Što napraviti kad se lavanda suši?

Sušenje polja lavande na Hvaru, ali i po cijeloj Hrvatskoj problem je koji pokušavaju riješiti u Centru za zaštitu bilja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH). 

"Iscrpnim laboratorijskim analizama došlo se do velikog broja patogena, što primarnih uzročnika bolesti, tako i sekundarnih. Uspoređivanjem dobivenih rezultata na uzorkovanim lavandama s različitih lokaliteta, uvjeta proizvodnje, nadmorske visine, različitosti tla nije se uspjelo doći do konkretnog i jedinstvenog rješenja koje bi otkrilo što točno uzrokuje sušenje i propadanje lavande“, kaže Ivana Jakovljević, voditeljica solinskog Odsjeka zdravstvene zaštite bilja pri Centru koja se već dvije godine bavi analizama i istraživanjem uzroka propadanja ove mediteranske biljke. 

Utjecaj klimatskih promjena 

Kada su uzgajivači s ovog otoka počeli primjećivati prve simptome, bila je riječ o godini u kojoj se pojavio mraz u proljeće zbog čega su biljke postale osjetljivije na uzročnike bolesti. No pri usporedbi različitih uzoraka, i s navodnjavanih nasada i onih bez navodnjavanja, nisu uspjeli zaključiti koji je patogen jedini i glavni uzročnik sušenja, ističe Ivana. 

Stoga smatraju da su velike klimatske promjene utjecale na uvjete uzgoja i učinili svoje u samoj proizvodnji lavande koja se također prilagođava novim uvjetima. "Tako da i dalje provodimo preglede odabranih lokaliteta u svrhu praćenju stanja“, objašnjava. 

Na temelju dosadašnjih spoznaja Centar je ipak donio preporuke uzgajivačima koje vam donosimo u skraćenom obliku:

Preporučljivo je, kažu, izbjegavati unos stranog sadnog materijala na otok izravno u nasade jer postoji realna mogućnost unošenja novih patogena kojih prije nije bilo na otoku. U slučaju unosa biljnog materijala te bi sadnice barem jednu, dvije sezone trebale biti u karanteni na tzv. introdukcijsko-pokusnom polju.

U proizvodnji je potrebno koristiti sterilizirani supstrat, dezinficirati kontejnere ili posude nakon proizvodnog ciklusa, a reznice uzimati samo s vizualno zdravih biljaka. Iako je čitava proizvodnja lavande na Hvaru ekološka, preporučuje se preventivna primjena fungicida u proizvodnji sadnica. Od sredstava na tržištu, moguće je koristiti sredstva na osnovi propamokarba (Proplant, Previcur Energy, Rival) ili metalaksila-M (Fonganil Gold) prema uputama za primjenu. Alternativno, moguće je koristiti biološka sredstva na osnovi Trichoderma vrsta.

Kod podizanja nasada u obzir je potrebno ponajprije uzeti svojstva tla te izloženost mogućim niskim temperaturama i smrzavanju. Tlo za uzgoj trebalo bi biti rahlo i prozračno, s pH iznad 6,5, a preporučljivo iznad 7,0.

Koje parcele izbjegavati? 

Preporučljivo je također izbjegavati uzgoj do sada neistraženih ili slabo istraženih stranih vrsta, kultivara i genotipova bez prethodne provjere njihove prilagođenosti agro- ekološkim uvjetima na otoku Hvaru.

U uzgoju se osloniti na domaće linije, selekcije ili genotipove ukoliko su njihove karakteristike zadovoljavajuće za postizanje ciljeva proizvodnje.

Za sadnju izbjegavati parcele na kojima je neposredno prije sadnje provedeno krčenje prirodne vegetacije, makije ili šume radi patogena koji se zadržavaju u tlu nakon krčenja. Na takvim parcelama potrebno je temeljito ukloniti drvenaste ostatke iz tla, a svakako je preporučljivo provesti "odmor“ tla barem dvije sezone i po mogućnosti pokušati provesti solarizaciju tla prije sadnje lavande.

Pratiti zdravstveno stanje bilja na nekoliko opažačkih mjesta kontinuirano. Preporučuje se provesti ga uz suradnju specijaliziranih institucija. Rana detekcija i sustavno istraživanje omogućuju bržu reakciju sprječavanja daljnjeg širenja pojedinih bolesti.

Preporučljivo je na parcelama gdje je došlo do većeg propadanja provesti analizu reakcije tla (pH) i detaljnu analizu lokacija.

Detaljnije preporuke možete zatražiti od Centra za zaštitu bilja.