Pretraga tekstova
Poljoprivrednici s područja Bjelovarsko-bilogorske županije i ove godine mogu jeftinije do repromaterijala za proljetnu sjetvu.
Već petnaestu godinu zaredom Bjelovarsko-bilogorska županija poljoprivrednicima pruža mogućnost povoljnog kreditiranja proljetne sjetve. Župan Damir Bajs tako je danas potpisao ugovore o kreditiranju proljetne sjetve u 2018. godini s predstavnicima pet poslovnih banaka i to s Privrednom bankom Zagreb, Erste & Steiermärkische bankom, Zagrebačkom bankom, Podravskom bankom i Hrvatskom poštanskom bankom.
I ove godine uvjeti kreditne linije iznimno su povoljni, jer Bjelovarsko-bilogorska županija i dalje subvencionira kamatu s 2,8%, a u određenim poslovnim bankama za krajnjeg korisnika kamata iznosi svega 2,4%. Riječ je, naglašeno je na potpisivanju, o najboljim kreditnim uvjetima u Hrvatskoj čime se poljoprivrednicima s područja županije omogućava da kroz kreditnu liniju iskoriste sredstva u vrijeme kada je nabava repromaterijala jeftinija, te tako ostvare uštedu od gotovo 30%, kako bi još povoljnije i lakše obavili proljetnu sjetvu.
Poljoprivredni proizvođači, zahvaljujući ovoj kreditnoj liniji, lakše mogu u proljetnu sjetvu kukuruza, stočnog ječma, zobi, soje, šećerne repe i povrtlarskih kultura. Najniži iznos kredita koji mogu zatražiti je 5.000 kuna, dok najviši iznosi 1.000.000 kuna, a rok povrata kredita je jednokratno nakon 10 mjeseci.
Program kreditiranja proljetne sjetve nude sljedeće banke s kamatnom stopom:
O interesu poljoprivrednika za ovu vrstu potpore govore podaci o ukupnoj realizaciji sredstava u iznosu od 182,4 milijuna kuna za 4.581 kreditna zahtjeva tijekom 14 godina, koliko se provodi kreditna linija za proljetnu sjetvu. Svake godine ovaj kredit realizira prosječno 450 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i za tu namjenu se utroši prosječno 12 milijuna kuna kreditnih sredstava. Za subvencioniranje kamate kroz sve te godine Bjelovarsko-bilogorska županija je izdvojila 4 milijuna kuna.
Javni poziv za prikupljanje zahtjeva za kreditiranje proljetne sjetve u 2018. godini bit će objavljen 5. veljače, u ponedjeljak.
"Kroz ovih četrnaest godina, proljetna sjetva pokazalo se uspješnom, jer ipak uvjeti kreditiranja su najpovoljniji u Republici Hrvatskoj. Bitno je da naša polja imaju dobru agropripremu, a to znači da naši poljoprivrednici u trenutku kad je najteže, početkom godine, mogu kupiti sve što je potrebno od repromaterijala po povoljnijim cijenama. Poziv kreće sljedeći tjedan i završit će u svibnju, a očekujemo da i ove godine bude uspješan kao i svih godina prije. Zahvaljujem i bankama koje svake godine smanjuju kamate. To pokazuje da imaju povjerenja prema svojim klijentima i da u poljoprivredi ne postoji puno rizika, inače se banke ne bi javile za suradnju", rekao je župan Damir Bajs, navodi se u priopćenju.
Foto: Bigstockphoto/Taina Sohlman; bbz.hr
Tagovi
Proljetna sjetva Kreditiranje Bjelovarsko-bilogorska županija Damir Bajs
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje