Za razmnožavanje sladića najbolje upotrijebiti reznice od biljaka starih dvije do tri godine

Drvenasta je biljka, snažna i vrlo razgranata, iz koje izbijaju mnogobrojne, do dva metra duge puzeće vriježe iz kojih se, kako kaže stručna savjetnica Anka Kačarević, razvijaju nove biljke, tako da se biljka sladić (slatki korijen) vrlo brzo širi. To je biljka umjereno toplog i suhog podneblja, kojoj treba puno svjetlosti.

"Listovi su neparno perasto složeni, s četiri do osam pari listića. Cvijet ima specifičnu građu leptirnjača (Fabaceae), a krunica je žuto-bijele boje. Cvjetovi u grozdastim cvatima nalaze se na vrhu stabljike i u pazuhu listova. Plod je u obliku plosnate mahune, smeđe boje", objašnjava dodajući da se ljepljive dlake nalaze na svim nadzemnim dijelovima biljke.

Ekstrakt sladića štiti rajčicu od opasnih bolesti

Za uzgoj su pogodna pjeskovita tla i pjeskovite ilovače, a ne odgovaraju vlažna zemljišta. Ipak, slatki korijen uspijeva i na siromašnim zemljištima, jer ima dobro razvijen korijenov sustav. Dugovječna je vrsta i može doživjeti i više od 20 godina. Treba ga uzgajati prvenstveno na manje plodnim tlima, onima ugroženim od erozije i klizanja, na kojima uzgoj drugih kultura nije ekonomičan.

"Ukoliko se slatki korijen uzgaja na plodnom zemljištu, ono se obrađuje na uobičajeni način - u jesen duboko oranje, što ranije i što dublje. O dubini oranja i stupnja rastresitosti zemljišta ovisi intenzitet razvoja korijena i prinos", istaknula je i dodala da se ovisno o roku sadnje priprema tlo odmah u jesen ili u proljeće.

Razmnožavanje sjemenom nije rentabilno

Sladić se proizvodi dijelovima korijena - reznicama, odnosno stolonima. Smatra se da je za sadnju najbolje upotrebiti reznice od biljaka starih dvije do tri godine. One su veličine 10 do 15 cm i čim se naprave, odmah se sade na stalnom mjestu. Razmnožavanje sjemenom nije način za rentabilan uzgoj.

"U našim uvjetima slatki korijen donosi malo sjemena koje zbog tvrde sjemenjače teško klija, te se ovaj način razmnožavanja u praksi ne primjenjuje. Slatki korijen se može saditi u proljeće ili u jesen. Sadi se što ranije, kako bi biljke bile sposobne podnijeti eventualnu sušu. Jesenska sadnja je pogodnija i sigurnija od proljetne i obavlja se kada je tlo dovoljno vlažno", kaže i dodaje da veličina vegetacijskog prostora ovisi o nagibu zemljišta i drugim faktorima.

Dobra zamjena za kantarion

U normalnim uvjetima uzgoja sadi se na 60 do 80 cm red od reda i 25 do 30 cm između biljaka u redu. Može se saditi u brazde na oko 10 cm dubine. U njih se po dužini polažu reznice i pokrivaju zemljom.

"Ako se slatki korijen uzgaja na strmim zemljištima koja su ugrožena od erozije, tada se sadi u jamice na manjim razmacima. Reznice se polažu vodoravno na dno jamice i pokrivaju zemljom", kaže Kačarević i dodaje da je za sadnju na razmaku 100 x 50 cm potrebno oko 20.000 reznica.

Sladić ima brojna ljekovita djelovanja, a u narodnoj medicini se koristi za liječenje mnogih bolesti kao što su astma, depresija, kronični umor, virusne i gljivične infekcije, bolesti jetre, tuberkuloza, artritis i mnoge druge. Ima brojne antidepresivne sastojke pa je time dobra zamjena za kantarion. Zbog djelovanja na hormon kortizol pojačava otpornost na stres, zbog čega se preporuča koristiti ga tijekom teških fizičkih i psihičkih napora.