Pretraga tekstova
Dobitnici HALAL certifikata
Prvi su put dvojica karlovačkih proizvođača dobila HALAL certifikat. Riječ je o proizvođaču lavande iz Rakovice i proizvođaču melise iz Lasinje. Potvrda je to da je njihov proizvod ekološki i čist te da se može prodavati i u arapskim zemljama. Za proizvođače lavande i melise to znači otvaranje novog tržišta - u čak 44 zemlje. Halal certifikat u Hrvatskoj trenutačno ima samo 21 tvrtka.
Samo u prošloj godini na arapskom se tržištu 'okrenulo' 635 milijardi dolara. Primjer iz Rakovice i Lasinje žele slijediti i ostali proizvođači. I pogotovo zbog toga što će potkraj ovoga mjeseca prvi put Halal certifikat dobiti i pet hotela na Krku. A to znači da će svi oni morati prvo kupovati od domaćih halal proizvođača. Lavandino ulje s ove plantaže tako već ima osiguran otkup.
Oznaka da su neki proizvodi košer ili halal, to jest da su pripremljeni u skladu s propisima pojedine religije, možda uza sve današnje ISO standarde zvuči pomalo zastarjelo. Međutim, proizvođačima bez tih oznaka vrata nekih od najmnogoljudnijih tržišta na svijetu ostaju zatvorena.
Povezana biljna vrsta
Sinonim: lavandula, lavandl, lefendel | Engleski naziv: Lavender | Latinski naziv: Lavandula sp. (Miller)
Lavanda je vrlo omiljena ukrasna biljka, a sve se više uzgaja i plantažno. Nema velikih zahtijeva u pogledu kvalitete tla, uzgoj joj je vrlo ekonomičan, a može poslužiti i kao... Više [+]Izvori
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje