Pretraga tekstova
Salata nije odnedavno "u trendu". Poznata je stoljećima i uzgaja se od početka poljoprivrede. U području Sredozemlja drevni narodi uzgajali su je prije više od 3.000 godina. Nalazila se na jelovniku antičkih Feničana, Grka i Rimljana.
Zelena salata bila je donedavno sezonska biljka koja se jede kad joj je vrijeme - a to je ovo doba godine. Promjene u načinu proizvodnje, plastenici i staklenici učinili su da bude prisutna na policama svakog bolje opskrbljenog trgovačkog lanca tijekom cijele godine. Pripada grupi namirnica koje narodna i službena medicina visoko cijene. Ova biljka sadrži oko četiri posto vode, 2,5 posto ugljikohidrata, vitamine A, C, B1, B2, B6, gvožđe, fosfor, magnezij, cink, bakar i kalcij.
Od davnina se koristi u narodnoj medicini kao lijek protiv zatvora i za bolju probavu, jačanje opće otpornosti i za zdravlje srca. Djeluje protiv nesanice, jača krv (to jest, poboljšava krvnu sliku) i pogodna je za mlade i stare, zdrave i one koji se liječe i oporavljaju. Tu su narodna i znanstvena medicina potpuno suglasne.
Koje uvjete ispoštivati za uzgoj salate tijekom cijele godine?
Poljoprivrednici kod nas uzgajaju salatu kao i njihovi preci, u malom vrtu ili na većoj površini, na starinski način ili uz upotrebu suvremenih mjera, ona se podrazumijeva u ovom dijelu godine kao ugodan i zdrav dodatak svakidašnjoj prehrani. Najpoznatije vrste su "puterica", "lolo", "romano", "iceberg" i "kristal", sve nastale od one prvobitne mediteranske, koja nije formirala glavicu nego više sličila na zelje.
Salata nije odnedavno "u trendu" kao odlična namirnica za sportaše i sve koji žele smanjiti tjelesnu težinu, nego je poznata stoljećima i uzgaja se od početka poljoprivrede. U području Sredozemlja drevni narodi uzgajali su je prije više od 3.000 godina. Nalazila se na jelovniku antičkih Feničana, Grka i Rimljana.
Čak su sačuvane anegdote o rimskim carevima, naročito Oktavijanu Augustu i Dioklecijanu koji su u pauzama između državničkih briga i brojnih kriza u carstvu koristili priliku da sami uzgoje nove vrste salate. Ta nekadašnja pripremala se isto kao i danas: listovi se dobro operu, narežu i začine uljem, octom, mladim crvenim lukom i češnjakom - i gotovo jelo. Važno je samo da se pojede odmah nakon što se pripremi, jer, ako stoji, gubi svježinu, ugodan okus, a i većinu hranjivih sastojaka.
Prema staroj rimskoj poslovici, sačuvanoj do danas, "dobra salata se pravi tako što rasipnik dodaje ulje, cicija ocat, mudrac soli, a budala miješa".
U još jednom podatku drevni poljoprivrednici i suvremeni stručnjaci bili su potpuno suglasni i u pravu: zelena salata je pravo jelo za prehranu trudnica. Ublažava mučnine, osigurava dovoljno željeza, usporava apsorpciju šećera, povoljno djeluje na elastičnost svih tkiva, olakšava oporavak poslije porođaja i povećava količinu mlijeka. Dr. Sheila Kitzinger (1929 - 2015.), britanska naučnica i autorica kapitalne knjige "Trudnoća i porođaj", zbog svega ovoga preporučuje puno zelene salate u prehrani trudnica i dojilja.
Logično je da doktorica koja je karijeru posvetila problematici porođaja zna koliko je ovo povrće korisno za majku i bebu, samo, kako su to isto znale nepismene žene poljoprivrednika prije više tisuća godina? Nema sumnje da su ovo značajno znanje pokupile od svojih majki i baka u doba kad u blizini nije bilo nikakvog liječnika, pogotovo ne za seljaštvo.
Tagovi
Zelena salata Kako se pravi salata Uzgoj salate Ljekovita svojstva Rimska poslovica
Autorica
Više [+]
Diplomirana pravnica, novinarka, autorica tri romana i pjesnikinja u ilegali. Surađivala je s raznim redakcijama i portalima. Poseban interes pokazuje za život žena na selu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje