Predlaže se uvođenje zasebnih ekoloških plaćanja za poljoprivrednike koji koriste održive prakse, jedna je od točki u izvještaju Zajednički izgledi za poljoprivredu i hranu u Europi
Ako europski poljoprivrednici i tvrtke žele izbjeći klimatski kolaps i ekonomske poteškoće, uobičajeno poslovanje više nije opcija.
Glavna je to poruka zajedničkog izvješća predstavljenog predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen 4. rujna, kao rezultat sedmomjesečnih intenzivnih pregovora među 29 organizacija uključenih u poljoprivredno-prehrambeni sektor, često suprotnih stavova, piše Politico.eu.
Izvješće naglašava potrebu za hitnom reformom sustava poljoprivrednih potpora EU-a, čiji proračun prelazi 300 milijardi eura. Umjesto da se nastave nagrađivati najveće farme, predlaže se usmjeravanje potpore prema malim i srednjim poljoprivrednicima, kojima je ona najpotrebnija.
Trenutni sustav potpora baziran na količini površina već je dugo kritiziran, ali provođenje značajnih promjena se pokazalo teškim. Unatoč tome, po prvi put postoji konsenzus među poljoprivrednim lobijima i ostalim dionicima o potrebi poticanja manjih farmi.
Zašto se potpore ne isplaćuju po toni ili kilogramu, već po hektaru?
Predlaže se uvođenje zasebnih ekoloških plaćanja za poljoprivrednike koji koriste održive prakse, a ovaj program ne bi trebao ovisiti o tome hoće li se poštovati dodatna ekološka pravila koja nadilaze postojeće zakone EU-a, kao što su ona o zagađenju nitratima ili zaštiti staništa.
Sudionici su također zatražili "godišnje značajno povećanje" iznosa ekološke potpore.
Što se tiče održivih prehrambenih sustava, izvješće preporučuje smanjenje konzumacije mesa i mliječnih proizvoda te promicanje biljnih alternativa.
Također se poziva na reviziju zakonodavstva EU-a o označavanju hrane, posebno u pogledu marketinga usmjerenog prema djeci, uz zagovaranje poreznih olakšica i drugih fiskalnih poticaja kako bi održivi izbor postao zadan.
Poljoprivredni sektor, koji doprinosi više od 10% ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU-u, uglavnom iz stočarstva, također je ključna tema. Iako EU planira smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030. godine, poljoprivreda još nema konkretne ciljeve.
Izvješće predlaže prilagođene planove za različite poljoprivredne sustave, s posebnim fokusom na stočarstvo. Predloženi su teritorijalni akcijski planovi za regije s visokom koncentracijom stoke, kao što su svinjogojstvo u Kataloniji i Nizozemskoj, uz mogućnosti dobrovoljnog otkupa životinja i prekvalifikacije poljoprivrednika.
Sudionici su također podržali neke od najkontroverznijih ekoloških zakona EU-a, poput zakona o obnovi degradiranih ekosustava, te zatražili osnivanje "dobro financiranog fonda za obnovu prirode" izvan poljoprivrednog proračuna.
Posebno se ističe potreba za revizijom zastarjelih pravila o dobrobiti životinja, uključujući zabranu korištenja kaveza na farmama, uz prijelazno razdoblje prilagođeno vrsti.
Također je predloženo uvođenje standarda za procjenu održivosti farmi te fonda za pravednu tranziciju koji bi olakšao prijelaz na održiviji agro-prehrambeni sektor i to na teritoriju cijele EU.
U pokušaju odgovora na nezadovoljstvo poljoprivrednika zbog niskih prihoda i sve strože ekološke regulative pred izbore za EU, von der Leyen je ponudila ustupke poljoprivrednim lobijima, što je izazvalo kritike ekoloških nevladinih organizacija i progresivnih zakonodavaca.
U izvješću o dijalogu, na 100 stranica, naglašava se da su poljoprivredna i prehrambena proizvodnja ključni za europsko društvo i sigurnost.
"Ishod ovog strateškog dijaloga pokazuje da je moguće nadići polariziranu raspravu i stvoriti povjerenje među vrlo raznolikim dionicima. Sada imamo vrlo čvrste temelje za razvoj nove vizije za hranu i poljoprivredu u Europi“, rekla je von der Leyen.
Tagovi
Autor
Prolaznost EU projekata u hrvatskoj poljoprivredi: Manje od 3% OPG-ova prijavljuje se na natječaje
Zamjena za mjeru 13: Objavljen pravilnik o kompenzacijskoj potpori depopuliranim područjima
Objavljen je dopunjeni Pravilnik o provedbi izravne potpore i IAKS mjera
Ministar Dabro: Bilježimo pozitivne trendove u mljekarstvu - ljudima treba potpora sada i odmah
Ministar Dabro: Bilježimo pozitivne trendove u mljekarstvu - ljudima treba potpora sada i odmah
Objavljen je dopunjeni Pravilnik o provedbi izravne potpore i IAKS mjera
Zamjena za mjeru 13: Objavljen pravilnik o kompenzacijskoj potpori depopuliranim područjima
Prolaznost EU projekata u hrvatskoj poljoprivredi: Manje od 3% OPG-ova prijavljuje se na natječaje
Damir Senj
prije 3 dana
Đuro Japaric Mali su ti oni koji daju zemlju u zakup i ktome još uzimaju i poticaje a nerade ništa. Srednji su ti ovi iz agencije, to im dođe kao dodatni prihodovni honorar. A sada svi ostali koji stvarno rade i obrađuju zemlju to su mega velika gospodarstva koja netrebaju potpore, pa kroz posebni program dobiju poticajnu socijalnu pomoč za održivost gača jer guma za gače iz Kine.
Makeba
prije 1 tjedan
To ti je Đuro nered , a u neredu se najlakše manipulira.Bolje da imamo takve kakve ti opisuješ koji bi dobili neki oblik pomoći, jer žive u ruralnom prostoru i da imamo dohodovne opg. Ali to nekome ne paše.
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Ja stvarno ne razumijem što su mali i srednji ? Imaš 2 ha zemlje , 1 ha tritikal , 1 ha kukuruz , toviš piliće za sebe i nešto za prodaju ! TO JE ZA REKREACIJU ! A proizvoditi za TRŽIŠTE druga je priča !
Makeba
prije 1 tjedan
Apsolutno se ne slažem da nema ljudi i u RH koji su gladni. Sigurno ako se nastave ova vruća ljeta upitna je proizvodnja na otvorenom. Drastično će se smanjiti broj poljoprivrednika općenito u svijetu .Tu onda idu korporacije koje će proizvoditi koje kakve smjese i napoje za ljude. Alternative ima uvijek ,pa i svinje u Nizozemskoj na brodu jedu svoja govno.
Marta Radić
prije 1 tjedan
Nažalost mi hranu , glad i sitost..u moderno vrijeme uspoređujemo sa potrošnjom mesa . Čovjek koji ne konzumira meso nemora da je gladan. Potrošnja mesa će uvelike opadati..jer će cijene mesa biti visoke i mnogima nedostižne. No , da čovjek može bez mesa vidimo i u moderno doba. Pogledajte samo kako recimo talijani od kukuruza rade dječiju hranu , kako amerikanci u zamjenu za meso koriste proizvode od soje i dr. Slažem se da danas je konzumacija mesa i mesnih prerađevina vrlo rizična po zdravlje , pogotovo što neznamo odakle dolazi i kakve je kvalitete. Proizvodnja mesa , mlijeka i dr..biti će preskupa , alternative postoje..pitanje koliko vremena je potrebno da ljudi promjene prehranbene navike i prilagode se novom normalnom. Klima nas upozorava da se moramo mjenjati..da li mi hočemo ili ne ovisi o nama. Da će ljudi biti gladni ,mislim da neće , samo je pitanje kakvu kvalitetu će hrane konzumirati.
Makeba
prije 1 tjedan
Meso nije jeftino ono visoke kvalitete ,smeće koje jede većina upitno je da se i zove meso. Trebali bi pitati penzionere koliko mesa pojedu mjesečno. Teorija da ljudi nisu gladni je malo čudna. Sigurno penzioneri kojih ima u RH 1 3oo ooo jedu bijelu ribu ,stejkove i kavijar prepelice.
Makeba
prije 1 tjedan
Tko je gledao film Mutne vode , Nije profit samo u poljoprivredi. Trujemo se hranom, vodom, Čak i posuđe premazano teflonom , a da ne govorimo odjećom pa i uređajima koji dolaze iz Kine. Ljek je otrov u malim količinama. Hrana se baca , ali do kad.
Velimir Komericki
prije 1 tjedan
Hrana se baca zato što se oni koji je bacaju nisu uznojili da bi je uzgojili. Kupilo se na akciji,i ko ga šljivi,ide u smeće. Kad sam svoje uzgojiš,pa uložiš i sebe u tu proizvodnju,i vrijeme i novce na kraju krajeva,onda ju ne bacaš,iskoristiš najviše što možeš.
Damir Senj
prije 1 tjedan
Ova EU politika dovela selo u položaj piši kuči propalo, več su usmjeravali novac kroz mjere za male i srenje pa što je apprrr napravio, veliko ništa, tako će i ponovo. Politika EU sela je več odavno jasna, uništi svoje jer iz trečih zemalja hrana je jeftinija i zdravija jer nema nikakvih kontrola nad tom hranom.
Marta Radić
prije 1 tjedan
Ha ha priča da će ljudi biti gladni te da će hrana biti važnija od nafte ..postoje već više 50 godina. Danas ljudi nisu gladni već bacaju na tone i tone hrane. Nekad je meso bilo hrana bogatih ...danas je meso najeftinija namirnica.. najveći problem današnje ishrane ljudi je brza neprerađena hrana. Sve se manje kuha , hrana priprema na nama poznati način. Pekare , trgovački centri , restorani fas fud i dr su mjesta gdje se nabavlja hrana , a ta hrana u sebi ima puno nečega što konzumacija u velikim količinama stvara zdravstvene probleme. Tako nam se hrane djeca , tako će se hraniti njihova djeca i dolazimo u začarani krug. Temo života , te način razmišljanja uvelike mjenja prehranbene navike. Žudnja za profitom danas stvara puno namirnica koje se dobivaju na umjetni način i to su problemi. Sve je to predaleko otišlo , te je profit preuzeo politiku...te imamo puno boleština koje uzrokuje hrana. Kako hranu proizvesti na zdraviji način , te istu pružiti potrošačima..to je veliki izazov , zbog lobija kojima to neodgovara , a neodgovara jer njima odlazi profit.
Velimir Komericki
prije 1 tjedan
Narod koji je gladan,njime se lako upravlja. To nam i žele,sve te hebene "zelene" debilane vode ka tome da nas osiromaše i da budemo kruha gladni. Prije 50ak godina sredstva za zaštitu od insekata,korova itd su bila funkcionalna,radili su posao,ljudi su živjeli 80ak godina,nije se kupovala hrana kao danas "prošla sve analize" iz uvoza. Jelo se što se proizvelo doma,kupilo se baš što se nije imalo. Danas mladi bolesni,djeca bolesna,tumori,raznorazne bolesti,velika većina zbog "zdrave" hrane iz uvoza. Sad ih hebe i navodnih 10% stakleničkih plinova od stočarstva,pa gdje su onih 90% od ostalih zagađivača? Rade nas budalama i bit ćemo gladni,ratovat ćemo radi hrane jer će je biti sve teže proizvesti(ako ćemo njihove savjete slušati).
Makeba
prije 1 tjedan
Ko će natjerati Kinu , Indiju čije proizvode mi licemjeri EU koristimo i što ako rat u Ukrajini ode u krivom smjeru . OSTAT ČEMO GLADNI?
Marta Radić
prije 1 tjedan
Plačanje po komadu , litri ,kilogramu smo imali ranije..te smo dobili što...hiperprodukciju..pa su države morale plačati subvencije izvoznicima da se riješe viškova...drugim riječima država dva puta plača..taj model traži puno vise ulaganja , jer svi love prinos..vise gnojiva , pesticida i dr... taj model je totalno neodrživ. Moramo shvatiti da se klima bitno i vrlo brzo mjenja...treba uprti sve snage na održivu poljoprivredu . Alternative nema..ako želimo promjeniri ili zaustaviti ovu turbulentnu klimu , sačuvati tlo i imati zdravu hranu.. Tako da zelene politike su budućnost , ali one moraju biti jasne i treba u promjene uložiti znatno više novca.
Farma Lužak
prije 1 tjedan
🤣🤣🤣 jutros vijest u Jutrarnjem listu da je predsjednica EU komisije izjavila da se mjenja politika potpora i da se mjenjs sadašnji model plaćanja po hektaru i da će se u budućnosti plaćati prema prozvodnji. Dakle diametrakno suprotno od ovog predloga.