Pretraga tekstova
Na dva pojednostavljena natječaja iz Mjere 5 pristigla je 171 prijava i zatražena vrijednost potpore veća od 76 milijuna kuna, objavilo je Ministarstvo poljoprivrede.
Do sada je izdano više od 50 odluka o dodjeli potpore namijenjene obnovi poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala na Banovini, priopćilo je Ministarstvo poljoprivrede.
Kako navode, započeto je i s isplatama sredstava, a primjetan je porast projekata koji uključuju obnovu gospodarskih objekata odnosno kompleksne građevinske radove koji direktno utječu na očuvanje i jačanje poljoprivredne proizvodnje na pogođenom području.
Podsjetili su da je pet takvih ugovora upućeno samo ovoga tjedna u Sisačko-moslavačku županiju, dok je na dva pojednostavljena natječaja iz Mjere 5 pristigla 171 prijava i zatražena vrijednost potpore veća od 76 milijuna kuna.
Uz ostale hitne mjere pomoći, Ministarstvo je nakon potresa otvorilo prilagođene i pojednostavljene natječaje koji su poljoprivrednicima omogućavali brzu prijavu nastale štete, putem kojih je stavljeno na raspolaganje 120 milijuna kuna. Kako pojašnjavaju, omogućene su prijave i korisnicima koji nisu upisani u Upisnik poljoprivrednika, pojednostavljena je dokumentacija za prijavu na natječaj te je obveza dostave određene dokumentacije pomaknuta na kraj ulaganja.
Također, kreiran je jamstveni program s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak, garancija se može opravdati sve do zadnje rate što značajno olakšava zatvaranje financijske konstrukcije projekta te je osigurana stalna podrška savjetnika koji su podnosili prijave zajedno s poljoprivrednicima i pružali potrebnu podršku u vidu informacija i savjeta, navode.
Objavili su i to da će zajedno s Agencijom za plaćanja nastaviti objavljivati natječaje u svrhu obnove poljoprivrednog zemljišta i proizvodnih potencijala dokle god će biti interesa i potrebe poljoprivrednika za takvim tipom potpore.
Tagovi
Banovina Potres Potpore Natječaji Obnova Ministarstvo poljoprivrede
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje