Pretraga tekstova
Crna kopriva ili shiso odlikuje se jedinstvenim okusom, a osim u gastronomiji, koristi se i u narodnoj medicini.
Crna kopriva, vrtna kopriva, kineski bosiljak ili Shiso (Perilla frutescens) vodi porijeklo iz jugoistočne Azije, s područja Indije, Nepala, Kine, Tajlanda, Koreje i Japana. U Japanu ovu vrstu koprive zovu shiso, u Vjetnamu tai to, a u Koreji kkaennip ili ggaenip. Ova jestiva i ljekovita vrsta pripada porodici usnatica. U gastronomiji i narodnoj medicini koriste se listovi i sjeme, ali se kod nas najčešće uzgaja kao ukrasna biljka.
Postoji nekoliko vrsta ove koprive koje se razlikuju po sadržaju različitih spojeva. Zbog toga treba obratiti pažnju koju nabavljamo. Neki od njih nisu za prehranu jer izazivaju edem pluća. Oni jestivi mogu imati klasičan oblik listova, zelene ili ljubičaste boje ili kovrčave listove. U Japanu i Kini shiso se koristi za liječenje bronhitisa, kašlja, povraćanja, prehlade i astme. U kulinarstvu se koristi u salatama, juhama, mohitu, sušiju, tempuri. Najčešće se koristi zeleni shiso zbog jedinstvenog okusa.
Listovi se konzumiraju sirovi ili kuhani. Oni ljubičasti koriste se za bojenje hrane koja se priprema, a mogu se sušiti za upotrebu tijekom zime. Razvijeni grozdovi cvijeća se prže i jedu. Sjeme je slično sjemenu lana i od njega se može pripremati ulje ili se koristi kao svježe ili kuhano. Shiso sjeme je jedan od sastojaka smjese sedam začina. Ulje se koristi u gastronomiji jer je vrlo aromatično. Najčešće se primjenjuje kod pripreme umaka i bombona.
U narodnoj kineskoj medicini koriste se listovi, stabljike i sjeme. Ima pozitivno djelovanje na ljudski organizam. Antibiotik je, protuotrov, antiseptik. Sok iz listova ubrzava zarastanje rana i porezotina.
Ukrasna kopriva je jednogodišnja biljka koja naraste u visinu od 90 do 150cm. Listovi su nazubljeni. Cvjeta od lipnja do kraja kolovoza, a cvjetovi su bijeli ili ljubičasti. Svojim mirisom privlači leptire.
Uzgaja se na osunčanim mjestima, ali podnosi i djelomičnu sjenu. Ne smetaju joj kraći sušni periodi. Treba je sijati na zemljištu koje je rahlo, bogato humusom i izloženo suncu. Kad je jednom posadite ona se samozasijava. Sije se na otvorenom kada prođe opasnost od mraza, tijekom svibnja ili se uzgajaju presadnice. Sjeme se potopi u vodu osam sati prije sjetve. Optimalna temperatura za klijanje i nicanje je 20°C.
Osigurajte dovoljno vlage tijekom klijanja i nicanja. Posijano sjeme se prekrije tankim slojem zemlje jer svjetlost ubrzava ove procese. Niče za 14 dana, a sadi se na otvorenom kada razvije tri do pet listova. Strada od mraza pa sadnju obavite kada prođe opasnost od ove nepogode. Sijanje i uzgoj presadnica je slično kao kod uzgoja bosiljka. Može se lako proizvesti i reznicama. Ukoliko vrtnu koprivu uzgajamo u teglicama i tijekom zime sklonimo ih u toplu prostoriju, biljka može preživjeti zimu, kao ukrasna kućna vrsta.
Kopriva kao čudo iz prirode - lijek, hrana, ali i zaštita od bolesti i štetnika
Obično se uzgaja kao grm, ali ako želite koristiti pojedinačne listove, biljke trebaju biti posađene na razmak od 30cm. To će vam osigurati bogatu berbu lisne mase. Već mjesec i pol dana poslije sjetve može se započeti sa branjem i nastaviti sve do kasne jeseni.
Tagovi
Uzgoj koprive Crna kopriva Jestiva vrsta Ljekovita vrsta Shiso Uzgoj presadnica Bogata berba
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 5 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje