Stimulatori rasta
07.03.2017. 07:30

Kako pripremiti prirodne biostimulatore rasta

Od vrbe, koprive, meda i drugog materijala iz prirode možemo sami napraviti prirodne biostimulatore rasta.

Foto: bigstockphoto.com, Xilius

30.377
377
2

Biostimulatori ili regulatori rasta su tvari koje potpomažu rast i razvoj biljaka. Biljke tretirane biostimulatorima imaju jači i brži porast, bolji imunitet (povećava im se otpornost na bolesti, štetnike i stres izazvan vremenskim neprilikama), povećava se prinos, plodovi su kvalitetniji i odlikuju se dobrom sposobnošću čuvanja, biljke se bolje ukorjenjuju, bolje podnose presađivanje.

Kopriva

Kopriva je biljka koja se koristi za izradu gnojiva, pripravaka za zaštitu bilja, ali može se koristiti i kao stimulator rasta. Dovoljno je uzeti manju šaku osušene koprive i potopiti u 1l vode. Potopljena kopriva se ostavi oko 10 dana, a dobivena otopina se razrijedi sa vodom u odnosu 1:3. Ova će otopina osigurati brz porast mladih biljaka i povećati otpornost prema bolestima i štetnicima (zelene lisne uši).

Med

U 0,5l tople vode otopiti pola žličice pravog prirodnog meda. Za bolje ukorjenjivanje reznice držati u ovoj otopini do 6h, dok se lučice i lukovice drže potopljene od 1 do 12h ovisno o veličini. Nakon potapanja nije potrebno ispiranje ili brisanje sadnog materijala.

Bjelanjci

Uzeti bjelanjke jednog većeg ili dva manja jajeta. Bjelanjak razmutiti u 200ml tople vode i ostaviti oko tjedan dana. Najbolje je da posudu ostavite dalje od kuće zbog neugodnog mirisa. Nakon toga otopinu razblažiti sa 2l vode spremna je za zalijevanje. I pored toga što je ovaj recept djelotvoran moram vas upozoriti na neugodan miris.

Vrba

Vrba je biljka koju čovjek od davnina koristi kao biostimulator. U proljeće, kada su njene grančice prepune sokova dovoljno je grančice vrbe potopiti u vodu i čekati. Kada grančice počnu puštati korijenje, a voda u posudi dobije smećkastu boju voda je spremna za upotrebu. U ovu vodu se može potapati sjeme, reznice, lukovice, krtole. Dovoljno je potapati 5 do 7h. Grančice vrbe nije potrebno vaditi iz vode (posude). Možemo ih ponovo naliti vodom i ostaviti tjedan dana i može se ponovo koristiti. Ako je voda nešto tamnija i malo ljepljiva može se razblažiti s vodom u odnosu 1:1.

Aloe vera

Aloe vera je odavno u upotrebi kao prirodni biostimulator. Kao što je korisna u medicini, kozmetici tako je i djelotvorna i u poljoprivredi kao biostimulator.

Uzeti staklenu teglu i kašiku soka od aloe vere otopiti u 250ml tople vode. Poklopiti i ostaviti tjedan dana na tamnom i hladnom mjestu. Nakon tog perioda sadržaj razrijediti sa vodom da ukupno imamo 5l otopine. Reznice za ožiljavanje držati potopljene u ovo otopini do 6h, a lukovice do 12h ovisno o veličini. Nakon toga sadni materijal nije potrebno prati ili brisati.

Foto: bigstockphoto.com, Xilius

Tagovi

Biostimulatori Razvoj biljaka

Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Kako u pet koraka postati ekološki proizvođač i ostvariti potporu?
1

Izdvojen oglas

Terenski prodajni predstavnik

KLUB

Zaokret d.o.o.
prije 1 tjedan

Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?

Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.

Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.

Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.

Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.

Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
 
 Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
 Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
 „Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
 
 Od agromenadžera do generacijskih izazova
 Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
 Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
 Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova. 
 Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
 
 
 
 Zašto je Biznis je na selu važan?
 Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
 U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
 „U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
 
 Prijave su još uvijek otvorene
 Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.