Crveni pauk velika je prijetnja povrću, na OPG-u Novak suzbijaju ga predatorskom grinjom

Još sredinom srpnja primijetili su na zagrebačkom OPG-u Novak pojavu crvenog pauka ili koprivine grinje na nasadu lubenica. To je bilo neobično, ističe Mateja Novak, jer obično prvo zahvati mahune.

Osobito mu odgovara suhi zrak i visoke temperature u plastenicima. Lako ga je uočiti jer se na naličju lista stvaraju mreže po kojima se kreću ove grinje. Dosta su sitne, ali golim okom se može vidjeti kretanje tih crvenkastih točkica duž mreže. Riječ je o velikom štetniku koji nakon isisavanja listova prelazi na plodove.

Posebni neprijatelj grinja

U malim povrtnjacima ili na sobnom bilju koje također često napada, pomaže i prevencija uljem neema ili, kod pojave, uklanjanje mreže jakim vodenim mlazom ili premazivanje alkoholom, pa prskanje neemom. Postupak je potrebno i ponoviti nakon par dana, a pritom treba i pripaziti kad se primjenjuje kako ne bi štetio pčelama i drugim korisnim kukcima i kako bi se očuvala biološka raznolikost.

Postoje i razni prirodni pripravci, no kad su u pitanju veliki nasadi i komercijalna ekološka poljoprivreda, u pomoć se zove posebni neprijatelj grinja.

“Od njegove prve pojave već godinama protiv pauka koristimo biološku zaštitu - predatorsku grinju Phytoseiulus persimilis", objašnjava Mateja.

Čim uoče prvu pojavu štetnika posipaju je po plasteniku. Ona se zatim hrani paukom, sama se umnožava i širi. "Kroz desetak dana uspostavi bioravnotežu i mirni smo za čitavu sezonu. Na takav način uvijek riješimo problem te stoga druge načine nismo niti pokušavali“, napominje. 

Djelotvornost ove metode obično se primijeti time što koprivine grinje više nisu aktivne, kao da stoje. Kako otpornost na insekticide stalno raste, ovaj ekološki način suzbijanja crvenog pauka mogao bi biti koristan i u konvencionalnoj poljoprivredi budući da već postoje i vrste predatorskih grinja koje su razvile otpornost na pesticide.

"Kad pauk napadne biljku uništi je potpuno i plodovi koji su zahvaćeni nisu više dobrog okusa, osim u slučaju da su bili neposredno pred berbu. Tako da zahvaćene lubenice završavaju na kompostištu“, kaže Mateja. No, postoje i primjeri uspostave bioravnoteže nakon napada pa se tako, dodaje, krastavci kao biljke koje stalno rađaju, ponovno oporave i daju zdrave plodove.

Neslavni kraj predatorske grinje 

Pitate se što se dogodi s neprijateljem vašeg neprijatelja nakon što je uspješno riješio koprivinu grinju? Predatorska grinja se hrani svim stadijima crvenog pauka i donekle prevenira njegovu novu pojavu. Naime, ženke crvenog pauka na jesen traže mjesta gdje će se sakriti do nove sezone i u tome ih donekle sprječava ova biološka metoda suzbijanja. Crveni pauk, za razliku od svog neprijatelja, može preživjeti i na temperaturama ispod nule i zimi zapravo ulazi u stadij mirovanja.

Za nju mirovanje ne postoji. Kad uništi sve koprivine grinje, koje uspije naći, na kraju umre od gladi. Zato je svake sezone treba ponovno uvoditi, ali unatoč tome njezina popularnost je svake godine sve veća. Smatra se da čak 75 posto europskog plasteničkog uzgoja povrća koristi upravo ovu metodu za suzbijanje crvenog pauka.

Phytoseiulus persimilis u svijetu već godinama koriste i uzgajivači ukrasnog bilja.