Opći ciljevi ekološke proizvodnje zasnivaju se na uspostavljanju održivog sustava upravljanja u poljoprivredi
Ekološka ili organska poljoprivreda je poseban je sustav održivoga gospodarenja u poljoprivredi i šumarstvu koji obuhvaća uzgoj bilja i životinja, proizvodnju hrane, sirovina i prirodnih vlakana te preradu primarnih proizvoda, a uključuje sve ekološki, gospodarski i društveno opravdane proizvodno-tehnološke metode, zahvate i sustave, najpovoljnije koristeći plodnost tla i raspoložive vode, prirodna svojstva biljaka, životinja i krajobraza, povećanje prinosa i otpornosti biljaka s pomoću prirodnih sila i zakona, uz propisanu uporabu gnojiva, sredstava za zaštitu bilja i životinja.
Ekološka proizvodnja uređena je „Zakonom o provedbi Uredbe vijeća (EZ) br. 834/2007 o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda" (“Narodne novine” br. 80/13.) i „Pravilnikom o Ekološkoj proizvodnji“ (NN br. 86/13.) te pratećim uredbama:
Uredba komisije (EZ-a) br. 889/2008 o podrobnim pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ-a) br. 834/2007 o organskoj proizvodnji i označavanju organskih proizvoda u pogledu organske proizvodnje, označavanja i nadzora.
Zakonom su uređena slijedeća pitanja:
Opći ciljevi ekološke proizvodnje su
a) uspostavljanje održivog sustava upravljanja u poljoprivredi koji:
b) proizvodnja proizvoda visoke kakvoće;
c) proizvodnja širokog spektra hrane i drugih poljoprivrednih proizvoda koji odgovaraju zahtjevima potrošača za primjenom postupaka koji ne štete okolišu, zdravlju ljudi, bilja ili zdravlju životinja i njihovoj dobrobiti.
“Organska je proizvodnja cjeloviti sustav upravljanja poljoprivrednim gospodarstvom i proizvodnja hrane koja udružuje ekološki najprihvatljivije postupke, visoku razinu biodiverziteta, očuvanje prirodnih bogatstava, primjenu visokih standarda za dobrobit životinja i proizvodni postupak u skladu sa sklonostima određenih potrošača prema proizvodima koji se proizvode korištenjem prirodnih tvari i postupaka.”
Organska proizvodnja u društvu ima dvostruku ulogu, s jedne strane osigurava određeno tržište koje odgovara na zahtjev potrošača za organskim proizvodima, a s druge strane isporučuje javna dobra doprinoseći zaštiti okoliša i dobrobiti životinja, kao i ruralnom razvoju.
Potrebno je održavati i opravdavati povjerenje potrošača u proizvode koji se označavaju kao organski. Organski uzgoj treba se primarno oslanjati na obnovljive izvore unutar lokalno organiziranih poljoprivrednih sustava. Radi umanjenja korištenja neobnovljivih izvora, otpad i nusproizvodi biljnog i životinjskog podrijetla trebaju se reciklirati kako bi se hranjive tvari vratile zemlji.
Organska proizvodnja bilja treba doprinijeti održavanju i poticanju plodnosti tla, kao i sprečavanju erozije tla. Bilje se po mogućnosti treba prehranjivati putem ekosustava zemlje, a ne putem topljivih gnojiva dodanih u tlo. Ključni čimbenici su upravljanje plodnošću tla, izborom vrsta i varijeteta, višegodišnjim plodoredom, reciklažom organskih materijala i tehnikama kultivacije. Dopunska gnojiva, poboljšivači tla i proizvodi za zaštitu bilja trebaju se koristiti samo ukoliko su uskladivi s ciljevima i načelima organske proizvodnje.
Proizvodnja stoke ključna je za organizaciju poljoprivredne proizvodnje na organskim gospodarstvima utoliko što osigurava nužne organske i hranjive tvari za obrađenu zemlju i sukladno tome doprinosi poboljšanju tla i razvoju održive poljoprivrede. Radi izbjegavanja zagađenja okoliša, posebice prirodnih bogatstava poput zemlje i vode, organska proizvodnja stoke treba osigurati bliski odnos takve proizvodnje i zemlje, pogodne višegodišnje sustave rotacije i hranidbu stoke proizvodima dobivenim od organski uzgojenih usjeva proizvedenim na samom gospodarstvu ili susjednim organskim gospodarstvima. Životinje trebaju imati, kad god je to moguće, pristup svježem zraku ili ispaši. Organski uzgoj stoke treba poštivati visoke standarde za dobrobit životinja i udovoljavati posebnim potrebama životinja u odnosu na njihovu vrstu dok se upravljanje zdravljem životinja treba temeljiti na sprečavanju bolesti. Posebna se pozornost treba posvetiti uvjetima smještaja životinja, uzgojnoj praksi i nadasnoj gustoći. Izbor pasmina treba u obzir uzeti njihovu sposobnost prilagodbe lokalnim uvjetima.
Organski prerađeni proizvodi trebaju se proizvoditi korištenjem metoda prerade koje jamče održavanje organske cjelovitosti i vitalnih kakvoća proizvoda kroz sve stupnjeve proizvodnog lanca. Prerađena hrana treba se označavati kao organska samo ukoliko su svi ili skoro svi sastojci poljoprivrednog podrijetla organski. Radi jasnoće za potrošače, EU logotip treba biti obavezan za svu organsku predpakiranu hranu. Znak ekološkog proizvoda ne smije se koristiti na naznakama proizvoda u konverziji, (prijelaznom razdoblju), ili prerađenih prehrambenih proizvoda čijih je manje od 95% sastojaka poljoprivrednog podrijetla organsko.
Uporaba GMO-a u organskoj proizvodnji je zabranjena.
Foto: farmissues.com
Tagovi
Autorica