Svjetski dan leptira: Kako očuvati ključne oprašivače u eri intenzivne poljoprivrede

Svjetski dan leptira obilježava se svake godine 28. svibnja, a posvećen je podizanju svijesti o važnosti ovih kukaca i očuvanju njihovih ugroženih staništa.

Kao oprašivači, oni su ključni za razmnožavanje mnogih biljnih vrsta, indikatori su zdravlja prirode, pokazuju koliko je stabilan okoliš. Također, važna su karika u hranidbenom lancu. Hrana su pticama, šišmišima i drugim životinjama.

Leptiri (Lepidoptera) su jedan od najbrojnijih i najfascinantnijih redova kukaca na Zemlji. U svijetu je opisano oko 180.000 vrsta. Hrane se nektarom i peludom, a u stadiju gusjenice, biljkama.

Korisni za biljke i životinje

"Korisni su jer služe biljkama u razmnožavanju i drugim životinjama kao hrana, ali treba reći da su pojedini i štetnici u poljoprivredi i šumarstvu. Neke je bolje izbjegavati kao što je Borov četnjak jer može izazvati alergije kao i ostale gusjenice sa dlakama, pogotovo ako se te dlake udahnu", upozorava entomolog Toni Koren.

U Hrvatskoj je zabilježeno oko 3000 vrsta. Strogo zaštićenih i ugroženih je 17 vrsta. Među njima su jedan od naših najvećih i najpoznatijih danjih leptira, Lastin rep (Papilio machaon) i Prugasto jedarce (Iphivlides podalirius), prepoznatljiv po elegantnim prugama i dugim repićima.

Najveći leptir u Hrvatskoj i Europi je Veliko noćno paunče. Raspon krila mud doseže do čak 15 centimetara. Na svakom krilu ima velike pjege u obliku oka koje služe za odvraćanje grabežljivaca.

Kao hladnokrvni kukci, oni su ovisni o suncu pa nagli padovi temperatura, dugotrajne suše i oluje mogu im drastično skratiti ionako kratak životni vijek.

Preobrazba od četiri razvojne faze

Životni ciklus leptira temelji se na potpunoj preobrazbi (metamorfozi) koja se sastoji od četiri razvojne faze: jaje, gusjenica (ličinka), kukuljica (pulpa) i odrasli leptir (imago). Ovaj proces omogućuje kukcu potpunu promjenu strukture tijela, prehrane i načina života.

Ženka obično položi jaja na naličje lista kako bi bila zaštićena od grabežljivaca ali neke vrste i na travku, odnosno točno određenu biljku kojima će se buduće gusjenice hraniti.

Glavni zadatak gusjenice je neprestano hranjenje kako bi sakupila energiju. Kada naraste, pronalazi skriveno mjesto i stvara čvrstu zaštitnu opnu. U stadiju kukuljice na prvi pogled izgleda da se ništa ne događa, ali unutra se odvija velika i važna radikalna promjena; razgradnja starih organa, izgradnja krila i naposljetku, novog tijela. Kada izlazi iz kukuljice, krila budućeg leptira su mekana, mala i "zgužvana".

Životni vijek većine njih u Hrvatskoj je kratak, u prosjeku oko dva tjedna. Dok jedni broje sate do par dana života, kao što je slučaj s nekim noćnim, najdulji životni vijek od 10 mjeseci ima kontinentalni leptiri riđa i limunovac (žućka). Oni u stanju hibernacije prezimljuju zimu.

Odakle boja leptirima?

"Boja leptira dolazi od ljuščica koje su posložene poput crijepova na njihovim krilima. Svaki je druge boje i kada se poklope, nastane boja koju mi vidimo. Služi im kao međusobna orijentacija i prepoznavanje", opisuje Koren.

Jedan od njima najvažnijih osjetilnih organa su ticala. Primarno im služe za miris i opip, a njihov je oblik često ključan za prepoznavanje vrste i razlikovanje dnevnih od noćnih (moljaca). Tako su pernata, češljasta ticala karakteristična za mnoge noćne leptire. Kod mužjaka su ona izraženija pa njima osjete miris ženke i feromone s udaljenosti od nekoliko kilometara. Također im pomažu u detektiranju mirisa cvjetnog nektara ili druge hrane.

Ključni za praćenje ekosustava

Glavni uzrok nestanka leptira je uništavanje prirodnih staništa i prekomjerna upotreba pesticida. Stoga valja ostaviti dijelove travnjaka nepokošenima kako bi na njima raslo divlje cvijeće, ali i saditi autohtone zavičajne vrste bogate nektarom koje ih privlače.

Evo zašto saditi autohtone biljne vrste: Ljepši vrt, manje posla i velika pomoć prirodi

Zbog uske povezanosti s određenim biljkama, oni vrlo brzo nestaju s područja gdje se koriste pesticidi ili gdje se tlo prekomjerno obrađuje.

Umjetna rasvjeta ugrožava i uzrokuje pad broja noćnih leptira. Ona im naime, ometa navigaciju, ugrožava reprodukciju i oštećuje njihove instinkte. Oni se prirodno ravnaju prema zvijezdama i mjesecu, a umjetna svjetla ih zbunjuju pa satima kruže oko žarulje dok ne padnu od iscrpljenosti.

Kako urediti vrt privlačan leptirima?

Primarno je zadovoljiti njihove osnovne potrebe; sunce, hranu i zaklon. Vjerojatno ste primijetili kako ne lete za vjetrovita vremena jer njihova krila ne podnose jake nalete vjetra pa će im dobro doći posadite li živicu ili kakvo grmlje.

Leptiri vole cvjetove živih boja kao što su crvena, žuta i ljubičasta. Stoga za odrasle jedinke posadite nektarne biljke kao što su lavanda, ružmarin, jorgovan, cinije, suncokret, neven i kadifice.

Biljke hraniteljice za gusjenice su većinom štitarke, kao što su peršin, kopar i koromač. U videu možete pogledati zavidan apetit gusjenice ugroženog lastinog repa dok se hrani koromačem, a u galeriji fotografija djelić bogatstva leptira koji obitavaju u Hrvatskoj.