Održan sastanak Savjeta za održivu uporabu pesticida. Jesmo li se mogli bolje pripremiti?

Europska je komisija još u lipnju 2022. godine objavila prijedlog nove Uredbe o održivoj uporabi pesticida. Kako je ovo tema koja utječe na budućnost i zdravlje svih europskih građana, pa tako i građana RH, krajem 2022. Ministarstvo poljoprivrede je okupilo stručnjake iz nekoliko tijela državne uprave, javnog zdravstva, te predstavnike udruga građana, poljoprivrednih proizvođača i proizvođača sredstava za zaštitu bilja. Svi oni uključeni su u formiranje hrvatskih stajališta i prijedloga oko ove prevažne teme.

Predložena Uredba SUR

EK je svim članicama predloženom Uredbom zadala zajednički cilj o smanjenju uporabe pesticida za 50% do 2030. godine na razini cijele EU. ista zagovara smanjenje uporabe pesticida od 65% za zemlje čiji je prosjek iznad 140% prosjeka EU, 50% za zemlje čiji je prosjek između 70 i 140% europskog prosjeka i za 35% za zemlje čiji je prosjek ispod 70% prosjeka EU. Ovakvim se pristupom smanjuju razlike u količini upotrijebljenih zaštitnih sredstava među državama članicama i utječe se na sveukupno zdravlje potrošača.

Predložena SUR Uredba (Sustainable Use of Plant Protection Products Regulation) trebala bi biti prvi korak ka efikasnom i organiziranom smanjenju uporabe pesticida u EU. Zato i njeno donošenje traje dugo (procjena je da će trajati čak do 2025. godine), a lobiranje i trgovanje utjecajem kako velikih proizvođača zaštitnih kemijskih sredstava, tako i drugih zainteresiranih strana neminovno se događa i događat će se. EK je zato, nakon pritisaka s raznih strana vratila prethodnu procjenu učinaka SUR uredbe na dopunu i nedavno je za takav dokument dodatno zatražila stajalište članica o procjeni njezina učinka.

Tema je ovo od izuzetne važnosti za zdravlje nas i našeg potomstva, za zdravlje tla i cijele planete. Nove mjere osigurat će da svi europski poljoprivredni proizvođači počnu prakticirati integriranu zaštitu bilja (IPM-Integrated Pest Control). Takav pristup proizvodnji organiziran je kao ekološki održiviji sustav koji se temelji na preventivnim mjerama u borbi protiv štetnika, te koji daje prednost alternativnim metodama zaštite bilja. Tek kao krajnju mjeru, ovaj sustav omogućava korištenje kemijskih zaštitnih sredstava.

O čemu smo se očitovali?

Prvim poglavljem obuhvaćena je problematika ekonomskog utjecaja predložene Uredbe na proizvodnju hrane u EU, na dostupnost hrane i krmiva, te na cijenu istih. Čini se da ova studija nije rezultirala poskupljenjem hrane uslijed smanjene uporabe pesticida. Stručnjaci su mišljenja da europsko tržište funkcionira na način da se u slučaju nedostatka ili drastičnog poskupljenja pojedine namirnice pribjegava uvozu iz trećih zemalja, ali samo onih proizvoda koji su proizvedeni po našim standardima. Na ovaj način nema većih potresa na tržištu, dok istovremeno Europa utječe na vanjske proizvođače da prihvate više standarde proizvodnje s uporabom što manje štetnih tvari.

U drugom poglavlju proučavan je i utjecaj dodatnog administrativnog opterećenja na male i srednje poljoprivrednike, te na njihovu kompetitivnosti i profitabilnost. Vlada mišljenje da bi ovaj problem mogao jednostavno riješiti u sklopu europskih fondova i kvalitetnom edukacijom poljoprivrednih proizvođača kroz mjeru Potpore prenošenju znanja (npr. kroz Intervenciju 78.01). Državni i privatni savjetodavci jednostavno bi ovdje dali svoj doprinos hrvatskoj poljoprivredi i pomagali pri vođenju evidencije.

Dostupnost alternativnih načina zaštite bilja koji ne uključuje korištenje kemijskih sredstava istražena je u 3. poglavlju. Činjenica je da su veliki proizvođači zaštitnih sredstava već odavna krenuli u utrku za proizvodnju alternativnih rješenja. Na tržištu se već nudi veliki izbor ekološki prihvatljivih fungicida i insekticida, no problem ostaje s herbicidima. Oni čine čak 50-60% svih upotrijebljenih pesticida. Veliki je to problem pogotovo za RH jer imamo oko 700.000 ha napuštene zemlje. Hrvatske poljoprivredne proizvođače netko stručan treba voditi kroz Integrirani sustav zaštite bilja, a od korova se za sada mogu boriti samo kombiniranjem nekoliko alternativnih mjera: biranje sorti čiji korijen iskazuje herbicidno djelovanje, specifičnim plodoredom gdje se pretkulturama guše korovi, sijanjem u trake, ili mehaničkim uklanjanjem korova.

Poglavlje 4 obrađuje zaštitu bilja u tzv. "osjetljivim područjima“. Ovo je jako važno za RH jer je trećina našeg kopnenog područja obuhvaćena ekološkom mrežom zaštićenih europskih područja-Natura 2000. Prema predloženoj SUR uredbi, na tim područjima nije dozvoljena uporaba nikakvih zaštitnih sredstava dok RH zastupa stajalište da se dozvoli uporaba ekološki prihvatljivih sredstava.

Hitnost je nužna, ali ne pod cijenu kvalitetnog očitovanja RH

Poziv na sastanak Savjeta poslan je članovima samo dan i pol ranije i to s molbom da članovi prouče priloženi ažurirani dokument dodatne procjene učinka koji se sastoji od više od 220 stranica na engleskom jeziku i referira se na stotine znanstvenih radova i statističkih podataka. Članovi su zamoljeni i da se pismeno očituju u roku jednog dana o istom spomenutom dokumentu. Ovom studijom Komisije nadopunjuje se procjena učinaka prijedloga Uredbe, te se predlažu daljnje mjere. Ususret nadolazećem Vijeću ministara poljoprivrede u Bruxellesu, sastanak Savjeta je održan 19. srpnja u 8:30 ujutro.

Koliko su se pojedini članovi savjeta mogli u tako kratkom roku pripremiti i formirati hrvatsku poziciju, ostaje za raspravu. No, za RH je bitno da ne bude samo promatrač ovih povijesnih promjena nego i proaktivni sudionik.

Nulta tolerancija na uporabu pesticida

Zdravstvena ispravnost hrane koju jedemo rastezljiv je pojam, jer minimalni dopušteni sadržaj nekih štetnih supstanci ili rezidua u hrani uvijek može biti još niži. Cilj nam svima treba biti proizvodnja hrane bez upotrebe kemijskih zaštitnih sredstava. Neke države članice daleko su ispred nas u korištenju integrirane zaštite bilja i Europa ima već 1.300 preporučenih procedura za integriranu zaštitu pojedinih poljoprivrednih kultura (crop specific IPM guidelines).

Čini se da je u kod nas najveći problem neinformiranost poljoprivrednih proizvođača, i to ne o prestanku korištenja kemijskih pesticida, već o tehnikama smanjenja uporabe istih. I iako RH može smanjiti uporabu pesticidi za najmanje 35% (ovisno o drugim članicama), veliki je zadatak pred nama jer kasnimo za drugim članicama.

Uredba će kad jednom bude prihvaćena biti obvezujuća za sve, a prostora za specifične izmjene svi imaju unutar svojih nacionalnih akcijskih planova. Jesmo li spremni?