Dragica Jerkov: Od ovčje vune proizvodimo dušično gnojivo i zaštitu od puževa

I rješenje za otpad i dva visoko kvalitetna proizvoda proizašli su iz tvornice u Otočcu u manje od godinu dana rada!

Upotreba vune u poljoprivredi, reći će naša sugovornica Dragica Jerkov, nije od jučer. Koristili su ju naši stari kao prirodni izolator tla jer je sprječavala isušivanje i velike oscilacije u njegovu zagrijavanju ili pothlađivanju. Međutim, kako je runu potrebno 90 godina da se razgradi, nastao je problem prilikom obrade tla. Zapinjalo je o kotače traktora te plug pa je ideja njezina takvog iskorištavanja odbačena, a vuna završava(la) u prirodi. 

No, u tom problemu ova je poduzetnica vidjela potencijal. Vlasnica splitske tvrtke Fema d.o.o. kroz poslovni je projekt pod nazivom EKO LIKA GREENNovation i u Otočcu otvorenu tvornicu, pokrenula proizvodnju peleta i repelenta od ovčje vune, dva proizvoda pod brendom Woolee. Riječ je, naime, o visokokvalitetnom organskom gnojivu te pahuljicama od vune koje su prirodna zaštita od svih vrsta puževa, posebice golaća te nametnika i korova, a mogu služiti i kao malč. 

"Naš naglasak nije bio samo na tome da ekološki zbrinjavamo vunu jer mi nismo OPG niti nevladin sektor već tvrtka, ali shvatili smo da je ona resurs koji može biti i biznis područje te stvorili dva proizvoda gnojivo i repelent", opisuje nam Dragica Jerkov ideju koja niže nagrade i za inovacije. 

Genij za budućnost 

Naime, kad su uvidjeli što je stvorila sa svojom timom, kontaktirali su ju iz Društva inovatora "Faust Vrančić" iz Šibenika i rekli da mora s njima na sajmove inovacija. 

"U tom sam trenutku rekla, ali ja sam vam poduzetnica i ovo je poduzetnička ideja. No, naravno da je meni čast biti s vama i da ju prepoznajete kao inovaciju", zahvalna je dodajući da je u konačnici intelektualni potencijal ove priče prepoznao i Agronomski fakultet u Zagrebu s kojima danas surađuje na projektima odnosno akademska zajednica čiji su članovi u komisiji sajmova inovacija. 

Osvojila je tako na sajmu Agro Arca Grand prix za Woolee grupu proizvoda te zlatne medalje za dušično organsko gnojivo od sirove vune i stroj za njegovu sterilizaciju. Zlato za stroj stiglo je i sa sajma Inova dok je za gnojivo primila priznanje Nikola Tesla genij za budućnost, a slijedile su za brend nagrade na izložbama inovacija u Ivanić-Gradu i Karlovcu. Dobitnici su i plakete Grada Otočca kao poduzeće koje je osviješteno ekološki i zbrinjava nešto što je njima veliki problem, doprinosi dodanoj vrijednosti te u konačnici lokalnoj zajednici jer podržava i ovčare otkupljujući od njih vunu. 

"Naravno da su nam priznanja znak da idemo u dobrom smjeru i da su nas prepoznali kao društveno odgovorno poduzeće", ponosna je Dragica Jerkov.

Otkriva da je i njima bilo iznenađenje kad su krenuli u analizu peleta koliko je ono visokokvalitetno dušično gnojivo. Usporedbe radi, izmet ovce ima 3-5 posto, a njihova dlaka 9 do 12 posto dušika koji je najvažniji sastojak u poljoprivredi u pripremi tla te proljetnoj gnojdbi.

Prirodan dušik, štednja vode, manji ugljični otisak 

Dodatno, može se koristiti bilo gdje jer se radi o prirodnom dušiku, a ne kemijskom koji je vrlo opasan u smislu da može izgorjeti korijen te se mora voditi računa kako ga i kada dozirati. Kemijska dušična gnojiva, upozorava, kad su određene temperature ne smijete stavljati jer izazivaju kemijske procese u tlu koji naravno mogu naštetiti biljci.

"A naš koristimo i u voćarstvu, vinogradarstvu, cvjećarstvu, povrtlarstvu, bilo gdje jer je on prirodni sastojak koji ne može naškoditi biljci već može samo obogatiti tlo", naglašava navodeći i da je iznimno bitna njegova sposobnost uštede vode. 

"Dokazano je da zbog higroskopije vune naš pelet štedi 25 posto vode. Zašto? Zato što kad ga stavimo u zemlju on je strogo komprimirana vuna koja naraste do 20 puta u volumenu. Ponaša se kao spužva. Pelet spremi višak vode i u slučaju suše otpušta ju po potrebi tla i korijena. Samim tim odvaja i kvalitetne sastojke koje smo mi stavili s našim gnojivom, a to su dušik, kalij i vrijedni mikroelementi povećavajući prinose za 30 posto.", objašnjava dalje. 

Koristan je i nakon što prestaje izdavati te sastojke upravo zbog činjenice da je vuni 90 godina potrebno da se razgradi. Te čestice su se pretvorile u čestice dodane vrijednosti koje ozračuju zemlju jer povećavaju volumen i dalje skupljaju vodu. Istaknuti treba, kaže, i da je pelet, osim toga što ima fantastične parametre u smislu kemijskog sastava dušika i kalija, 50 posto ugljik, koji je isto važna priča. 

"Naravno da mi ne možemo potpuno oporaviti tla, ali samim tim što ga vraćamo u tlo, vraćamo CO2 i ugljični otisak je manji. Neću sad pričati o prirodnom ugljku jer on je u malim količinama, ali u jednoj maloj priči je i to osviještenost jer kad bi svi malčiraili, lišće pretvarali u kompost onda bi mi vraćali prirodni ugljik u zemlju i ozdravljali tlo", navodi poduzetnica i inovatorica. 

Zaštita od puževa golaća i nametnika

Prepoznata vrijedna priča su i pahuljice, repelent od vune do kojeg su došli analizirajući može li njezina higroskopičnost, mogućnost usvajanje vode, biti pomoć u zaštiti od puževa golaća.

"I to se pokazalo kao fantastična priča. Stvarno ono kad kažete "eureka!". Otkrili smo nešto poštujući određene karakteristike vune. Stvorili pahuljicu koja se baci oko biljke, koja je prirodna, nije toksična poput pužomora koji se ispire kišom u tlo", dodaje dalje otkrivajući da je prije toga vuna riješena potencijalnih patogena zahvaljujući njihovu sterilizatoru, a posebna zaštita je i u lanolinu, prirodnoj masti koju sadrži runo, a koju puževi ne vole. 

Lanolin se zaustavio na segmentima pahuljica repelenta od vune i kad ih posipamo na tlo, ona zbog higroskopije upija vlagu i slinu od puža zbog čega se on ne može kretati. Pahuljica potom naraste pet puta i pretvori se u tepih. Taj tepih ustvari postaje malč i jedna prirodna zaštita koja štiti od korova, od isparavanja vode, klimatski djeluje da se tlo ne zagrijava, nastavlja vršiti funkciju izolacije te u zemlji djeluje na rahlost i pitanje vode. 

"Tako da naše gnojivo radi u zemlji, a repelent na površini", opisuje vrijednost zaštite bilja navodeći da i pahuljice sadrže dušika i kalija, ali naravno ne u količinama koje ima pelet.  

Kako do proizvoda?

"Mi smo apsolutno zaokruženi, iz prirode uzimamo smeće koje nitko neće, proizvodimo dva proizvoda kojima hranimo i štitimo tlo i biljku i proizvodimo hranu. Recimo da su to neke informacije koje su važne", sažima sjajnu priču baziranu na istraživanjima, inovativnosti i ekološkim temeljima.  

Odlične su i povratne informacije korisnika koji su više nego zadovoljni proizvodima iz tvornice otvorene lani u srpnju, u čije je investiranje uloženo 500 tisuća eura. Tolika je danas i vrijednost koju imaju u trenutno proizvedenoj robi. Riječ je o 60 tona gotovog proizvoda, zajedno repelenta i gnojiva koje plasiraju putem vlastitog web shopa, ali i kroz trgovačke centre. Naime, možete ih pronaći u Agroplantu u Zadru te vrtnim centrima Geront u Kaštel Štafiliću i Zadru te diljem Hrvatske u Pevexu odnosno u njihovim centrima u Splitu, Zadru, Rijeci, Osijeku, Puli te u dva u Zagrebu. 

Predstavili su se nedavno i na Sajmu agroturizma Šibensko-kninske županije. "U Skradinu nije bilo čovjeka koji nije pozitivno reagirao jer su ogromni problemi s puževima golaćima", prisjeća se ponosno na reakcije kupaca navodeći da se šire na kvalitetan način, manjim koracima, a plan je biti dostupni i na Amazonu. 

S obzirom da je hobi poljoprivreda najbrže rastuća, najmanja pakiranja koja su dostupna su 2 kg gnojiva i 5 litara repelenta što stoji 15 eura, dok je dostava 5 eura. Ujedno, valja napomenuti da su i same vrećice dizajnirane te vizualno prepoznatljive. 

Otkup vune od uzgajivača ovaca  

Kada je u pitanju otkup, kako je i navela, otkupljuju vunu od ovčara i plaćaju 30 centi kilogram. Trenutno je imaju oko 300 tona koja stoji u skladištu koji je gotovo 600 kvadrata i 6 metara visine jer treba znati, vuna je iznimno voluminozna. Samo Lika godišnje ima 200 tona ovog, kako ga nazivaju, komunalnog otpada, a Ličko-senjska županija sa Zadarskom 400 tona. 

Međutim, da bi se otkupila, morate dostaviti dokumente da ste OPG te se potpisuje ugovor od strane ministarstava poljoprivrede i zaštite okoliša da je vuna čuvana na suhom u vrećama, da je ovca oslobođena od bruceloze, cijepljena te da OPG garantira da je riječ o runu sa zdrave životinje. 

"Moramo imati sljedivost da bismo bili ozbiljni", ističe. Uz svu dokumentaciju, otkupljena se vuna drži u šatoru van proizvodnje i tek kad odleži dva mjeseca, prolazi kroz proces sterilizacije kako bi se eliminirali patogeni kao što salmonela, ešerihia coli te krpelji.

Najpoželjniji način otkupa bio bi da uzgajivači, najbolje kroz zadrugu, zbirno skupe runo i potrebnu dokumentaciju te dovezu u tvornicu. 

Ono što želi i na čemu radi je da se izlobira kroz Ministarstvo poljoprivrede da se valorizira takva dokumentacija da je sve u redu te da uzgajivači dobivaju više bodova kroz poticaje.

"Tako ćemo napraviti još bolju priču u kojoj svatko ima svoj interes. Ovo je održiva priča. Društveno odgovorno poslovanje", zaključuje Dragica Jerkov. 

Dodajmo i podatak da se kod nas godišnje baci oko 1.300 tona vune, a u susjednoj BiH, otkuda nam je i stigla pramenka (prvotno u Liku, a njene rodice na Pag, Cres i Krk), čak 5.000 tona.