Pretraga tekstova
Organska poljoprivreda je zapravo naziv za cjelokupni sustav upravljanja farmom i proizvodnjom hrane koji je u potpunosti samoodrživ.
Najvažnija polazna točka je proizvodnja u skladu s načelima ekološke poljoprivrede. To određuje Uredba Vijeća (EZ) br 834/2007 i Uredba Komisije (EZ) br 889/2008, i ta temeljna pravila moraju se poštivati.
Prvo što trebate je unajmiti poljoprivredno zemljište, a kako ekološka proizvodnja zahtijeva predanost i znanje, preporučuju se i edukacije za bavljenje ovakvom vrstom proizvodnje.
Organska poljoprivreda je zapravo naziv za cjelokupni sustav upravljanja farmom i proizvodnjom hrane, a u međuvremenu je potrebno osigurati sljedeće: najbolje okolišne prakse, visoku razinu biološke raznolikosti, očuvanje prirodnih resursa, visoke standarde dobrobiti životinja.
To su osnovni principi koji moraju biti prevedeni u konkretne proizvodne metode, kao što su višegodišnji plodored, uporaba stočnog gnoja kao gnojiva za uzgoj samo one količine za koju farma prirodno može pružiti sirovinu. Također je bitno da se potiče prirodna otpornost na bolesti i štetnike i na usjevima i kod uzgoja stoke. Trebala bi postojati i pogodna staništa za dobrobit životinja kako bi se kontrolirale štetočine na prirodan način. Također je važno osigurati pristup kvalitetnoj hrani i slobodnim pašnjacima za održavanje zdravlja životinja.
Također je važno obratiti se kontrolnom tijelu organskog uzgoja u državi članici. Ono može pružiti detaljnije informacije o pojedinom segmentu organskog uzgoja koji se planira. Nadzorna tijela imaju pravo pokrenuti kontrolu na svakoj od organskih farmi i istražiti je li proizvodnja u skladu sa standardima. Organski poljoprivrednici su kontrolirani jednom godišnje kako bi bili sigurni da se pravila poštuju i, ako se utvrdi da zadovoljavaju sve standarde, proizvodi mogu nositi organski logo Europske unije. Postoje dvije godine prijelaznog razdoblja u ekološkoj poljoprivredi prije nego se proizvod može staviti na tržište kao organski.
Foto: depositphotos.com, @sicco
Tagovi
Ekološka proizvodnja Stočni gnoj Štetočine Otpornost Pašnjaci Plodored Kontrola Prijelazni period
Autorica
Više [+]
Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje
marija šumak
prije 9 godina
Poštovana Ivana,poslala bi Vam mail al nigdje na stranici ne mogu pronaći Vašu mail adresu.Poz
pege25
prije 9 godina
Ma đaba ti sve kad nismo u koreji... jel ministre ...čim god se ti bavio ubiti će te slobodno tržište .