Pretraga tekstova
Što očekuje hrvatsku poljoprivredu u 2019. godini?
Što očekuje hrvatski agrar u 2019. godini? Kada su u pitanju sredstva, za hrvatsku je poljoprivredu predviđena 13,1 milijarda kuna – proračunom Ministarstva poljoprivede osigurano je 7,7 mlrd., dok je iz EU fondova plan povući 5,4 mlrd. kuna.
Time je ministarstvo Tomislava Tolušića, piše glas.slavonije, podebljalo proračun za 2019. za 500 milijuna kuna i to u dijelu za korisnike. Za izravna plaćanja osigurano je 2,9 mlrd. kuna.
Novo: Zakon o uzgoju domaćih životinja! Cilj je udruživanje i okrupnjavanje!
Glavni cilj Ministarstva, doznaju, u ovoj godini je izgradnja hladnjača, nacionalno označavanje voća i povrća kako bi potrošač u svakom trenu mogao lako prepoznati domaće proizvode, kao i unaprjeđenje sustava navodnjavanja.
"Kroz EU fondove poticat ćemo primarnu proizvodnju te investicije u prerađivačke pogone kako bi se stvorili novi proizvodi s dodanom vrijednošću", rekli su im iz ministrova tima.
Dodatno, u pripremi je i nacionalni strateški plan i strategija poljoprivrede za novo programsko razdoblje nakon 2021. U veljači je planirana isplata prvog dijela izravnih plaćanja, a poravnanje kreće u svibnju. "U 2019. raspisat ćemo natječaje iz Programa ruralnog razvoja (PRR) od 2,3 mlrd. kuna, čime ćemo korisnicima koji nisu samo poljoprivrednici, staviti na raspolaganje 100 posto raspoloživih EU sredstava iz ovog programskog razdoblja. Natječaji će biti usmjereni na povećanje konkurentnosti domaće proizvodnje te ulaganja u infrastrukturu i diversifikaciju poljoprivrednih aktivnosti", najavili su iz ministarstva za Glas Slavonije.
U tekuću godinu ušli smo i sa smanjenjem PDV-a za voće, povrće, meso, ribu i troškove prijevoza živih životinja, a s 1. siječnja na snagu su stupili i Zakon o poljoprivredi te Zakon o uzgoju domaćih životinja.
Izvori
Tagovi
Hrvatska 2019 Ministarstvo poljoprivrede Proračun
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje
Marta Radić
prije 5 godina
Slažem se da treba ojačati , udruživanje primarni proizvođača OPG_a. Te oni moraju krenuti u stvaranje dodane vrijednosti , kroz preradu i doradu svoje proizvodnje , te plasiranje svoj proizvoda na domaće i inozemne tržište. Prerađivački sektor u RH u većini slučajeva gubi korak s konkurencijom , te nije potencijal za oslonac našim OPG_ ima. Otvoreno smo tržište i uvoz je sve veći , treba sve više izvoziti finalni proizvod , ali taj proizvod mora biti konkurentan. Drugim riječima da bi bili konkurentni , potrebno je skratiti put od polja do stola.