grožđe @KLUB (17)

Vinari Bregovite Hrvatske donijeli izvrsna vina Na BregPremieru, kušanju novih vina Bregovite Hrvatske, sudjelovali su ugostitelji, restorateri, hotelijeri, distributeri pića i brojni vinoljupci. Kušalo se više od 200 vina. Uz vina prošlogo... Više [+]

Vinari Bregovite Hrvatske donijeli izvrsna vina


Na BregPremieru, kušanju novih vina Bregovite Hrvatske, sudjelovali su ugostitelji, restorateri, hotelijeri, distributeri pića i brojni vinoljupci. Kušalo se više od 200 vina. Uz vina prošlogodišnje berbe tu su bila i ona starija koja tek sada izlaze na tržište.
Vinari Bregovite Hrvatske izuzetno su zadovoljni vinima prošlogodišnje berbe. Vjeruju kako bi im ta vina mogla donijeti nova odličja s uglednih svjetskih vinskih natjecanja. Berba je stigla nikada ranije, sredinom kolovoza, pa se grožđe bralo po visokim temperaturama. Veliki trudu uložen kako bi zrele bobice grožđa u pravo vrijeme stigle u vinski podrum.

„Prošlogodišnja je berba povijesna! Ne ponovila se! Nadamo se da ćemo grožđe lakše spremati u naše lagve i bačvice. Prošlogodišnja berba zaista nije bila laka, no vina su lijepa, zaokružena i lepršava. Dobili smo vrlo užitne kapljice! Posebno se tu ističu naše autohtone sorte pušipel, kraljevina i škrlet. Ljudi koji vina proizvode, ostvarili su vrhunske rezultate. U većini podruma dolazi do smjene generacija. Novi vinari, školovani enolozi, na tradicijskim zasadima stvaraju nove okuse. Većina vina koja predstavljamo na BregPremieru, zaslužuje naći se u najrenomiranijim vinotekama hotela i restorana ne samo u Hrvatskoj, nego i svijetu. Ponosni smo što se naša vina i sve više izvoze“, kazao je Tomislav Bolfan, potpredsjednik udruge vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska na otvorenju BregPremiera.

Vinari Bregovite Hrvatske izuzetno važnom smatraju prodaju vina na kućnom pragu, tj. u vlastitim ugostiteljskim objektima, te u barovima i restoranima Zagreba, no iz godine u godinu jačaju vezu s ugostiteljskim i turističkim objektima na Jadranu.

„Hrvatska kao zemlja s četiri milijuna stanovnika koju godišnje posjećuje dvadeset milijuna ljudi, trebala bi stranim gostima nuditi domaće proizvode. Nitko od vinara ne bi trebao imati problem s prodajom svojih vina, štoviše, vinare treba poticati na povećanje broja nasada kako bi se turistima omogućilo da kušaju naša najbolja vina“, rekao je Željko Kolar, župan Krapinsko-zagorske županije.

„Kroz naše mjere i programe pokušavamo stvoriti uvjete kako bi vinogradari i vinari mogli bolje, kvalitetnije i uspješnije poslovati. Na tom tragu proteklih smo godina pokrenuli programe za restrukturiranje vinograda, modernizaciju vinskih podruma, nastup na tržištu i promociju vina. Na godišnjoj razini sa 150 tisuća eura potičemo promociju vaših vina. To doprinosi i promociji županija Središnje bregovite Hrvatske. Vinogradarstvo i vinarstvo dio su naše tradicije, identiteta i kulture“, rekao je Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Dr.Jelena Đugum, direktorica Sektora za poljoprivredu Hrvatske gospodarske komore, istaknula je da Bregovita Hrvatska jako uspješno surađuje s Hrvatskom gospodarskom komorom, posebice u segmentu marketinških aktivnosti. Prošle su godine vinari Bregovite Hrvatske imali nekoliko nastupa na svjetskim vinskim manifestacijama uz potporu HGK.

Dr. Ivan Prša, voditelj Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, podsjetio je da vinska regija Središnja Bregovita Hrvatska zauzima oko 20 posto vinogradarskih površina naše zemlje te da proizvodi nešto manje od petine ukupnih količina vina koje se u Hrvatskoj stavljaju na tržište. Istaknuo je da ovu regiju krasi široka paleta vina – od onih mirnih preko pjenušaca do predikatnih vina.


Pripremio: Tomislav Radić
Snimke; Marko Čolić, Zoran Lutz

PROSLAVA 20 GODINA RADA VINARIJE ANTUNOVIĆ U Amadria Park Hotela Capital u Zagrebu, 12. ožujka 2025. Jasna Antunović Turk i njezin sin Branimir Turk podsjetili su na prva dva desetljeća vinarije i predstavili nova velika vina iz Grand Sele... Više [+]

PROSLAVA 20 GODINA RADA VINARIJE ANTUNOVIĆ

U Amadria Park Hotela Capital u Zagrebu, 12. ožujka 2025. Jasna Antunović Turk i njezin sin Branimir Turk podsjetili su na prva dva desetljeća vinarije i predstavili nova velika vina iz Grand Selection linije. Nakon velikog uspjeha osvojivši platinu na DECANTERU 2017. godine, ta vinarija samo niže uspjeh za uspjehom. Više od 15 vina ocjenjena su sa više od 90 bodova što je svakako rijetkost za jednu vinariju u tako kratkom razdoblju.

Jasna Antunović Turk je na ratom razrušenom prostoru vinogorja Erdut posadila još 2004. godine prve vinograde te zatim i izgradila vinariju. Ima 14 hektara vinograda na izvrsnim pozicijama južnih obronaka Fruške Gore s tri strane okruženih Dunavom. U organizaciji Vinskoga kluba, predstavljena je cijela linija GRAND SELECTION, od kojih su dva potpuno nova vina, četiri nove berbe postojećih etiketa te jedno arhivsko vino.

Vino dobrodošlice bio je osvježavajući J Rosé Grand Selection 2024. od crnog pinota iz najstarijeg vinograda koji je jednako dobar kao aperitiv, ali i kao gastronomsko vino koje može može pratiti niz jela.

Službeno predstavljanje počelo je velikim vinom od najznačajnije hrvatske sorte graševina koja je najvažnija sorta vinarije. Jasna Antunović joj pristupa s velikim razumijevanjem, svjesna njezina potencijala za proizvodnju velikih vina ako se za to stvore idealni uvjeti, a to su prije svega kvalitetno grožđe, moderna tehnologija, klima, znanje i iskustvo. Sve to pretočeno je u graševinu Tradition Grand Selection 2021. koja je odležala 12 mjeseci u velikim bačvama od slavonskog hrasta. Slamnato žute je boje i finog, umjereno intenzivnog mirisa zrelog bijelog voća, žutog livadnog cvijeća te cvijeta akacije i peluda, zaokruženog suptilnim dodirom hrasta i orašastih plodova. Okus je dug, bogat, kremozan i sočan, protkan citrusno–mineralnom svježinom. Optimalno zrelo vino ima i lijep potencijal za razvijanje.

Slijedio je Chardonnay Reserve Grand Selection 2020. po kojem je vinarija Antunović nadaleko poznata i kroz koji je najbolje vidljiv smjer u kojem nema lutanja. I on je odnjegovan u velikoj bačvi, ali 18 mjeseci. Zlatnožute je boje te slojevitog i kompleksnog, srednje intenzivnog mirisa žutog livadnog cvijeća, zrele kruške, vinogradarske breskve, suhe marelice, orašastih plodova i tostiranog kruha. Okus mu je fin, topao i mek, kremozan, izražene mineralne svježine, dug i pamtljiv.

Serija bijelih vina završila je predstavljanjem mješavine sorata i godišta. Jubilea Reserve Grand Selection kupaža je zelenog silvanca iz berbe 2011., chardonnaya iz 2014. i graševine iz 2016. Vino doista neobične kompozicije. Sad je u pravoj formi, kao rezultat instikta i neupitnog znanja vinarke. Pomješani su voćno-cvjetni mirisi uz bijeli čaj i livadni med. Kremoznog je, ali mineralno svježeg okusa.

Mješavina sorata i godišta bio je i prvi ponuđeni crnjak. Ovdje je već jasno vidljiv potpis sina Branimira Turka, mladog agronoma, koji je učio i u Bordeauxu, a u vinariji je preuzeo odgovornost za crna vina. Tango Grand Selection kombinacija je sorata, sin cabernet sauvignon je iz berbe 2020., otac cabernet franc godinu je dana mlađi. Odnjegovani su 12 mjeseci u velikim bačvama od slavonskog hrasta i dali vino rubinske boje i finih mirisa na crveno voće: trešnju, višnju i ribizl. Finog je, toplog i mekog okusa, srednjeg tijela, visoke svježine i uglađenih tanina.
Iste su sorte dala sljedeća dva vina, samo su godišta zamijenjena. Cabernet Franc Grand Selection 2020. odležao je 12 mjeseci u bačvicama (225 litara) od slavonskog hrasta. Rubinske je boje sa svijetlim rubom i finog mirisa crnog bobičastog voća sa začinskim notama bijelog papra. Okus je sočan i svjež te isprepleten ugodnom gorčinom.

A da desna obala velike rijeke voli i najrasprostranjeniju sortu vinove loze na svijetu, pokazali su Jasna Antunović i Branimir Turk, vinom Cabernet Sauvignon Grand Selection 2021. I ono je provelo godinu dana u bačvicama, ali od mađarskog hrasta. Zadržala je sorta klasične arome crnog bobičastog voća, a u drukčijoj su se bačvi razvile začinske note kadulje, timijana, crnog papra i
klinčića. Vino je toplo, djelomično mekano te sočno, svježe i ugodne gorčine.

Nakon predstavljanja novih vina poslužena je arhivska Graševina Premium 2010.! Vinom impresivne energije Jasna Antunović postavila je teško dostižne standarde! Kristalno je bistro, žive zlatno-jantarne boje. U slojevitom i kompleksnom mirisu isprepliću se arome prezrelog žutog voća, oskoruše, najfinijeg duhana, cvjetnog meda i livadnog cvijeća. Okus je sočan, slastan, dug i s naglašenom mineralnom svježinom te nježnom gorčinom koja krasi sortu.

Vinarija Antunović predstavila se kao iznimno pouzdana, sa kontinuitetom kvalitete i bez nepotrebnih stilskih lutanja što im osigurava odličnu poziciju na zahtjevnom tržištu vina.


Pripremio: Tomislav Radić

AGAPITO-vinarija iz Buzeta Na sjevernom dijelu Istarske županije u području Buzeta smještena je vinarija Agapito. Mjesto je Marčenegla u blizini jezera Butoniga. Tradicija vinogradarstva od kraja 19.stoljeća kada su rađeni prvi vinogradi. P... Više [+]

AGAPITO-vinarija iz Buzeta
Na sjevernom dijelu Istarske županije u području Buzeta smještena je vinarija Agapito. Mjesto je Marčenegla u blizini jezera Butoniga. Tradicija vinogradarstva od kraja 19.stoljeća kada su rađeni prvi vinogradi. Poslije Drugog svjetskog rata ozbiljnije se vinogradima bavio nono Milenko Agapito , devedesetih je nastavio otac Nevio a sada zajednički rade otac i sin Paolo koji je završio Visoku školu u Poreču magistar vinarstva/enolog. Danas on kreira vina uz oca i enologinju Tinu Lovin Mrak. . Agapito je mala vinarija sa godišnjom proizvodnjom od 10000 litara vina na 2.7 hektara (ne dokupljuju grožđe), na područjima sa visinskom razlikom od 40 do 380 metara. Ove godine počeli su sa sadnjom 0.5 ha malvazije a dogodine je u planu 0.5 ha borgonje. Crne sorte borgonja i teran su na predjelu Vrh (iznad 300 m.n.visine), Duranija i ostale manje sorte muškat žuti i trbljan na Medeji (213 metara) a najveći dio malvazije i Hrvatice je na području sv.Petra (oko 235 m.n.visine). U proizvodnji bijela vina prolaze maceraciju (na 4-6 stupnjeva) i malvaziju rade na tradicionalan način. Crna vina odležavaju tri godine u drvenim bačvama-borgonja u američkom hrastu a teran u slavonskom i francuskom. Za sada plasman je, osim na kućnom pragu, najviše u Italiju i Sloveniju.
Na predstavljanju u prepunoj radionici "Vrijeme je ZA..." 10.ožujka 2025. u Češkom domu u Zagrebu, koju je vodio novinar Vjekoslav Madunić a o vinima su govorili sommelier Darko Lugarić i enolog Franjo Francem kušalo se osam vina. Početak je pripao pjenušcima koji će vrlo brzo na tržište. Bijeli od sorte duranija i rose od hrvatice. Duranija pjenušac je nastao miješanjem berbi iz tri godišta non vintage (21., 22. i 2023.). Odležavali su na kvascima 2.5-3 godine. Vino je zlatnožute, žive boje, herbalnih nota, intezivnog mirisa na nosu osjeti se pečena korica kruha, kvasac. Izražene su kiseline a alkohol usklađen. Grožđe je relativno kasno brano sredinom rujna. Ovo je prvi pokušaj vinarije sa pjenušcem, napravljeno samo 300 butelja.
Pjenušac Hrvatica je nastajao na isti način kao prethodno spomenuti non vintage-iz dva godišta (2021. i 22.). Vino je nježne boje korice crvenog luka. Miris je intenzivan na karamelu, trešnju i marelicu.
Malvazija istarska 2024. sa 12.8% alkohola i 6.0 kiseline. Vino ovih dana ide u boce. Hladna maceracija je trajala pet dana na temperaturi od 4-6 stupnjeva. Poslije je bilo dva mjeseca u inoksu na finom talogu. V ino ima izražene herbalne note, cvijeća, kruške i limunaste note. U ustima kremozno (batonaž), voćno sa lijepim kiselinama, srednjega tijela sa blago gorkastim okusom na završetku. Sommelier Darko Lugarić uz ovo vino preporučuje fritaju od šparoga sa kravljom skutom i špinatom!
Borgonja (Rožoljo) 2019 14% alkohola i 5.8 g/L kiseline. To je vino iz porodice frankovki koje ima značajke istarskoga terroira. Asocira na griote (višnja) čokoladne bombone, cimet , sladić, klinčić i malo dima. Vino Rožoljo kako ga je zvao pokojni djed kao da je liker od ruža. Njemu čast na etiketi piše Rožoljo. Sommelier Lugarić ovdje je ponudio dva jela. U kontinentalnoj varijanti Stubička pisanica (punjeni lungić sa šljivama) i domaći, istarski Žgvacet od boškarina u tamnom umaku.
Teran Riserva 14.0 i 5.8 g/L kiseline je vino, odlično izraženih mirisa višnje, zrele trešnje, ribizla, drva i blagih slatkih začina. Tanini se ne osjete kao ni relativno visoki alkohol. Ima tipičnu teransku kiselinu. Nije prošlo malolaktiku. Teran ne trpi dominaciju drva mada je bio pune tri godine u francuskom hrastu ne pati od previše drva. Vjerojatno su bačve bile kombinirane istrošenosti. Poslije je još dvije godine u boci i onda ide na tržište. Berbu rade dosta kasno krajem listopada a urod je oko 1.5 kg po trsu. Gastronomska preporuka: meso crne slavonske svinje, vratina i odojak.
Enolog Franjo Francem pohvalio je trud mladog enološkog para, naglašavajući da je još dug put pred njima u tom vinskom poslu. Pohvaljuje svježu malvaziju koja je puna sadržaja , bogata i perspektivna. Kod duranije pozitivno su ga iznenadile herbalne note koje ga reminisciraju na pošip. Borgonja/Rožoljo je vrlo lijepo vino. Ono ima perspektivu i vinarija bi se trebala, uz dodatno dotjerivanje, držati te sorte.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Vinarija Arman predstavila Malvaziju Narducci Od starih klonova iz obiteljskog vinograda u Narduccima, posađenih na najboljim položajima Vižinade, sestre Arman napravile su svoje najbolje vino do sada. Sestre Ines i Nina Arman obilježile su... Više [+]

Vinarija Arman predstavila Malvaziju Narducci

Od starih klonova iz obiteljskog vinograda u Narduccima, posađenih na najboljim položajima Vižinade, sestre Arman napravile su svoje najbolje vino do sada.

Sestre Ines i Nina Arman obilježile su početak novog razdoblja poznate istarske vinarije Arman Marijan promocijom u galeriji Oris u Zagrebu.

Osim nove malvazije Narducci, predstavljena su i ostala vina iz vinarije Arman Marijan; Rose, Malvazija, Teran i Muškat. Sestre Arman nastavljaju graditi ugled vinarije Arman Marijan i dalje njegujući posvećenost tradicionalnim istarskim sortama malvaziji, teranu i muškatu.

Ines Arman rekla je“Ideja vina Narducci se rađala godinama, želja je bila napraviti vino koje karakterno opisuje nas kao obitelj, u kojoj je sadržana kompletna vinarska povijest naše obitelji, a koja istovremeno njeguje što autentičniji izričaj terroira Vižinade i sorte malvazija. U tu svrhu smo sačuvale stari klon koji je generacijama rastao u vinogradu Narducci pored vinarije, a koji je razmnožen i ponovno zasađen na nekim od najboljih položaja Vižinade. Zbog tog starog obiteljskog klona vinu smo dodijelile naziv Malvazija Narducci, jer to je mjesto iz kojeg smo potekle, kao i ta loza. Za to smo vino odvojile najzrelije i sasvim zdravo grožđe, od kojeg smo proizvele vino koje s namjerom nismo dozrijevale u drvu, niti smo koristile popularne komercijalne kvasce, sve u želji da napravimo što iskreniju i što autentičniju malvaziju, bogate teksture i naglašene zrelosti. Uvjerene smo da je to pravi put za malvaziju, sortu koja je obilježila živote nas i naših prethodnika i koja je ujedno najvažnija sorta cijele Istre.”

Njen pokojni otac Marijan Arman, ostavio je neizbrisiv trag u istarskoj vinskoj sceni Sa svojim malvazijama odnosio je zlatne medalje na Vinistri, a dva je puta zaredom njegova malvazija bila i šampion natjecanja. Aktualna redovna malvazija, koju su proizvele sestre Arman također je osvojila zlatnu medalju. Godine 1880. Marijanov pradjed Ivan zasadio je prvi obiteljski vinograd. Dva desetljeća vina Arman učvršćivala su status kvalitete i pouzdanosti i postala jedan od ključnih vinskih brendova Istre. Njegov prerani odlazak prije dvije godine donio je izazove, ali i inspiraciju kćerima da očuvaju i unaprijede očevu ostavštinu unoseći vlastitu energiju i novu viziju.

”S ocem smo bile u vinogradima i podrumu od malih nogu, njegova lijeva i desna ruka od samih početaka i bile smo maksimalno uključene u svaki segment nastajanja obiteljskog brenda, od vinograda do pregovora s kupcima. Želja nam je da vinarija ostane butiknog formata, kao što je bila do sada, posvećena dobroj kvaliteti, koja njeguje očev pionirski zanos, ali da potom pridodamo i vlastiti pečat, novu dimenziju, osobito u razredu premium kvalitete, kao što je slučaj s vinom koje smo predstavile danas. To je put koji smo si zacrtale i koji ćemo njegovati u periodu ispred nas.” rekla je Nina Arman.

Pripremio: Tomislav Radić

Predstavljena nova Santa Elisabetta Albert i Nikola Benvenuti iz vinarije Benvenuti, u četvrtak 24.10.2024. u hotelu Navis u Opatiji predstavili su novo godište crvenog vina, terana Santa Elisabetta. “Santa Elisabetta je svakako naše najvaž... Više [+]

Predstavljena nova Santa Elisabetta

Albert i Nikola Benvenuti iz vinarije Benvenuti, u četvrtak 24.10.2024. u hotelu Navis u Opatiji predstavili su novo godište crvenog vina, terana Santa Elisabetta.

“Santa Elisabetta je svakako naše najvažnije vino, plod potrage za savršenim izričajem terana, koji se kao sorta duboko ukorijenio u kolektivno sjećanje i tradiciju našeg motovunskog kraja, zbog čega smo se brat i ja od samih naših početaka zarekli napraviti od nje veliko vino. Vino koje će s jedne strane vjerno reprezentirati sortu i motovunski terroir, koji je po mnogočemu specifičan, a koje će s druge strane ponuditi balans i kvalitetu jednaku drugim najboljim crnim vinima svijeta. Znam da ta naša razmišljanja mogu nekome zazvučati ambiciozno ili samouvjereno, ali mi zaista neizmjerno vjerujemo u teran i njegov izniman potencijal za najveće dosege. Iskustveno znamo da u našem kraju nema druge sorte koja tako graciozno dozrijeva i koja s godinama odležavanja samo napreduje.” rekao je Albert Benvenuti.

Nikola Benvenuti je rekao: “Teran je bujna sorta s razlogom, naime kasne je prirode i obično ga beremo zadnjeg. Što znači da su potencijalni rizici i gubici vrlo izgledni, bilo zbog vremenskih nepogoda ili zbog brojne gladne faune, pa se priroda pobrinula da količinom nadoknadi te gubitke. S druge strane mi imamo taj jedan poseban položaj naziva Santa Elisabetta, koji je zapravo samo sljeme naših vinograda okruženih šumom, koji zbog tipa tla i izrazite osunčanosti, prirodnim putem reducira prinose i koncentrira grožđe, čiji urod mi još dodatno smanjimo zelenom berbom i koji nam onda daje takvo savršeno grožđe da smo ga bili prisiljeni posebno vinificirati i od njega napraviti unikatno vino. Taj položaj čak i u godištima kad drugi vinogradi zbog kiša ili drugih nepogoda pate, nepogrešivo i redovno isporučuje zrelo i zdravo grožđe. Prirodnim putem koncentrira ekstrakt u bobici, ukroti i ublaži divlji karakter terana i u konačnici da slojevito vino savršenog balansa i istovremeno puno energije. Po meni ne postoji ništa autentičnije u Istri od motovunskog terana, a kad je sa Santa Elisabette,onda je taj teran sasvim blizu savršenstvu.”

Za Santa Elisabettu iz 2020. koja je upravo izašla na tržište rezervacije već nadmašuju
dostupne količine. Jedna od posljedica kontinuiteta visoke potražnje za ovim vinom je da je ono
postalo meta pasioniranih kolekcionara i zaljubljenika u vino.

Pripremio: Tomislav Radić

Ruby Vina Belje zlato u Kanadi Ruby izborna berba 2021. osvojio je zlatnu medalju i titulu Najbolje vino iz Hrvatske na Selection Mondiales des Vins Canada Na Selection Mondiales des Vins Canada, najvećem vinskom ocjenjivanju u Sjevernoj Am... Više [+]

Ruby Vina Belje zlato u Kanadi

Ruby izborna berba 2021. osvojio je zlatnu medalju i titulu Najbolje vino iz Hrvatske na Selection Mondiales des Vins Canada

Na Selection Mondiales des Vins Canada, najvećem vinskom ocjenjivanju u Sjevernoj Americi, koje se održava u Montrealu zablistao je Ruby, novo premium vino Belja. Između 1.600 uzoraka vina iz 31 zemlje svijeta Ruby je osvojio zlatnu medalju i titulu Najbolje vino iz Hrvatske (Best of Show Croatia).
„Za vino koje smo tek ove godine službeno pustili na tržište to je sjajan rezultat, posebno jer je riječ o izuzetno jakoj konkurenciji talijanskih i francuskih proizvođača kojima su SAD i Kanada izuzetno zanimljivo tržište“ istaknula je Suzana Zovko, direktorica Vina Belje, i dodala: „Naša vinarija je poznata po graševini koja je osvojila velik broj značajnih svjetskih priznanja za kvalitetu pa nas posebno vesele nagrade za crna vina za koja se Baranja pokazala idealnim terroirom.“
Marijana Škiljo, enologinja Vina Belje, kaže da je Ruby prvo vino ove vrste proizvedeno u podrumu Belja. „Riječ je o kombinaciji izborne berbe frankovke i merlota, u kojoj frankovka ima dominantan udio. Izborna berba 2021. u kojoj smo frankovku brali krajem listopada, a merlot sredinom studenog dala nam grožđe sjajnog potencijala pa smo se odlučili za stvaranje ove premium poluslatke kupaže iz kategorije predikatnih vina. Karakterizira ga intenzivan miris bobičastog voća i višanja, karakteristične mirisne note naše frankovke. Uz kompleksne mirise i svilenkaste tanine, koje je donijelo dvogodišnje dozrijevanje u bačvama od slavonskog hrasta, Ruby ima i izraženu svježinu koja značajno utječe na uživanje u vinu“ naglašava Škiljo.
Ruby je vino ograničene serije koje je dostupno u određenom broju restorana, hotela i barova te u online trgovini Vina Belja. Kada je riječ o sljubljivanju ovo je jedno od rijetkih vina koje se odlično sljubjuje uz čokoladu i čokoladne deserte.

Pripremio: Tomislav Radić

Mlada vina Međimurja Mlada vina Međimurja premijerno bit će predstavljena na Trećem. BregFestu, festivalu vina Bregovite Hrvatske. „Gledajući naše susjede Slovence i Austrijance odlučili smo svoj rizvanac, silvanac zeleni, bijeli i sivi pin... Više [+]

Mlada vina Međimurja

Mlada vina Međimurja premijerno bit će predstavljena na Trećem. BregFestu, festivalu vina Bregovite Hrvatske.
„Gledajući naše susjede Slovence i Austrijance odlučili smo svoj rizvanac,
silvanac zeleni, bijeli i sivi pinot, pa čak i graševinu staviti u bocu pod imenom
Mlado Međimurje. Naša su mlada vina lagana, svježa i lepršava. Sretni smo što
se u javnosti razbijaju predrasude prema mladom vinu. Za njegovu proizvodnju
koristimo strogo birano grožđe kako bi vina već u listopadu mogla biti spremna
za tržište“, kazao je Robert Horvat, predsjednik društva vinogradara i vinara
Međimurja Hortus Croatiae i vinar vinarije Vina Horvat.

Najdužu tradiciju proizvodnje mladih vina u Međimurju ima vinarija Cmrečnjak.
„Mi smo prvo mlado vino deklarirali 2006. godine. Neke vinarije iz Južne Štajerske koje mlado vino proizvode već desetljećima, čak 40 posto svojeg vina prodaju kao mlado“, objasnio je Marko Cmrečnjak.
Međimurska se mlada vina naslanjaju na svjetske trendove ispijanja pitkih vina s
niskim postotkom alkohola.
„Mlado vino vole svi – i mladi i oni stariji. Ono što primjećujemo, jest da su se
stariji ljudi navikli na zrela vina, a da su mladi otvoreniji za nove okuse. Oni vole
probati nešto novo i drugačije. Ono po čemu su mlada vina posebna, jest to što
ona prva otkrivaju kakva je bila berba. Istodobno ona nagovješćuju što bismo
mogli očekivati od vina koja će još mjesecima dozrijevati“, rekao je David
Štampar iz vinarije Štampar.
Veći dio međimurskih vinara svoje mlado vino proda do Nove godine, a oni koji
proizvode veće količine, do veljače.
Mlado vino pronašlo je svoje mjesto u gastronomiji, no idealno je i za ležerna
druženja uz sitne zalogaje.
„Mlado vino savršeno se sljubljuje s laganim sirevima, bijelim mesom i
tjesteninom, a gurmani vole i njegov spoj s čvarcima te drugim delikatesnim
proizvodima iz ovog dijela zemlje. Od onoga što je na stolu, zapravo je važnije
tko je uz stol. Dobro vino uvijek ide uz dobro društvo“, ustvrdio je Filip Jakopić
iz vinarije Jakopić i restorana Terbotz.
Mlada vina koja se proizvode u sklopu projekta Mlado Međimurje, na skorašnjem
će BregFestu predstaviti deset vinarija. To su vinarije Cmrečnjak, Jakopić,
Horvat, Knehtl-Medenjak, Kocijan, Kovač, Kunčić, Novak, Preiner i Štampar.
Treći BregFest održat će se u zagrebačkoj Laubi u petak 25. listopada 2024.
godine od 14 do 21 sat.

Pripremio: Tomislav Radić

Dobra berba i eko vina Dobra je bila berba grožđa u ekološkim vinogradarima Središnje bregovite Hrvatske. Vinogradari kažu kako im je 2024. godina, za razliku od izuzetno teške prošle godine, bila blagonaklona. Prinosi vinove loze nešto su... Više [+]

Dobra berba i eko vina

Dobra je bila berba grožđa u ekološkim vinogradarima Središnje bregovite Hrvatske. Vinogradari kažu kako im je 2024. godina, za razliku od izuzetno teške prošle godine, bila blagonaklona. Prinosi vinove loze nešto su manji od prosjeka, ali kvaliteta grožđa je izvrsna. Zato u vinskim
podrumima pozorno prate preobrazbu mošta u vino te najavljuju da će zahvaljujući
ovogodišnjoj berbi hrvatska ekološka vina dobiti nove poklonike u zemlji i inozemstvu.

„Svaka nam godina donosi nešto novo. Ova nam je donijela preuranjenu berbu i vrijeme
kakvo ovo podneblje ne poznaje. Nakon velikih kiša u svibnju i lipnju uslijedilo je
razdoblje velike suše. Posljedice su to klimatskih promjena na koje se moramo naviknuti.
Ovakvo vrijeme vinograde je poštedjelo bolesti, no uranjenu berbu trebali smo dočekati
tehnički spremni“, kazao je Krešimir Lovrec, vinar vinarije Lovrec iz Svetog Urbana.

Berba je u većini ekoloških vinograda u Međimurju, Hrvatskom zagorju i Moslavini počela
oko Velike Gospe. Iako su vinogradarima izazove predstavljali pronalazak berača i rad po
visokim temperaturama, utjehu im je pružila kvaliteta grožđa.

„Grožđe je zdravo, količine su solidne, a omjeri šećera i kiselina su kao da smo ih sami
birali. Očekujem da će vina biti u vrhunskoj klasi te da će ekološka vina Bregovite
Hrvatske nastaviti osvajati odličja na prestižnim svjetskim ocjenjivanjima vina“, kazao je
Dražen Bedeković iz vinarije Bedekovich u Bedenici.

„Ekološka proizvodnja traži da svaki dan vinogradar bude u vinogradu, a vinar u
podrumu. Ona zahtijeva mnogo više ručnog rada i kontrole, mnogo više plijevljenja te
borbe s vremenskim uvjetima. Ekološka vina sve su traženija. Naslanjaju se na trend
zdrave hrane. Ekološko vino uzima sve veći dio kolača u ukupnoj proizvodnji vina“, rekao
je Branimir Puškadija, podrumar vinarije Bolfan.

Pored vinograda vinarije u Gornjakima kraj Hrašćine mogu se vidjeti angus goveda.
Ljeti ona ispašom održavaju dio imanja, a tijekom zime prikupljeno stajsko gnojivo koristi
se za prihranjivanje vinograda.Domaće životinje važno mjesto imaju i na imanju OPG-a Glavica čije vino nosi znak Demeter za biodinamičku proizvodnju.
„Ne koristimo pesticide. U brizi za vinograd pomažu nam patuljaste ovce, patke i guske.
Zbog suše ove nam je godine količina grožđa manja nego što smo je očekivali, ali
životinjama je i tijekom ljeta bilo dobro. Važno je da imaju dovoljno svježe vode i hlad. S
nestrpljenjem iščekujemo doznati kakva smo vina ove godine zajedno stvorili“, kazao je
Antun Glavica, vinar vinarije Glavica iz Gornje Gračenice kraj Kutine.

U vinariji Kopjar u Pecama kraj Novog Marofa radna atmosfera vlada u vinskom
podrumu, ali i oko njega. Uređuje se okoliš nove vinarije kako bi ona za nekoliko mjeseci
svoja vrata mogla otvoriti gostima. "Veselimo se mogućnosti da zaljubljenicima u naša vina pokažemo gdje i kako ona nastaju. Novi objekt donosi nam i veće kapacitete za proizvodnju vina. Svoje vinograde koji se prostiru na sedam hektara, obrađujemo na ekološki način uz mnogo rada naših ljudi. Od grožđa iz tih vinograda proizvodimo liniju organskih, odnosno ekoloških vina“,
rekao je Robert Kopjar, utemeljitelj vinarije Kopjar.

Ekološka vina Bregovite Hrvatske, Zagrepčani i njihovi gosti moći će kušati na 3.
BregFestu koji će se u zagrebačkoj Laubi održati u petak 25. listopada 2024. godine.

Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Ante Gudelj

ROKOHUMIN - univerzalno tekuće organsko-mineralno gnojivo koje sadrži huminske kiseline i aminokiseline Rokohumin, tekuće aminokiselinsko gnojivo, prehrambeni je koktel aminokiselina, peptida, huminskih kiselina, makro i mikronutrijenata i... Više [+]

ROKOHUMIN - univerzalno tekuće organsko-mineralno gnojivo koje sadrži huminske kiseline i aminokiseline
Rokohumin, tekuće aminokiselinsko gnojivo, prehrambeni je koktel aminokiselina, peptida, huminskih kiselina, makro i mikronutrijenata i stoga je pravi izbor za biljke. To je sredstvo za poticanje rasta, promicanje unosa hranjivih tvari, povećanje otpornosti biljaka na vremenske fluktuacije.
ROKOHUMIN
Prednost folijarne prehrane je osigurati biljkama dovoljno raznolikih hranjivih tvari, koje su vrlo važne. Ispravlja njihov deficit na najbrži način ili ako je unos kroz korijenje iz nekog razloga ograničen (na primjer, pH okoliša). Biljka brzo prihvaća folijarnu prehranu i stoga je njezin učinak gotovo vidljiv.
TRADICIONALNE VARIJANTE ROKOHUMINA
Univerzalni (NPK 14-9-14)
Voćke (NPK 11-12-12)
Cvjetno cvijeće (NPK 21-15-12)
Jagode i sitno voće (NPK 9-10-14)
---------------------------------------------------------------------------------
EKOLOŠKE VARIJANTE MULTIHUMINA
Povrće (NPK 5-10-14)
Biljke koje vole kiselo (NPK 5-16-14)
Klasik (NPK 4-9-14)
Pruža prednosti:
omogućuje bolje ukorjenjivanje, poboljšava stvaranje korijenskih dlačica, duljinu korijena, a time i povlačenje hranjivih tvari iz tla, produžuje vegetacijsko razdoblje plodnog povrća i voća
poboljšava metabolizam i prirodnu otpornost na bolesti i štetočine, povećava ukupnu vitalnost biljaka, pomaže povećati plodnost tla podržavajući mikrofloru tla (oživljava tlo) - to jest, korišteno gnojivo nije samo uhvaćeno na listu, već uvijek određeni dio doseže površinu tla i time djeluje kao hrana za mikrofloru tla.
sprječava nakupljanje teških metala i štetnih tvari u biljkama
KARAKTERISTIKE ROKOHUMINSKOG GNOJIVA
Složeno tekuće organo-mineralno gnojivo izrađeno od organskog materijala bogatog hranjivim tvarima.
Gnojivo ima univerzalnu primjenu i namijenjeno je gnojidbi svih vrsta biljaka i usjeva: poljoprivrednih kultura, povrća, voća, cvijeća, drvenastih biljaka i grmlja, trava, travnjaka.
Sadrži hranjive tvari u svom prirodnom obliku i preporučuje se i odobrava za uporabu u organskom uzgoju.
Nanosi se prskanjem na lišće, zalijevanjem ili navodnjavanjem kapanjem.
Gnojivo ima vrlo dobro prianjanje na lišće i otporno je na brzo sušenje i pranje. Omogućuje cjelodnevnu primjenu.
ŠTO DOBIVATE KORIŠTENJEM ROKOHuminskog GNOJIVA
uzgajati usjeve u BIO kvaliteti,Vaša žetva će biti veća i usjevi bogatiji hranjivim tvarima, intenzivno rastete i istovremeno na prirodan način, vratit ćete se nekoliko puta svakih 1 € uloženih u gnojivo
ZAŠTO KORISTITI ROKOHUMINSKO GNOJIVO
povećava nutritivnu vrijednost plodova omogućuje brz početak rasta i bolje ukorjenjivanje, poboljšava stvaranje kose korijena i povlačenje hranjivih tvari iz tla, poboljšava metabolizam i upravljanje hranjivim tvarima
poboljšava cjelokupno stanje biljaka i otpornost na bolesti i štetočine poboljšava tipičnu boju ploda
pomaže u postavljanju cvijeća, produžuje vrijeme vegetacije, povećava sadržaj klorofila u lišću (biljka ima duboko zelenu boju lišća)jača otpornost na vremenske fluktuacije i pomaže u regereraciji oštećenih biljaka;
sadržaj bakra i sumpora osigurava otpornost biljaka na gljivične bolesti u ranim fazama rasta i razvoja
UČINCI HUMINSKIH KISELINA U GNOJIVU
djelovati na razvoj korijenskog sustava i povećati klijavost prirodni su promotor rasta, povećati sadržaj klorofila, pomoći u poboljšanju fotosinteze, spriječiti nakupljanje teških metala i štetnih tvari u biljkama i plodovima (pri gnojidbi u tlo) pomoći povećati plodnost tla (pri gnojidbi u tlo)
UČINCI AMINOKISELINA U GNOJIVU
Aminokiseline u gnojivu potrebne su za rast, regeneraciju i razvoj biljaka. Oni su također od velike važnosti za mikrofloru tla podržavajući aktivnost mikroorganizama u tlu i aktivnost enzima. Biljke su u stanju sintetizirati sve aminokiseline koje su im potrebne. Mnoge aminokiseline su prekursori ili aktivatori fitohormona i tvari rasta u biljkama.
U stresnim situacijama biljka može akumulirati značajnu količinu slobodnih aminokiselina, koje imaju ulogu zaštitnog mehanizma. Značenje ove akumulacije je da biljka troši manje energije na sintezu proteina. Ako se aminokiselina isporučuje u obliku folijarne prehrane, biljke će biti u boljim uvjetima, što će utjecati na rast i razvoj. Dakle, kada postrojenje ima na raspolaganju pojedinačne građevne blokove i ne mora ih stvoriti, njegova izgradnja, rast napreduje bržim tempom.
NANOŠENJE SPREJA
predstavlja jednostavnu i ciljanu primjenu, kroz koju biljku brzo i namjerno opskrbljujemo hranjivim tvarima i elementima koji nedostaju u početnoj fazi vegetacije, osigurava brz rast i povećanu otpornost biljaka na bolesti i vremenske fluktuacije omogućuje poboljšanje općeg stanja biljaka s relativno niskim troškovima primjene , Proizvodi za suzbijanje bolesti i štetočina.gnojivo se primjenjuje u početnoj fazi određene biljke/usjeva i tijekom razdoblja regenerativne oplodnje. Općenito, počinje se primjenjivati na 40-50% pokrova lista tla, tako da je površina lista dovoljna za učinkovit unos hranjivih tvari iz gnojiva. Ne nanosite tijekom razdoblja cvjetanja!. Zaštitno razdoblje je 2 tjedna, gnojivo se ne primjenjuje najmanje 2 tjedna prije žetve
Kada se nanosi u vrtu, temeljito promiješajte sadržaj boce, dodajte 10-15 ml koncentriranog gnojiva u jednu litru vode i nanesite prskanjem na list nakon miješanja. Za poljske usjeve razrijedite 2,5 litara gnojiva na najmanje 150 litara vode i poprskajte ovom otopinom na list (gusto posijane žitarice, ulje uljane repice, suncokret, mahunarke, krumpir...). Oploditi do folijara je najprikladnije u večernjim satima, nakon zalaska sunca. U slučaju gnojidbe u sunčanom vremenu, biljka se može oštetiti. Primjenu možemo ponoviti nakon 25 dana, posebno za ukrasne travnjake i travnjake, cvjetnice i zimzelene biljke, grožđe i sitno voće
NANOŠENJE NAVODNJAVANJEM ILI NAVODNJAVANJEM KAPANJEM
omogućuje ujednačen i brz unos svih komponenti gnojiva, obogaćuje tlo važnom organskom komponentom aktivira proces mineralizacije u tlu, čineći hranjive tvari dostupnim iz tla, pomaže u stvaranju humusa u tlu
Homogenizirajte sadržaj boce kao u prethodnom slučaju i izmjerite 15-20 ml koncentriranog gnojiva po litri vode. Zalijevamo biljke do korijena otopinom. Vrlo je prikladno oploditi prije kiše, odnosno zalijevanja biljaka, kada gnojivo dospije dublje do korijena biljke uz pomoć vode. Pozitivan učinak oplodnje postaje vidljiv u roku od dva do tri dana. Preporučujemo kombiniranje ROKOHUMINA u tekućem obliku s slabijim Rokohuminom, koji je prethodno ugrađen u tlo. Učinak ove kombinacije još je izraženiji. Nakon 30 dana ponavljamo primjenu tekućim ROKOHUMINOM.
HIDROPONSKI UZGOJ BILJAKA
Sadržaj boce temeljito promiješajte kako biste ga homogenizirali i ulijte 15 ml homogeniziranog gnojiva u jednu litru vode. Tako pripremljenu otopinu sipamo u hidroponsku posudu. Nakon 14 dana zamjenjujemo otopinu.