Pretraga tekstova
Uzgajivače krizantema muče razne bolesti koje napadaju to cvijeće, a dodatni problem stvara i činjenica da u Hrvatskoj nema puno registriranih pripravaka za suzbijanje infekcija na tim biljkama.
Posljednjih su sezona, kažu stručnjaci Savjetodavne službe, zaprimili od proizvođača krizantema, posebno onih iz sjeverozapadne Hrvatske, biljne uzorke i fotografije za koje temeljem izgleda oštećenih biljaka, etiologije mogućih patogena, poduzetih agrotehničkih i kemijskih mjera zaštite te registriranih meteoroloških uvjeta, smatraju kako potječu od bakterijskih infekcija.
Znakovi zaraza se razlikuju, ovisno o tome, pojavljuje li se bolest na mladim biljčicama ili u kasnijim stadijima razvoja. U oba slučaja inficirane, relativno brzo propadaju.
"Biljne bakterije i njima vrlo slične fitoplazme, posljednjih godina pričinjavaju sve veće ekonomske štete u hortikulturnoj proizvodnji odnosno voćarstvu, povrćarstvu, vinogradarstvu, cvjećarstvu i rasadničarstvu. Bakterijske biljne bolesti prepoznajemo po nekim specifičnim znakovima, netipičnim za druge uzročnike. To su, primjerice, pojava bakterijskog iscjetka, formiranje tumorastih izraslina ili bakterijski rak, iznenadno sušenje biljke, masne pjege na lišću i plodovima, te izražena palež, bez vidljivih micelarnih prevlaka, tipičnih za pseudo gljivične bolesti", ističe Milorad Šubić iz Savjetodavne službe
U kontinentalnom dijelu naše zemlje, zbog globalne promjene klime, ljeta postaju sve toplija i sparna, sve učestalije su pojave grmljavinskog nevremena s olujnim vjetrom i tučom, a zime sve manje hladne. Uvoz biljnog materijala svake godine sve više raste, a takve okolnosti pogoduju porastu šteta od bakterijskih biljnih bolesti.
"Osim po tipičnim znakovima bolesti, sigurna dijagnoza fitopatogenih bakterioza, moguća je u ovlaštenim laboratorijima. Nažalost, izravne mjere suzbijanja bakterijskih bolesti nisu niti približno učinkovite kao kod kemijske kontrole većine pseudo gljivičnih epifitocija. Vegetativni reproduktivni organi ili sjeme, porijeklo kojega je s bakterijama inficiranih biljaka, većinom je kontaminirano ili zaraženo, pa je korištenje zdravstveno ispravnog reproduktivnog biljnog materijala osnovna preventivna mjera zaštite. Prve zaražene biljke u usjevu koje pokazuju simptome nalik fitopatogenim bakterijama, dobro je odmah ukloniti", kaže Šubić.
Tablica 1. Mogućnosti kemijske i biološke preventivne zaštite krizantema od bakterijskih bolesti, a prema iskustvima iz razvijenih zapadno-europskih država:
Kemijska grupa | Djelatna tvar | Pripravci | Primjena |
Teški metali | bakar, Al-fosetil | Neoram WG Aliette Flash WG | 0,2-0,25 % 0,3 % |
SAR-spojevi | acibenzolar-S-metil | Bion WG | 0,02 % |
Obogaćeni glineni minerali | sumporena glina i ekstrakt preslice | Myco-Syn | 0,5 % |
Antibiotici | streptomycin-sulfat, kasugamycin | Streptomycin, Kasumin | 0,015 % 0,3-0,4 % |
Organske kiseline | benzojeva kiselina, oksolinska kiselina | Menno Florades Starner | 0,5-1 % 0,15 % |
Organski fungicidi | famoksadon (?), kaptan (?) | Equation PRO WG Captan, Merpan | 0,04 % 0,25-0,3 % |
Mikrobiološki pripravci | Bacillus subtilis | Serenade WP | 0,2-0,4 % |
U Hrvatskoj nema registriranih i dovoljno učinkovitih pripravaka za suzbijanje bakterijskih bolesti krizantema. Ipak, za primjenu u ukrasnom bilju, u našoj su zemlji registrirani neki anorganski bakarni spojevi, npr. Neoram WG i Al-fosetil, trgovačkog naziva Aliette Flash, koji pokazuju određeni preventivni antibakterijski učinak.
Foto: bfmtv.com
Tagovi
Savjetodavna služba Milorad Šubić Krizanteme Sjeverozapadna Hrvatska Biljni uzorci Bakterijske infekcije Hortikultura Biljne bakterije Bakterijski iscjedak Tumoraste izrasline Masne pjege Sušenje biljke Palež Uvoz Ovlašteni laboratoriji Zar
Autorica
Više [+]
Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 5 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje