Dokazali pesticide u tlu i nakon dva desetljeća od zadnje uporabe

Pesticidi su sastavni dio moderne poljoprivrede i znamo da doprinose kontroli korova, biljnih bolesti i štetnika. U posljednja dva desetljeća uporaba im se globalno povećala za više od 40%. Trenutno se koristi preko 4,1 milijun tona diljem svijeta svake godine. Unatoč većem prinosu, intenzivna i raširena uporaba stvara veliku zabrinutost zbog kontinuiranog onečišćenja prirodnih resursa.

Ovisno o njihovoj primjeni, samo manji dio primijenjenih pesticida dostiže svoje ciljeve, dok ostatak (30 do čak 50%) završava na površini tla i potom biva raspršen kroz nekoliko abiotičkih procesa uključujući isparavanje, eroziju vjetrom, ispiranje ili otjecanje. Iako je njihova uporaba u poljoprivredi u porastu, brojna su gospodarstva prešla na ekološku praksu.

Već duže vrijeme postoji nedoumica o štetnosti rezidualnog djelovanja u tlu koje se koristi za ekološku proizvodnju. Švicarski znanstvenici su svojom detaljnom studijom isto pokušali dokazati istraživanjima na 100 tamošnjih farmi i to bilježenjem brojnosti korisnih mikroorganizama u tlu. Mjerili su površinske karakteristike tla i koncentracije 46  pesticida i njihovih proizvoda u uzorcima tla s polja na kojima su se uzgajale žitarice i povrće na konvencionalni i ekološki način.

Ostaci pesticida i nakon dva desetljeća

Iznenađujuće, istraživači su pronašli ostatke pesticida na svim lokacijama, uključujući i ekološke farme prenamijenjene prije više od dva desetljeća. Broj otkrivenih pesticida po polju je varirao od najmanje tri pa sve do 32.​ Više herbicida i jedan fungicid dokazani su u površinskim slojevima tla i nakon prijelaza na ekološki način.

Koliko pesticidi i mineralna gnojiva zagađuju tlo?

Ostaci herbicida atrazin, kloridazon, linuron, napropamid i terbutilazin, fungicida karbendazim i epoksikonazol, te ostatci insekticida klotianidin i imidacloprid su otkriveni u više od polovine uzoraka tla iz oba sustava gospodarenja. Ukupni broj pesticida i njihove koncentracije su se značajno smanjivale što su polja dulje bila korištena za ekološki način uzgoja. Prema istraživačima, neki od pesticida alternativno su mogli kontaminirati ekološka polja putujući kroz zrak, vodu ili tlo s obližnjih konvencionalnih polja.

Manje mikrorganizama u tlu kontaminiranog pesticidima

Važno je istaknuti da su zabilježili značajno manji broj mikroorganizama u tlu u kojem su korišteni pesticidi. Rezultati naglašavaju da sveprisutna kontaminacija raznim pesticidima može imati dugoročne negativne učinke na život u tlu. Podaci pokazuju da postojanost i zabranjenih i trenutno korištenih pesticida je podcijenjena.

Iako su niske koncentracije otkrivene u uzorcima tla s polja korištenih za ekološku proizvodnju, potencijalni učinak ove dugotrajne kontaminacije je osobito kritičan jer ugrožava biološke procese I mikroorganizme u tlu. Autori ističu da se buduće studije ne bi trebale fokusirati na pojedinačne pesticide već razmotriti širi raspon i dodatno istražiti do čega i u kojoj mjeri ostaci utječu na organizme u tlu, posljedične procese iIi funkcije tla.

U budućnosti treba istražiti interakcije ostataka pesticida s drugim faktorima kao što su suša, antibiotici ili mikroplastika budući da ti abiotički i antropogeni učinci mogu sinergistički ili antagonistički utjecati na mikrobiom tla i smanjiti njegovu funkciju.

Regenerativna poljoprivreda daje zdravije tlo

S druge strane, provedeno je u SAD-u istraživanje s poljoprivrednicima koji su koristili prakse regenerativne poljoprivrede s ciljem da se dokaže razlika u nutritivnoj vrijednosti u odnosu na konvencionalni način.  

Sve farme koje su sudjelovale u istraživanju, složile su se da će uzgajati jedan hektar testnog usjeva -- graška, sirka, kukuruza ili soje  za usporedbu s istim usjevom uzgojenim na susjednoj farmi koristeći konvencionalnu poljoprivrednu praksu. Započeli su posjetom farmama i uzorkovanjem i analizom tla. Cilj je bio pokušati dobiti neke izravne usporedbe u istim uvjetima: isti izbor usjeva, ista klima, isto vremensko razdoblje, isti sastav tla. Ono što je bilo različito je način uzgoja u razdoblju od pet godina.

Rezultati ove studije pokazali su da farme koje se bave regenerativnom poljoprivredom imaju zdravije tlo što je dokazano mjerenjem sadržaja organske tvari ili ugljika (dvostruko više) standardnim testovima. Hrana uzgojena regenerativnim postupcima sadržavala je u prosjeku više magnezija, kalcija, kalija i cinka, više vitamina, uključujući B1, B12, C, E i K te više fitokemikalija, (spojeva koji se obično ne prate u hrani, ali za koje se pokazalo da smanjuju upalu i jačaju ljudsko zdravlje).

Sadržavala je i značajno manje količine za ljudsko zdravlje štetnih elemenata poput natrija, kadmija i nikla, u usporedbi s konvencionalno uzgojenom hranom na susjednim farmama. 

Zanimljivo je napomenuti da je studija također uključivala kupus i pšenicu uzgojenih na spomenute načine kao i meso goveda i svinja koje je sadržavalo više omega-3 masnih kiselina u odnosu na meso životinja hranjenih hranom dobivenom konvencionalnom poljoprivrednom praksom.