Eko proizvođači upozoravaju: Pada proizvodnja, problem je administracija, ali i potpore

"Nema poljoprivrednika - nema hrane!", poruka je to poljoprivrednih proizvođača koji ovih dana prosvjeduju diljem Europe. "Dok Europa teži održivoj i ekološkoj poljoprivredi, u Hrvatskoj su ambicije, čini se, značajno manje", upozoravaju iz Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača (HSEP).

Nakon dugog niza godina, ističu, trendovi u toj proizvodnji pokazuju stagnaciju i lagani pad. Prema podacima dostupnim na Agronetu u 2023. za nju je korišteno 1.046 ha manje nego u 2022.

"Rezultat je to smanjenja poticaja ekološkoj proizvodnji u novom programskom razdoblju ali i pada standarda građana kao i ekstremnih vremenskih prilika", ističu iz ovog saveza.

Kažu da su na njihovoj skupštini 28. siječnja ove godine proizvođači izrazili nezadovoljstvo sustavom u kojem je, prema njihovom mišljenju puno lakše zadovoljiti formu i ostvariti pravo na potpore nego proizvesti konkretni proizvod, plasirati ga na tržište i živjeti od vlastite proizvodnje. Stalna podrške kupaca jedina je garancija proizvođačima, a bez revizije sustava potpora povećanje eko proizvodnje bit će nemoguće.

Izračun potpora nema veze sa stvarnim stanjem?

"Rast proizvodnje u 2023. bilježe jedino krški pašnjaci, livade i maslinarstvo dok je sva ostala proizvodnja smanjena", osvrnuli su se na podatke.

U komunikaciji s Ministarstvom poljoprivrede, proizvođači su već ranije iznijeli stav da izračuni potpora nisu modelirani prema stvarnom stanju na terenu niti su uzeli u obzir inflaciju.

"Kompenzacijske mjere koje je Ministarstvo predložilo, nisu imale stvarni efekt na održavanje trenda rasta eko proizvodnje, a ni rast kao cilj nije bio ambiciozno postavljen", navode iz HSEP-a.

Kako kažu, iako je Europa postavila cilj od 25 posto površina u toj proizvodnji do 2030. godine, u Hrvatskoj je cilj Strategije poljoprivrede do 2030. povećanje na 140.000 ha što je oko 12,5 posto površina. Trenutno ona zauzima 11 posto.

"Sve veći problem predstavlja i preopterećenost vođenjem sve potrebne administracije na što se žale i europski kolege iz svih sektora proizvodnje. Dok je prije nekoliko godina bilo dovoljno izdvojiti sat do dva tjedno na vođenje administracije, danas je isto toliko vremena potrebno na dnevnoj bazi", napominju. Mjeri se gotovo sve što je mjerljivo, a, kažu, nema vidljive poveznice između prikupljenih statističkih podataka i stvarne planske podrške proizvodnji.

Eko proizvodnja povrća smanjena za 164,71 ha

Dodaju da su više entuzijazma u podržavanju eko proizvođača pokazali ovih dana Grad Zagreb i Zagrebačka županija osmišljavanjem inicijativa ulaska eko hrane u škole putem modela zelena javne nabave, planiranjem pokretanja eko tržnica i organizacije proizvođača putem distributivnog centra za voće i povrće.

Grad Zagreb pozvao ekološke poljoprivrednike - stvaramo tržište za vas

"Eko tržnice već godinama funkcioniraju i u drugim gradovima primjerice u Puli i Čakovcu. No proizvođača koji su ključni za uspjeh ovih inicijativa značajno nedostaje", upozorili su.

Ekološko povrće primjerice, proizvodi se na svega 487,72 ha što je za 164,71 ha manje nego lani i svakako nedovoljno.

Kako napominju iz ovog saveza, ekološki proizvodi, posebno su važni u dječjim ustanovama kao i bolnicama jer ne sadrže ostatke pesticida i ostalih dodataka koji mogu djelovati štetno, posebno kod osjetljivijih skupina.

"Zdrava i održivo proizvedena hrana trebala bi biti dostupna svima. No kako bi ovakve inicijative bile moguće, potrebno je plansko razvijanje ekološke proizvodnje, određena garancija proizvođaču u plasman i podrška u udruživanju", dodaju.

Stalna podrška kupaca, proizvođačima je i dalje jedina garancija i omogućuje njihov opstanak. "Kupnjom lokalnih eko proizvoda direktno od proizvođača, osim što se zdravo hranimo, dajemo podršku razvoju modela proizvodnje koji čuvaju naš okoliš, popravljaju poljoprivredno tlo narušeno prekomjernim iskorištavanjem, čuvaju bioraznolikost i zadržavaju ljude u ruralnim područjima", poručili su.