Pretraga tekstova
Najveći se dio ili 2,63 milijarde kuna odnosi na sredstva iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (ERJP), a 417,6 milijuna kuna su sredstva iz državnog proračuna, čulo se na sjednici Vlade.
Vlada je u četvrtak donijela uredbu o financijskoj strukturi omotnice za izravna plaćanja za 2020. godinu, za što je ukupno osigurano 3,05 milijardi kuna.
To je šest posto više sredstava u odnosu na prethodnu proizvodnu godinu, kada je omotnica bila 2,87 milijardi kuna, istaknula je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Uredbom se, kako je pojasnila, utvrđuje financijska struktura raspodjele sredstava za izravna plaćanja osiguranih u državnom proračunu za 2020. i 2021. godinu, a odnose se na proizvodnu 2020. godinu.
Od ukupno osiguranih 3,05 milijardi kuna najveći se dio, ili 2,63 milijarde kuna odnosi na sredstva iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (ERJP), a 417,6 milijuna kuna su sredstva iz proračuna.
Prema podacima koje je iznijela ministrica, za osnovno plaćanje za proizvodnu 2020. godinu predviđeno je 1,3 milijardi kuna, za poljoprivredne prakse korisne za okoliš i klimu ili tzv. zelena plaćanja 907,6 milijuna kuna, za preraspodijeljena plaćanja kojima se osigurava veći dohodak malim i srednjim gospodarstvima 302,5 milijuna kuna, za mlade poljoprivrednike 60,5 milijuna kuna te za proizvodno vezana plaćanja 477,8 milijuna kuna.
U okviru proizvodno vezanih plaćanja, za potpore za krave u proizvodnji mlijeka odnosi se 158,5 milijuna kuna, za tov goveda 100,4 milijuna kuna, za krave dojilje 58 milijuna kuna, za ovce i koze 37,88 milijun kuna, za šećeru repu također 37,88 milijuna kuna, za proizvodnju povrća 15 milijuna kuna i proizvodnju voća 16 milijuna kuna.
Inače, uredba o financijskoj strukturi omotnice za izravna plaćanja donosi se od 2013. godine, pri čemu se udio iz državnog proračuna iz godine u godinu smanjuje, dok se istovremeno povećava udio iz ERJP-a. Tako će se 2022. godine program u cijelosti financirati iz EFJP.
U obrazloženju uredbe se uz ostalo podsjeća da je krajem prošle godine za izravna plaćanja isplaćen predujam od 1,57 milijardi kuna. Prema dosadašnjoj dinamici plaćanja prvi obrok se isplaćuje u veljači, kako bi se poljoprivrednicima pravovremeno osigurala obrtna sredstva za pripremu proljetne sjetve, a drugi u svibnju.
Izvori
Hrvatska izvještajna novinska agencija - HINA
Tagovi
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje
SASA FRANIC
prije 3 godine
meni jos nije sjelo ni kune u veljaci. a vec je petak.
Stjepan Žunac
prije 3 godine
Lane je bilo 3.2 milijarde kuna ... Nekog muči matematika!
Marta Radić
prije 3 godine
Više novca , a OPG ne dobiju punu omotnicu. Što znači da je novac iscurio negdje ili su pojedinci ili grupa njih dobili više. Tako da prića da se više daje sretstava u poljoprivredu ostaje mrtvo slovo na papiru. 10% velikih uzme 77% poticaja.