EU neće ispuniti cilj od 25 posto ekološke proizvodnje do 2030., upozorava studija

U najnovijem izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) navodi se da je malo vjerojatno da će Europska unija ispuniti svoj cilj od 25 posto ekološke poljoprivrede do 2030. godine, objavio je Euractiv.

Navode da Unija nije na putu ispunjavanja većine ciljeva koje je postavila Europska komisija, uključujući ambicije za eko poljoprivredu.

Smatra se da je trenutna podrška politikama nedovoljna zbog čega su pozvali da se podrži osnovna transformacija proizvodnje i potrošnje hrane. Istaknute su prednosti ove vrste proizvodnje, posebno za biorazmolikost, zdravlje zemljišta i kvalitetu vode. Rečeno je da za ostvarenje ovog cilja potrebna dvostruka stopa napretka.

"Ekološka poljoprivreda je ključno sredstvo politike kako bi se europski agrar učinio održivijim", istakao je Eric Gall, zamjenik direktora udruženja za ekološku poljoprivredu EU IFOAM. Smatra da bi države članice trebale staviti više novca na raspolaganje poljoprivrednicima koji se bave ovakvim uzgojem kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP).

Izostala podrška

Izvorno je to i bio dio ambicija EU, sadržanim u Akcijskom planu za ekološku proizvodnju iz 2021. Komisija je krenula poticati potražnju i ponudu za ovim proizvodima te mobilizirati veću financijsku potporu u okviru ZPP-a. 

Od tada, međutim, nekoliko obećanja izvršne vlasti EU-a o potrošnji, kao važnoj strani prehrambenog lanca, nije se ostvarilo, pri čemu je izostao zakon o održivim prehrambenim sustavima, a koji se smatra jednim od najznačajnijih za 2024. 

Prema izvješću, eko poljoprivreda u EU kontinuirano raste od 2012. godine, dostigavši sa 5,9 posto poljoprivrednog zemljišta na 9,9 posto u 2021. godini. Kada bi se zadržala trenutna stopa rasta to bi značilo da bi njezin udio do 2030. bio samo 15 posto, što je daleko ispod ciljanih 25 posto. 

Vidljive razlike među članicama

Također, izvješće je pokazalo da se taj udio povećao u svim zemljama članicama EU, osim Poljske. No, razlike među članicama su i dalje velike.

Tako su Austrija, Estonija i Švedska imale više od 20 posto svoje poljoprivredne površine korištene za ekološku poljoprivredu u 2021. godini. U šest zemalja članica je udio ovih površina manji od 5 posto, a najniži udjeli su u Irskoj, Bugarskoj i Malti.