Ante Vičević: Prirodna kozmetika je svjetski trend i tu vidimo priliku za smilje

Na samo nekoliko kilometara od Krčkog mosta u Omišlju nalazi se velika plantaža smilja koja se prostire na osam hektara. Nosi naziv "Immortelle farm", a iza nje stoji tvrtka "Natura Consulting" čiji je vlasnik Ante Vičević. On se 2016. godine upustio u ekološki uzgoj ovog bilja, te njegovu preradu. Danas imaju niz proizvoda koji su svoje mjesto pronašli u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji i to na izvoznom tržištu.

"Uz proizvodnju krema za lice i tijelo, sada imamo i novi proizvod, pastu za zube. Ljeti radimo i vođene obilaske plantaže, kako bi brojnim turistima pokazali, između ostalog, i kamenu kapelicu, koja je replika one iz doba Venecije, kad je Krk bio dio velikog trgovačkog puta", priča nam Vičević. 

Osim toga, to je, kaže, i mjesto povijesne bitke između Cezara i Pompeja, gdje se po prvi put spominje drvena bačva kao sredstvo ambalaže. "To je naš turistički adut", dodaje on dok nas vodi u obilazak plantaže s koje se vidi i "pola Kvarnera". 

Zbog vrućine beru smilje u prosincu

Na rubu ograđene plantaže je i oznaka za pješačku rutu Camino na Krku, koja je dio one najpoznatije svjetske hodočasničke Camino de Santiago, koja sada ima i domaću trasu od 120 kilometara. Nju hodači prođu za šest dana, otkriva naš domaćin, koji se uzda u inovativan i predalački rad na farmi smilja, te njezin spoj s turizmom, jer turisti sami dolaze vidjeti što to tamo žuto raste, ali i miriše.

"Naše je ulje, odnosno brojni kozmetički proizvodi na bazi ulja od smilja, već došlo do tržišta Kine, pa onda i SAD-a", ponosno ističe Vičević, koji ne voli gubiti vrijeme pa sve radi na više frontova. On drži da je prirodna kozmetika svjetski trend i tu vidi priliku za cjelovitu priču oko ove biljke, jer sada sve što uberu na polju i prodaju. Naime, on se ne slaže s tim da je ono bilo prolazni trend, koji je još prije desetak godina zahvatio Dalmaciju. 

Smilje je trajnica, a ima ga na stotine vrsta. Prema njegovim riječima kod nas je najpoznatije ono samoniklo pod nazivom vječni cvijet ili pješčano smilje kao i primorsko, koje opet ima svoje podvrste. Oni se beru u svibnju pa sve do srpnja, kad cvjetovi nisu još otvoreni.

"Prvu žetvu smo imali u lipnju, kad je već prevruće. To više nismo željeli ponoviti pa ga sada beremo u prosincu i dobijemo jednako kvalitetno ulje, a bez toplinskog stresa za biljke, što je ipak najvažnije", ističe Vičević, koji drži i radionice za sve one željne novih saznanja o ovom tradicionalnom ljekovitom bilju, koje je vidalo otvorene rane još u doba Rimskog carstva.

Za 10 litara ulja šest tona smilja

Ipak, čuli smo da nema namjeru širiti poslovanje na još jedno polje jer smatra da su ovo dovoljni kapaciteti. Na osam hektara od 360 tisuća biljki dobije 48 tona smilja, dok za 10 litara ulja treba šest tona ove mirisne biljke. No, prezentacijski centar u okviru većeg proizvodnog pogona, trebao bi dobiti i nužne sadržaje, kao što je suvenirnica i komunalna infrastruktura, jer iako su turistički sadržaji besplatni, uz najavu, oni traže i dodatna ulaganja.   

Na mladim nasadima zasigurno se ne mogu postići prinosi koji se očekuju između treće i osme godine. Tako proizvodnja postaje ekonomski opravdana tek nakon treće godine, što znači da se radi o dugoročnoj investiciji u plantažni uzgoj, koja mora uključivati i finalne prizvode. Međutim, već u prvoj sezoni uzgoja važno je orezivanjem jačati bazne dijelove grma, čime će se u sljedećim  povećati bujnost i kvaliteta nasada, koja određuje željene prinose.

Naime, prinosi smilja vežu se za proizvodnju sušenog žutog cvijeta i proizvodnju eteričnog ulja. Variraju ovisno o starosti nasada i ekološkim uvjetima mikrolokaliteta. Tako oni svježeg cvijeta u punoj zrelosti nasada variraju do 7 do 8 tona po ha, od kojih će se dobiti od 3,5 do 4 tone po ha suhoga cvijeta.

S druge strane, postupak sušenja kojim se cvijet konzervira dehidracijom, može se obavljati prirodnim putem ili u sušarama, što je brži postupak. Prilikom prirodnog ono ne smije biti izloženo direktno sunčevom zračenju ili pristupu sitnim životinjama i pticama. No, valja voditi računa o tome da se smilje ne miješa i ne prevrće da ne bi došlo do nepoželjnog loma, a  treba osigurati i kvalitetnu cirkulaciju zraka kod sušenja veće količine kako bi se spriječilo truljenje i samozapaljenje.

Destilacija u roku od jednog dana              

Smilje sadrži vrlo malo eteričnog ulja (manje od 0,05 posto) pa je potrebno više od tone svježe biljke da bi se dobio kilogram eteričnog ulja od kojeg se može proizvesti puno toga. Vučević ističe da se ubrano mora destilirati u roku od jednoga dana, što zna biti dosta zahtjevno, jer u slučaju da ostane duže od 24 sata propada.

Destilacija se, ističe, obavlja u kotlovima, uz koje se stavlja više od tone smilja kroz koje prolazi vodena para pod pritiskom, nakon čega se u dekanteru odvaja hidrolat i cijenjeno ulje. Moderan način destilacije traje dva sata, što znači da je u jednom danu moguće ih napraviti sedam do osam. Svaka će destilacija dati do dva kilograma ulja, ovisno o kvaliteti biljke, što je otprilike dvije i pol litre ulja, koje se čuva u velikim spremnicima i prodaje većinom na strano tržište veleprodajom.

Neslužbeno smo doznali da kilogram eteričnog ulja, koje se mora čuvati na niskim temperaturama i na tamnom mjestu u posudama koje su vakuumski zatvorene, košta oko dvije tisuće eura, ali da cijena jako varira.     

Brojne su blagodati ovog eteričnog ulja - od sprečavanja nastajanja bora, ublaživanje postojećih, odnosno pomlađivanje kože, sprečavanje nastajanja hematoma nakon ozljede, regenerira ožiljke te djeluje i na proširene vene i dr.

Klimatske promjene dobro podnosi

Kako smo čuli, smilje podnosi visoke ljetne temperature, bez kiše, na kršu i kamenim terenima. Traži jače sunčevo zračenje, a može podnijeti i oštrije zime, odnosno buru, zbog čega se nalazi na višim nadmorskim visinama. Valja napomenuti da se ne smije brati bez posebne dozvole.

Dakle, raste na lakim propusnim karbonatnim tlima. Dobro podnosi sušu i minimalnu količinu hranjivih plitkih tala mediteranskog područja. Isto tako može rasti na plodnijim dubljim tlima, kojima je osigurana dovoljna količina kalcija. No, u uzgoju treba izbjegavati kiselija tla, ona s većom količinom vlage koja su teška.

S druge strane, plitka, krška stjenovita tla moguće je privesti uzgoju. Priprema plitkih stjenovitih tala uključuje mehanizirano usitnjavanje uz pomoć drobilica koje stijene pretvaraju u šljunak. "Na taj način stvorit će se supstrat pogodan za obradu i održavanje plantaže", ističe Vičević, koji i pored ograđene plantaže, ima velikih problema s čagljevima koji napadaju ovce koje čiste plantažu, a ne jednu smilje. Također teškoće mu stvaraju i divlje koje uništavaju tamošnja polja.