OPG Srebrenka Šantak: Kako proizvesti dodanu vrijednost iz oraha i lješnjaka?

Slavko i Srebrenka Šantak bave se poljoprivredom u mirovini. Slavko je s posla punog stresa i velike odgovornosti, lagano umirovljenjem kliznuo u ekološku poljoprivredu, dok je supruga Srebrenka postala glavni "tehnolog“ proizvodnje.

Na svom imanju u Velikoj Pisanici koja je u sastavu Bjelovarsko-bilogorske županije, uzgajaju bobičasto voće i voćke stablašice.

Prvi nasad lijeske na žicu

Od 2018. godine ušli su pod ekološki nadzor te sada njihovi proizvodi imaju ekološku markicu. Počeli su s aronijama i jagodama, ali sada su proizvođači lješnjaka i oraha. "Imamo jednu od prvih plantaža lješnjaka na žicu u Europi. Nasad je posađen kao vinograd. Stabla su uzgojena na dvije grane i na maloj površini od 1 ha raste nam 5.300 stabala. To je intenzivna proizvodnja lijeske na koju smo ponosni", opisuju. 

Stabla lijeske uzgojena na ovaj način, sada su u 6. godini i narasla su na visinu 3-4 m, te daju oko 6 tona lješnjaka. No, bračni par Šantak očekuje u nadolazećim godinama još veći urod.  Posadili su 80 posto istarskog i 20% rimskog, a nasad nije navodnjavan.

"Beremo strojno jer sam tako prilagodio vlastitu proizvodnju da sam mogu pobrati, sam obraditi, sam napraviti ulje i sam prodati“, govori Slavko koji je glavni meštar na nasadu. Prihranjuje plodove preko lišća, a o umjetnim zaštitnim sredstvima ima čvrsti stav. "Ja sam protiv svih umjetnih zaštitnih sredstava i ja to rješavam s ljutom paprikom. Ako je meni ljuto, onda je i štetnicima ljuto…“.

I tako, na svojih 3 ha imaju oko 20.000 biljaka, što lijeske, oraha, jabuka, šljiva, trešnje, nektarina, sadnice aronije i lijeske, te preko 5.000 ekoloških sadnica jagoda.

Inženjer strojarstva i poljoprivredna proizvodnja

Lješnjak im prvenstveno služi za preradu u ulje. "Pobere se i prvo ga kalibriramo. Krupnijeg prodajemo kao jezgru, a sitniji ide u ulje“, kažu. Lješnjakovo ulje nude najviše osobama sa suhom kožom jer je on obogaćuje vitaminom E.

Slavko tvrdi da je molekula tog ulja slična molekuli naše epiderme i zateže bore. Može ga se koristiti i u prehrani za salate. No, osim ulja od lješnjaka i oraha, proizvode i namaz. Ulje se filtrira kroz 7 filtera i sedimentira. Ono što se nataložilo koriste za proizvodnju hranjivih namaza od lješnjaka, a pogaču nakon prešanja sjemenki koriste za proizvodnju čipsa od lješnjaka.

"Isto radimo i s orahom, a uskoro ćemo i sa sjemenkama maka. Naš namaz od lješnjaka je čisti lješnjak jer nismo ništa dodali unutra i izvanredan je dodatak prehrani npr. s malo meda pa uz palačinke“, ističu. Dobar je namaz i za meso na roštilju jer blago karamelizira pokoricu i daje mu posebnu aromu.

Od lješnjakove pogače dobiva se lješnjakov čips

Stroj koji radi ulje, preša sjemenke i izbacuje suhu nemasnu tvar punu vlakana i proteina, a još uvijek lješnjakovog okusa. To je dehidrirani lješnjak od kojeg se može proizvesti i lješnjakovo brašno. "Koristi se kao dodatak jogurtu jer je siromašan kalorijama i nema masnoća, te uz mlijeko, voćnu salatu, a može i uz tjesteninu“, nabraja Slavko.

Od proizvoda se još kod Šantaka nudi mak i njegove prerađevine, orah i šljive čačanke sušene na starinski način, te matični sok i liker od aronije. Sve prodaju na kućnom pragu i ponekad na sajmovima.

Planova ima, ali ne idu u širinu

"U mirovini sam“, kaže Slavko, ne ide u širinu jer već ima dovoljno stabala samo lijeske." Radim samo još jednu plantažu koja će biti ljepša od sadašnje", otkriva. 

Ovaj inženjer i njegova supruga još se planiraju okušati u proizvodnji sušenih ekoloških krušaka i jabuka na svom gruntu podno Bilogore gdje su, kaže Slavko, klimatski uvjeti jako povoljni za ekološku proizvodnju. "I gdje treba iskoristiti blagodati sunca i svježeg zraka“, ističe. Jedino mu je žao što se većina okrenula, ne prirodi, nego kemiji.