Pretraga tekstova
U javnom je savjetovanju Prijedlog Pravilnika o provedbi Programa sufinanciranja analize sjemena soje na prisutnost genetski modificiranih organizama (GMO) za razdoblje od 2022. do 2024. godine
Prijedlog Pravilnika o provedbi Programa sufinanciranja analize sjemena soje na prisutnost genetski modificiranih organizama (GMO) za razdoblje od 2022. do 2024. godine, pušten je u javno savjetovanje.
Iznos potpore po korisniku izračunava se na temelju broja partija sjemena soje analiziranih na prisutnost GMO u razdoblju od 2022.- 2024. godine, a koje su obavljene u službenom laboratoriju u skladu s odredbama Zakona o genetski modificiranim organizmima (Narodne novine broj 126/19), bez PDV-a, a najviše do iznosa od 100.000 kuna po korisniku godišnje, stoji u prijedlogu Pravilnika.
Korisnici potpore su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik dobavljača poljoprivrednog sjemena i registrirani su za doradu sjemena.
Cilj Programa je omogućiti označavanje sjemenske soje proizvedene u Republici Hrvatskoj oznakom "slobodna od GMO-a". "Tako primarni poljoprivredni proizvođači na jednostavniji način mogu odabrati upravo sjeme soje koje će im osigurati proizvodnju kultura slobodnih od genetski modificiranih organizama", navode iz Ministarstva poljoprivrede.
Kako kažu, provedbom ovog Programa osigurat će se dostatnost sigurne i kvalitetne sirovine za domaću stočarsku i peradarsku proizvodnju, razvoj sjemenarstva soje u Republici Hrvatskoj, poticanje izvoza sjemena soje, osnaživanje domaćih oplemenjivačkih programa soje kao i izvoz merkantilnih roba.
Više informacija pronađite ovdje ili u dokumentu ispod teksta.
Savjetovanje je otvoreno do 15.7.2022., napominju iz Ministarstva poljoprivrede.
Dokumenti
Tagovi
Javno savjetovanje Analiza sjemena Sjeme soje GMO
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje