Pretraga tekstova
Dječja hrana Hipp i tofu sir od račinovačkih proizvoda
OPG Andrije Kovačića od poljoprivrede može dobro zaraditi, pristojno živjeti, ali i unapređivati i proširivati proizvodnju. Jedan je od ekoproizvođača u Vukovarskoj županiji i među vodećima u Hrvatskoj.
S obitelji obrađuje 55 hektara soje, pšenice i zobi, a proizvodi i jabuke i šljive. Očekuje odličan urod, sve ukazuje da će količina i kvaliteta voća, posebice jabuka, nadmašiti očekivanja. Zasijao je i lubenice, i vjeruje da će s njima napraviti dobar posao. Nije zanemario ni povrtlarstvo te proizvodi i manje količine kukuruza šećerca, mrkve i krumpira.
Certifikat za ekoproizvodnju ima devet godina, četiri i europski, čime je otvorio vrata europskog tržišta. Kvalitetu njegovih proizvoda prepoznao je poznati njemački proizvođač dječje hrane Hipp, kojemu je kooperant.
- Vrlo sam zadovoljan suradnjom jer su vrlo korektni, podmiruju sve obveze. Držim se dogovorenog jer želim zadržati kupca, i nadam se proširenju suradnje. Najveći problem mi je skladišni kapacitet, jer postojeći ne zadovoljavaju sve potrebe, no, uvjeren sam da ću u dogledno vrijeme riješiti i taj problem, kaže Kovačić koji rješenje vidi u zaživljavanju poduzetničke zone u općini Drenovci.
Najveći dio površina, čak 30 hektara, nalazi se pod sojom, a sav urod završit će u zagrebačkom Soja Labosu za tofu sir. Šljive i jabuke otkupit će mu zagrebačka Biovega, tako da s plasmanom proizvoda nema problema.
- Prezadovoljan sam i preporučujem svima da se s konvencionalne preorijentiraju na ekološku proizvodnju. Moja iskustva su vrlo pozitivna, i sigurno neće požaliti ako budu radili onako kako treba, jer u tome je budućnost. Isplati se, no priznajem da treba puno rada i truda.
Ekoproizvođače država stimulira s većim poticajima, a i ekoproizvodi skuplji su od 30 do 50 posto, savjetuje Kovačić, ustvrdivši da poljoprivrednici ipak neopravdano zaziru od ekoproizvodnje i da je malo tko zainteresiran za promjene.
Autor: Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje