Svinjogojci, ovaj tjedan kreću isplate potpora

U petak kreće isplata potpora proizvođačima svinja za ublažavanje posljedica afričke svinjske kuge (ASK), priopćilo je Ministarstvo poljoprivrede. 

Iako je u europskim zemljama različit pristup po pitanju obeštećenja, kažu da se Hrvatska odlučila na pristup pomoći svim svinjogojcima imajući u vidu socioekonomsku situaciju na pogođenom području.

"U svrhu ublažavanja negativnih ekonomskih posljedica pojave ASK-a, izradili smo dva programa pomoći za oštećene uzgajivače svinja ukupne vrijednosti 12,5 milijuna eura", navode u priopćenju. 

Uprava za stočarstvo i kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede već je poslala više od 100 obrađenih zapisnika te će u petak 25. kolovoza 2023. godine početi isplata i to bez podnošenja zahtjeva za sva gospodarstva kojima su eutanazirane svinje.

Isplata i u rujnu

Posjednicima kojima su svinje eutanazirane do 20. kolovoza potpore će biti isplaćene početkom rujna te će se kontinuirano nastavljati i dalje u okviru Programa potpore ovom sektoru uz mogućnost povećanja financijskih sredstava. Također, iz Ministarstva navode da je Europskoj komisiji upućen 5 milijuna eura vrijedan Program potpore sektoru svinjogojstva za nadoknadu gubitka uslijed naređenih mjera za suzbijanje afričke svinjske kuge s mogućnošću povećanja do 10 milijuna eura.

Naglašavaju kako pored dva navedena programa, pripremaju Program državne potpore za ponovo pokretanje djelatnosti kao i Program državne potpore za izgubljenu dobit proizvođačima iz kategorije 3 i 4. "S Europskom komisijom pregovara se i izmjena Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike uz mogućnost financiranja obnove gospodarstava s intenzitetom potpore do 100 posto", navode. 

Boris Piližota: Svinje preko 200 kg nitko ne želi kupiti, propast svinjogojstva je zagarantirana

U posljednje četiri godine na ASK je pretraženo preko 30.000 uzoraka domaćih i 17.000 divljih svinja. Značaj preventivno uvedenih mjera prepoznala je i Europska komisija te se od 2020. godine provedba istog sufinancira sredstvima EU.

Kategorizirano preko 74 tisuće objekata

"Od 2019. godine provodi se kategorizacija svih objekata na kojima se drže svinje u odnosu na biosigurnost te je do 6. srpnja 2023. kategorizirano 74.368 objekata", navode iz Ministarstva. Nadalje, kažu, donesene su i provode se dodatne preventivne mjere koje uključuju kliničke preglede prije premještanja i klanja na vlastitom domaćinstvu na takvim objektima, a ujedno je i onim objektima koja su unaprijedila biosigurnost omogućena ponovna kategorizacija. 

"Kako bi se unaprijedila biosigurnost na farmama svinja Ministarstvo od 2019. godine sufinancira i postavljanje dvostrukih ograda, pri čemu je više stotina objekata iskoristilo bespovratna sredstva kroz različite natječaje", ističu. Naglašavaju kako su jedinicama regionalne samouprave dostavljene sve potrebne informacije i pojašnjenja o samim mjerama kontrole i biosigurnosti, kao i edukativni materijali.

"Posljednjih godina su kontinuirano distribuirani edukativni materijali te održane brojne edukacije i radionice na temu ASK i biosigurnosti za lovce, veterinare, posjednike svinja i veterinarsku inspekciju, na kojima je sudjelovalo više tisuća polaznika", dodaju. Već nekoliko godina, ističu, postoji i dežurni kontakt mobitel Ministarstva poljoprivrede (099 4392 507) na koji se mogu javiti držatelji svinja i lovci, a i svi ostali koji uoče uginule domaće ili divlje životinje ili one koje pokazuju znakove bolesti.

Ministarstvo poljoprivrede u suradnji s jedinicom regionalne samouprave održat će sljedeći  tjedan u Vukovarsko-srijemskoj županiji prezentaciju cjelovitog Programa oporavka s državnim potporama za ponovo pokretanje poljoprivredne djelatnosti.

Biosigurnost najvažnija mjera

"Kao mjera sprječavanja ilegalnog prometa živih svinja i svinjskog mesa i u cilju zaustavljanja daljnjeg širenja zaraze promptno su aktivirani i punktovi s policijskim nadzorom, a Ministarstvo je već u prvim danima odredilo i dodatnu žurnu pomoć uzgajivačima na zaraženom području, pri čemu je 568 gospodarstava zaprimilo sredstva za dezinfekciju i opremu za izradu dezinfekcijskih barijera", dodaju.

Osim osnivanja Nacionalnog kriznog stožera za kontrolu i suzbijanje afričke svinjske kuge već u prvim danima nakon izbijanja zaraze, kažu, osnovani su i Lokalni krizni stožeri. Podsjećaju i na to da su održali niz sastanaka i s klaoničarima i prerađivačima mesa. 

Kako do "posebne oznake"

"Upućen je poziv objektima za klanje, rasijecanje i preradu svinjetine da podnesu zahtjev za mogućnost ostvarivanja uvjeta za dobivanje tzv. "posebne oznake", odnosno za mogućnost prihvaćanja na klanje i preradu zdravih svinja podrijetlom iz područja obuhvaćenih mjerama", napominju.

Kako kažu, nakon obavljenih razgovora s klaoničarima i prerađivačima mesa te dobivenih izuzeća od strane Europske Komisije 14 subjekata je zatražilo te nakon obavljenih pregleda od strane Državnog inspektorata, dobilo odobrenja za posebne uvjete klanja i prerade te je na klanje poslano približno 9.000 svinja u 10-ak dana.

Bez obzira na sve mjere koje se provode i koje će se provoditi, najučinkovitija mjera je visoka biosigurnost i poštivanje propisa od strane samih subjekata odnosno posjednika jer se to pokazalo kao ključni čimbenik u obrani uzgoja od afričke svinjske kuge. "Što se prije uklone uzgoji koji ne mogu ispuniti biosigurnosne mjere i provedu se određene aktivnosti u cilju zaustavljanja epidemije, prije će se moći olakšati prometovanje živim svinjama i njihovim proizvodima", zaključili su iz Ministarstva poljoprivrede.