Pretraga tekstova
Umjetni otoci već su postavljeni na nekoliko lokacija kao što su Finska, Kina i Filipini.
Umjetni otoci, postavljeni na nekoliko lokacija po svijetu, za zadatak imaju čistiti i održavati ekosustave lokalnih rijeka. Djelatnici škotske tvrtke Biomatrix stvorili su ova plutajuća postrojenja za pročišćavanje vode u obliku zelenih otoka, prenosi croenergo.eu. Oni na prvu izgledaju kao tradicionalne močvare, ali je u njih implementirano nekoliko segmenata novih tehnologija.
Močvare su oduvijek poznate po svojoj sposobnosti čišćenja vode, no nažalost mnoge rijeke i jezera više nemaju močvara, budući da su one među prvim žrtvama isušivanja zemljišta. Gusta vegetacija u močvarama hvata višak hranjivih tvari i teških zagađivača te pomaže u održavanju plovnih putova. Na sličnom principu djeluju i novi, umjetni otoci.
U plutajuće otoke ugrađuju se lokalne biljke, koje se odabiru na temelju prednosti u održavanju bioraznolikosti. Korijenje tih biljaka raste u vodi i na taj način razvija koristan vodeni biofilm koji čisti vodu i transfomira hranjive tvari i nečistoće. Tako stvoren biofilm iznimno je koristan i sastoji se od bakterija koje jedu organsko onečišćenje i filtriraju vodu. Elle Adams, koordinatorica operacija u Biomatrixu izjavljuje, "Ovakvi umjetni otoci već su postavljeni na nekoliko lokacija kao što su Finska, Kina i Filipini."
Oni trenutačno proizvode 21 vrstu modularnih otoka, a smatraju kako je jednako važno da otoci izgledaju lijepo, ali i da potiču razvoj biljnog i životinjskog svijeta iznad i ispod površine. Osim toga mogu se koristiti i kao prostori za rekreaciju.
Foto:biomatrixwater.com
Tagovi
Umjetni otoci Pročišćavanje vode Biomatrix Elle Adams Bioraznolikost Biofilm Močvare
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje