Pretraga tekstova
Osim šte se koriste u kozmetici, od latica ruža se može praviti sok i liker. Ružine latice djeluju umirujuće na živčani sustav, poboljšavaju raspoloženje te otklanjaju umor i tjeskobu.
U nekim vrtovima su se još zadržali cvjetovi ruže. Jesen je najpogodnije razdoblje za sadnju ruža. Sadnja se vrši sve od rujna pa do kasno u jesen. Novi ružičnjak se podiže isključivo kad je zemlja suha i ocjedita, a sadnja se može vršiti sve dok zemlja ne smrzne. Poželjno je da je temperatura iznad 6o C.
Ruže kao i svo bilje vole zemlju obogaćenu humusom i zemlju koja se godinama gnoji, obrađuje i prekopava. Najbolje uspijevaju na slabo kiselom ili neutralnom zemljištu ph vrijednosti od 5, 5 do 6,5. U slučaju da je zemljište suviše kiselo, dodaje se vapno, a ako je lužnato, dodaje se stajsko gnojivo ili treset.
Mjesec dana prije sadnje dobro je pognojitii stajnjakom i onda prekopati zemljište da bi se izjednačilo s gnojivom, tek nakon toga saditi ruže. Idealno vrijeme za sadnju je jesen jer do početka zime korijen već počne ožiljavati i biljka se na vrijeme pripremi za zimu.
Nikad ne treba saditi novu sadnicu na mjesto gdje je predhodno bila ruža, preporučuje se bar za pola metra pomaknuti sadno mjesto. Ruže sađene u jesen se bolje primaju i ranije cvjetaju nego ruže sađene u proljeće.
Na tržištu je velika ponuda raznih vrsta ruža: mini, čajevke, puzavice, poliante, stablašice. Od same vrste ruže zavisi i razmak sadnje pa se tako mini ruže sade u razmaku 30 x 30 cm, poliante na 40 x 40 cm, čajevke na 60 x 60 cm, grmolike 1 x 1 m, puzavice 2-3 m jedna od druge.
Potrebno je prvo iskopati rupu veličine 30x30x30 cm. Prije sadnje bilo bi poželjno sadnice ruže ostaviti da odstoje u vodi kako bi korijen upio određenu količinu vode. Korijen se malo prikrati, oštećeni dijelovi odstrane, pažljivo se rasporede po rupi vodeći računa da se dijelovi korijena ne presavijaju. Sadnica se postavlja u rupu. Kalemljeno mjesto mora se nalaziti iznad zemlje. Zatim se oko sadnice dodaje zemlja i puni rupa. Kad smo svu zemlju nasuli oko sadnice, potrebno je nogom malo nagaziti oko sadnice da se ista učvrsti i nakon toga dobro zaliti vodom.
Od latica ruža može se praviti sok i liker. Ružine latice djeluju umirujuće na živčani sustav, poboljšavaju raspoloženje te otklanjaju umor i tjeskobu. Latice ruže sadrže eterična ulja, brojne vitamine, limunsku, jabučnu, vinsku kiselinu te niz aromatičnih djelotvornih tvari.
Koriste se isključivo cvjetovi koji nisu tretirani bilo kakvim kemijskim preparatima. Latice se beru kad se cvijet još nije sasvim razvio, a cvjetovi se beru po suhom i toplom vremenu od proljeća do jeseni. Latice je potrebno brzo osušiti kako bi zadržale što više i boju i miris.
Ružu poznajemo kao ukrasnu i mirišljavu biljku, a malo kao ljekovitu, koja se najviše koristi u kozmetici.
Foto: Danijela Plavšić
Autorica
Više [+]
Inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom. Uvijek spremna na nove izazove u sektoru agrobiznisa. U stalnom kontaktu s poljoprivrednim proizvođačima i njihovim problemima.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje