Što su naši stari za Uskrs objedovali?

Što imaju zajedničko "dejtanje" i uskrsna jaja? Ako pitate vojvođanske Hrvate iz Bačkog Brega, ili, kako ga oni zovu Berega, uskršnja su ukrasna jaja presudna za budućnost neke mlade veze. I dok danas, uglavnom preko društvenih mreža prebacivanjem na status "u vezi" i po mogućnosti zajedničkim selfijem objavljujemo "urbi et orbi" da smo eto, sada par, nekada su za potvrdu veze djevojke trebale na glavu u posebnu frizuru staviti koncem ili svilom ukrašeno jaje, koje bi cura potom darovala momku.

A momak, ako je to bila izabranica njegove duše, zauzvrat bi joj darovao licitarsko srce i tako bi njihova veza bila svima obznanjena. O ovom, za današnje vrijeme, neobičnom načinu udvaranja, a direktno vezanom za uskršnje običaje, pogotovo one gastronomske, dalo se naučiti na Petom uskrsnom stolu, kulturno-umjetničkom "eventu" održanom ove subote, 26. travnja, u samom centru Đakova.

"Kada djevojka stasa, na sam Uskrs, kite se posebno ukrašenim jajima. Ta se jaja stavljaju u kosu i ona su uvijek bila znak plodnosti žene. Djevojka bi tada iz svoje kose, baš na Uskrs, darovala ukrasno jaje, a on, zauzvrat, njoj bi poklonio licitarsko srce. Takve bi veze najčešće završavale brakom", rekao je predsjednik HKPD-a Silvije Strahimir Kranjčević, Milorad Stojnić.

Naime, Milorad i njegova kolegica Jasna Knežević iz Bačkoga Brega u Vojvodini česti su gosti u Đakovštini.

"Ove godine na predstavljanju uskrsnog stola sudjeluje pet KUD-ova i Srednja strukovna škola Antun Horvat iz Đakova. Obuhvatili smo šokačke, ličke i vojvođanske običaje uskrsnog objeda. Cilj ove manifestacije, osim dakako da pokažemo što su naši stari za Uskrs objedovali, jest i da svojim prijateljima koje posjećujemo na njihovim manifestacijama, uzvratimo na gostoprimstvu", rekla je predsjednica KUD-a Sklad, ujedno i organizatorica skupa, Silvija Bodakoš.

Gastro bogatstvo

A na stolovima nema što nema. Spretne ruke iskusnih kuharica podastrle su na finim stolnjacima svu raskoš Slavonije, Vojvodine i Like. Što god da uhvati oko, pravo je gastronomsko čudo, stakano od domaćih namirnica, prema starim receptima.

"Za doručak kuhana šunka i jaja, hren, mi kažemo 'ren, kru' i sitni kolači. Kalupaši ili šapice, štange, rolada s pekmezom i limun šnite. Masnice ili kako ih još narod zove - gužvare. Za ručak, supa da se ugrije stomak, sarma pa suva rebra. Kuhana slanina, kuhani kulin i šunka, pečenka i kolači", kaže Ivan Stanić iz KUD-a Ivan Goran Kovačić iz Ivankova. Ta su se jela pripremala tijekom cijelog uskršnjeg tjedna. U izradi slastica, a pogotovo bojanju jaja, gdje su se ona farbala i u kupusu pa ispdanu plava i u ljusci od luka, pa ispadnu crvena, uvijek su sudjelovala i djeca.

"Najviše volim jesti pitu od sira. Jaja sam farbala s bojom i ljuskicama od luka. Uskrs mi je najdraži blagdan jer se tada svi okupimo oko stola i mislimo na dragoga uskrsloga Boga", kazala je desetogodišnja Lea Petričić iz Ivankova. Nešto malo starija, Veronika Parnos, koja pohađa prvi razred smjera slastičar, Srednje strukovne škole Antun Horvat, zajedno sa svojim kolegama iz razreda pokazala je đakovačke praline. Čokoladna srca punjena nadjevom od višanja i pastom od lješnjaka.

"Već par godina Sofijine praline gastro su suvenir grada Đakova. Izrađujemo ih mi, učenici škole, a do njih možete doći tako da ih od nas naručite i mi ćemo vam ih napraviti", pojasnila je. Lješnjaci su krasili i stol ličana. Bilo je tu svega, od ličkih uštipaka do palente s vrhnjem, a posebnost ličkog uskršnjeg stola su štroklje:

"Štroklje su tijesto sa sirom koje se prvo peče, pa potom skuha. Preko štroklji ide preljev po želji. One mogu biti slatke ili slane, kako se kome sviđa. Napraviti štroklje mene je naučila moja baka", rekla je Mirela Zimmerman Markota iz KUD-a Cret Bizovački.

Blagoslov svećenika

Krumpirove "pole", kupus, sir škripavac, sve je to uskršnji objed Ličana. neizostavan ukras je i cvijeće "pavenka" koje se koristilo za izradu vijenaca za djevojku koja se udaje. Sva su se ta jela, pa i cvijeće, blagoslivljala. Blagoslivljala se i sol. U ljusci od jajeta, uz šunku, kruh, luk i jaja, obavezno se i sol nosila na blagoslov. Detalj na koji su ukazali iz KUD-a Sarvaš.

"Sve je to pomalo slično. Uvijek je tu šunka, kao središnje jelo za Uskrs, ali mi nikada ne zaboravimo u našu košaru sa jelom za blagoslov, u polovici jaja, staviti i sol", rekla je Dora Vujnović. Što se samog grada Đakova tiče, Jasminka Mikić iz KUD-a Slavonija Osijek, pokazala je uskršnje stolove karakteristične za Punitovce, Vladislavce, Beketince..

Za ova sela specifična je uskršnja lisnata pogača. Ona je napravljena od dizanog lisnatog tijesta, izrađena s maslacem, po recepturi sličnoj prilikom izrade svima omiljenih slanih kiflica. Ta se pogača mota drugačije i potrebno je određeno umijeće da ispadne ovako lijepo, ukrašena sjemenkama.

Svaku je košaru i cijeli skup blagoslovio svećenik. Djeca su se igrala u radionici za najmanje, što je hvalevrijedan doprinos organizatora, pogotovo za mame s malom djecom, koje su došle vidjeti ovu raskoš i ljepotu uskršnjeg blagdanskog stola.