Amerikanci rade eksperiment: Što će krave između borova?

Centar za ekološki prihvatljive sustave u Sjevernoj Karolini, nedaleko glavnog grada Raleigha, razvija i promovira ravnopravne sustave prehrane i uzgoja koji čuvaju prirodne resurse, jačaju zajednice, poboljšavaju zdravstvene rezultate i ekonomske mogućnosti u državi. Trenutno provode istraživanja u nekoliko sektra, a najviše na polju ekološke i stočarske proizvodnje.

Do prije petnaestak godina bilo je nezamislivo da se u Sjedinjenim Američkim Državama rade istraživanja u vezi s eko proizvodnjom.

Najviše se ispituju kukuruz i soja

Međutim, pretjerana industrijalizacija zemlje i poljoprivrede, kao i upotreba herbicida, dovela je do zagađenja zemljišta pa se ispituju načini kako popraviti sastav tla i sačuvati ugljik u njemu, a sve u cilju smanjenja emisije ugljika u atmosferu i smanjenja negativnih učinaka klimatskih promjena.

"Ispituju se prinosi na parcelama od po nekoliko hektara, na kojima se pokušava dobiti dobar prinos kukuruza okopavanjem korova i njihovim zaoravanjem u tlo, što se usporedi s parcelama na kojima se primjenjuje samo stajnjak i parcelama na kojima se koriste herbicidi", kaže Michelle Schroeder - Moreno, direktorica Centra.

Dodala je kako žele u što većoj mjeri stvoriti samoodrživu poljoprivredu u svim sektorima. Sve rezultate istraživanja koje dobiju prosljeđuju farmerima.

Sjeverna Karolina donedavno je bila poznata po uzgoju duhana. Međutim, posljednjih godina primat zauzimaju soja i kukuruz na kojem se radi najviše pokusa. 

"Duhan je, uz pamuk, biljka koja najviše osiromašuje tlo. Sa sojom i kukuruzom ipak je drugačije", ističe Alex Woodley, koordinator za ratarske projekte, dodavši kako pokušavaju što više popraviti kvalitetu zemljišta pa zato rade nekoliko usporednih pokusa.

Prinosi kukuruza, kako navodi, uglavnom su najveći na parcelama na kojima se koriste herbicidi, ali je primjetna sve veća otpornost korova na herbicide s aktvnom tvari na bazi glifosata.

"Mada, razlika nije velika, a pojedinih godina, naročito kada imamo dosta kiša, rezultati su isti. Nije lako riješiti korove zaoravanjem u tlo, ali tako ga obogaćujemo i vraćamo mu plodnost", dodaje Woodley.

Eksperimenti na šumskom zemljištu

I u povrtarskoj proizvodnji pokušavaju se pronaći sorte rajčice nižeg rasta, otpornije na bolesti i štetnike. Centar posjeduje po šest hektara certificiranih organskih i neorganskih parcela, iako se i na ovim drugim, primjenjuju principi ekološke proizvodnje.

"Rezultati istraživanja na više od pedeset povrtlarskih vrsta također se predstavljaju farmerima koji ih primjenjuju na svojim poljima, a plodovi se doniraju lokalnim organizacijama" navodi Mellissa Bell, terenska istraživačica. 

Agroklub u Sjevernoj Karolini: Kako žive njihovi proizvođači zdrave hrane?

Jedan od interesantnih eksperimenata radi se i u sektoru stočarstva. Na sedam ograđenih hektara posađena su stabla loboda bora, dugolisnog bora i čherrybark hrasta, između kojih su posijani ljuljevi i višegodišnje trave, a na četiri hektara susjedne parcele, koja nije ograđena, posijane su domaće, autohtone trave, prilagođene vrućim ljetima u Sjevernoj Karolini. I na jednoj i drugoj parceli omogućena je ispaša krava, pasmina crni i smeđi angus.

Između drveća stvorene su zone široke 12 i 24 metra na kojima se obavlja ispaša goveda i na kojima se trava kosi jednom ili dva puta godišnje, kao i zone na kojima se obavlja samo ispaša, bez košnje. Istovremeno se na parceli od četiri hektara primjenjuje samo ispaša goveda, također bez košnje trava.

"Cilj eksperimenta je vidjeti koliko će se obogatiti organska tvar u tlu primjenjivanjem različitih metoda ispaše i košnje i koliko će se više ugljika i dušika sačuvati u zemljištu. Rezultati pokazuju da tlo ispod višegodišnjih trava služi kao njihovo skladište, u suprotnom oslobađali bi se u atmosferu i doprinosili njenom zagrijavanju, a time i klimatskim promjenama", ističe Alan Franzluebbers, stručnjak za tlo u Centru za ekološki prihvatljive sustave.

Daljnja istraživanja pokazat će koji je od ovih sustava najbolji za stabilizaciju zemljišta, odnosno, nakupljanje što većih količina organske tvari u njemu.