksperimentirao sam s malim modelom koji sam izradio od recikliranih limenki jer sam uz teoriju htio dobiti i praktično znanje. Uskoro sam se odlučio za veći zalogaj i napravio peć od limene bačve, a sljedeći korak bio je posjet radionici gradnje masivnih raketnih peći gdje sam objedinio znanje i praksu u izradi peći koja može grijati cijeli dom. Nastavio sam proučavati ovu tematiku i krenuo graditi po obiteljskim kućama. S vremenom sam izgradio preko 20 takvih peći i sa svakom novom dio po dio usavršavao", opisuje i dodaje da je gradnja poprilično jednostavna, a materijali potrebni za izgradnju jeftini. Ali kao i kod svega, da bi se izgradila masivna raketna peć koja je u potpunosti funkcionalna i učinkovita, potrebno je podosta iskustva jer je stvar u detaljima koji se teško ili nikako ne nalaze na internetu, priznaje.

Prirodno graditeljstvo sve popularnije zbog blagotvornog učinka na zdravlje

"Nakon prestanka rada u IT-u, par mjeseci sam proveo kod kuće razmišljajući što dalje? Nije prošlo puno kada je stigao poziv od Matka da mu pomognem u izradi kamene staze. Eto, tako je krenula moja priča sa prirodnim graditeljstvom", saznajemo.

Gradnja kuća od balirane slame nešto je što je u Hrvatskoj još uvijek dosta nepoznato, ali se interes polako širi. Ljudi se sve više upuštaju u samogradnju i eksperimentiranje. "Što znači prirodno graditeljstvo? Rekao bih da to nije ništa drugo nego tradicionalan način gradnje kuća na koji smo primijenili nove tehnologije, alate i poznavanja materijala. A materijali su vrlo slični onima koji su se koristili u hrvatskoj graditeljskoj baštini te imaju blagonakloni učinak na ljudsko zdravlje.

Gradimo drvene konstrukcije, ispunjavamo ih baliranom slamom i žbukamo glinom. Sve to je fizički poprilično naporan posao, ali ga radimo sa zadovoljstvom i užitkom - u tome je najveća vrijednost za graditelje. U timu nas ima četvero: Matko Šišak, Goran Brumnić, Alen Cerovac i ja. Goran i Alen priključili su nam se prošle godine i po meni su najbolji stručnjaci za zidove od slame i glinene žbuke u Hrvatskoj ako ne i šire", smatra Pero.  

U kratkom vremenu kako su formirali graditeljski tim u ZMAG-u, organizirali su tri Konvencije i dvije Akademije prirodnog graditeljstva. Kroz akademije je prošlo 40-ak polaznika koji su naučili kako izgraditi kuću od slame od temelja do zelenog krova.

I dalje nastavljaju graditi, educirati i zabavljati se te pozivaju sve zainteresirane da im se pridruže u budućim avanturama.