Etno, barok ili renesansa!

Umjetnost uređenja dvorišta i vrtova datira još iz predbiblijskih vremena. Gotovo sve stare civilizacije imale su svoj stil uređenja. Tada su imali mitsku ili religijsku simboliku, a s vremenom oblikovanje prostora dobilo je umjetničku, intelektualnu i estetsku normu. Dvorišta su kod nas nekada bila mala i skučena, ali danas viđamo sve prostranija. Kako osmisliti taj prostor i koju simboliku i smisao dati dvorištu? Možda bi povijest mogla dati odgovor.

Kroz povijest stilovi uređenja su se mijenjali. Vrtovi Mezopotamije nastali su, vjerovali ili ne, upotrebom sustava za navodnjavanje, a osnovna inspiracija bio je biblijski vrt Eden, koji je simbolizirao četiri rijeke, a  vodeni kanali u sebi sadržavali su sve plodove zemlje.

Vrt proglašen svjetskim čudom

Babilonski viseći vrtovi bili su smješteni uz obalu Eufrata i proglašeni su jednim od sedam čuda antičkoga svijeta. Voda na terase se oko 760. godine prije Krista dopremala hidrauličkim napravama, a ovaj vrt izgrađen je za asirsku kraljicu Semiramidu. U Staroj Grčkoj vrtovi su površine zasađene voćkama oko kuće. A u Starom Rimu prvi put se pojavljuje  topiarij - oblikovanje stabala i grmlja orezivanjem u geometrijske oblike. Najviše je bilo šimšira, mirte, crnike, čempresa i lovora. Tada se prvi put  u oblikovanju upotrebljavaju vodena ogledala, kanali, trijemovi, pergole.

Renesansa, početak nadmoći nad prirodom

U doba renesanse vrtovi su bili većih dimenzija, složeniji, s geometrijski odijeljenim parterima. Labirinti, paviljoni, fontane, umjetne špilje i rezano zelenilo služili su za uživanje plemstva. Odisali su širim stazama, stepenicama i terasama i imali su vodu u svim oblicima: elegantne kaskade, vodoskoci, bazeni.  Tada se prvi put zanemaruju prirodni oblici i na taj način se iskazivala nadmoć nad prirodom.

Znak moći i bogatstva

Početkom 17. stoljeća počinje barok i novi stil uređenja. Barokni vrtovi predstavljaju moć i bogatstvo. Za razliku od renesansnih koji odišu ravnotežom i smirenošću, barokni unose nemir, stvaraju iluziju u kojem dominira žudnja za društvenim prestižom. Kao i renesansni, sadrže vodu, terase, kaskade, stepeništa ali u znatno bogatijoj verziji.  Najljepšim baroknim vrtom smatra se onaj u Versaillesu.

Može li etno uređenje biti stil?

Na našim prostorima uglavnom su se kopirala rješenja iz drugih krajeva ovisno o trendovima. Danas je sve dozvoljeno, te nema razloga da svatko u svom dvorištu ne napravi svoju simboliku. Uređenje se prilagođava obliku, raspoloživoj površini, proračunu. Dvorišta su uglavnom svedena, jednostavnih linija i staza, bez mnogo odstupanja u oblicima, a etno detalji su jedni od najzastupljenijih. Psiholozi bi to protumačili kao čvrstu vezu i nostalgiju za tradicijom. Ali i etno-stil uređenja može podjednako biti zanimljiv, kao i barokni ili renesansi.