Je li ova česta izrečena teza točna ili se radi o još jednoj hrvatskoj iluziji?
Često se postavlja teza da je Hrvatska bogomdana zemlja za poljoprivredu. To je jedan od onih aksioma domaće poljoprivrede koji se često izgovara, a rijetko o njima kritički razmišlja.
Pokušat ću dokazati da to nije tako, te da je Hrvatska zapravo po svom proizvodnom potencijalu jedna osrednja poljoprivredna zemlja. Pri tome sam uzeo u obzir kao glavne parametre klimatske preduvjete, kvalitetu zemljišta, ljudski faktor (tradicija, znanje, vještine…), zakonodavni okvir i prerađivačku industriju.
Prvo i najvažnije klima. Jako je teško odgovoriti na ovo pitanje jednoznačno, jer je naša poljoprivreda klimatski podijeljena u sredozemnu klimu sa suhim i vrućim ljetom, umjereno toplu vlažnu klimu s vrućim ljetom, umjereno toplo vlažnu klimu s toplim ljetom, umjereno toplu vlažnu klimu sa svježim ljetom i vlažnu snježno-šumsku klimu sa svježim ljetom.
A sad zaozbiljno: bazirat ću se na Slavoniju jer se na nju najčešće misli kada se kaže hrvatska poljoprivreda. Tako je sasvim normalno da u Slavoniji imamo zimi -20°C a ljeti +40°C. Kad to kažemo, pa ne zvuči to baš tako idealno zar ne? Paše li ljudima, stoci? Pa baš i ne. Zašto bi onda pasalo i biljkama? Usporedite to s britanskih zimskih 0°C ili ljetnih +30°C, pa će vam sve biti jasno.
Tko je doživio +35C u lipnju i prijevremeno sazrijevanje pšenice nakon par takvih dana, ili +40°C tijekom početka srpnja i posljedice za oplodnju kukuruza, zna o čemu pričam. Klima nam nije idealna, čak bi se moglo reći da je osrednja (reći da je loša uvreda je za sve one koji sade u pustinji…), sa previše temperaturnih ekstrema, lošim rasporedom oborina (sjetite se samo svih suša i poplava u zadnjih 10 godina).
Što se tiče tla, imamo par područja s visokokvalitetnim tlima – dio Baranje, područje uz Dunav (potez Tenja, Vukovar, Tovarnik, Ilok) - i to je to. Sve ostalo je prosječno ili ispod prosjeka, vrlo često jako glinovito (ZG i okolica…) ili pjeskovito (uz Dravu). Zbog svega toga, nije čudno da većina hrvatskih mlinara kvalitetnu pšenicu kupuje u Mađarskoj. Hrvatska jednostavno nema prirodne preduvjete za proizvodnju visokokvalitetne pšenice – zato što nema visokokvalitetnu zemlju koja je preduvjet za visoki postotak glutena i ostalih mlinskih parametara.
Ostali dijelovi zemlje? Lika ima vrlo plitka tla, vrlo često i kamenita što sprečava obradu tla. Krbavsko polje je puno šljunka, vrlo propusno i neplodno. Dalmacija i Istra – karbonatna tla često s velikim udjelom kamena, visokog pH i sa ekstremnim manjkom fosfora u tlu.
Ljudski faktor je vjerojatno najveća zapreka. Hrvatska je zbog političke situacije više puta mijenjala modele poljoprivredne proizvodnje – od planske socijalističke bazirane na kombinatima do današnje bazirane na OPG proizvođačima. Svakih 30-50 godina smo kretali ispočetka, izbrisali postojeće i dali zemlju nekim novim poljoprivrednicima. Većina naših OPG-ova u Slavoniji u poljoprivredi je bez formalnog obrazovanja i samouka, jer većina resursa pa i znanje prije Domovinskog rata bila je skoncentrirano u kombinatima, a ne na selu. Za razliku od npr. Njemačke gdje najčešće srećete četvrtu ili petu generaciju poljoprivrednika na istom imanju.
Zamislite hendikep naših poljoprivrednika koji su prvi put kupili muzne krave u devedesetima, a nisu imali uz sebe oca i djeda s kumulativno 70 godina proizvodnog iskustva? Dobro nam još i ide, žilavi i snalažljivi su naši seljaci…
Dodajmo na sve to i sustav obrazovanja koji je u Hrvatskoj loš, agronomski faktulteti u pravilu ne privlače najbolje talente. Sjemenski instituti gube korak sa globalnom konkurencijom, pa onda kako očekivati da bez vrhunskog znanja imamo vrhunsku poljoprivredu? Nikako, zato i nemamo vrhunsku poljoprivredu.
Zakonodavni okvir - što je to? Svaka naša Vlada kreće ispočetka. Unutar stranaka postoje radne skupine koje 4 godine rade na programu, a onda se izabere neki slučajni ministar i tad se politika kreira ad hoc. Nebrojeno Zakona o poljoprivredi i poljoprivrednom zemljištu se izmjenilo, svaka stranka i slučajni ministar ima neki svoj film koji nastoji realizirati. Zakon o komasaciji se ne provodi. Za realizaciju sustava navodnjavanja potrebna je suradnja Hrvatskih voda, županija, Ministarstva poljoprivrede. U nemotiviranom i tromom državnom aparatu ovo je noćna mora, zato imamo samo 2% zemlje pod navodnjavanjem, a i tih 2% je više statistika nego što se u stvarnosti koristi (pitajte ratare u Gatu/Veliškovcima gdje je osigurano 2000 hektara navodnjavanja odmah uz Dravu, a ne navodnjava se ništa - da budemo do kraja iskreni ipak nije sve ni do institucija).
I na kraju – industrija. Hrvatska prehrambena industrija još uvijek prolazi post-socijalističku pretvorbu. Prošlo je preko 30 godina od osamostaljenja, a zbog nekonkurentnosti još uvijek se svake godine ugasi poneki pšenični mlin iz doba bivše države. Država još uvijek ima visoki udio vlasništva u Podravci što je potpuno promašeno jer nije posao države da proizvodi čokolino ili passatu od rajčice (što u konačnici šteti najviše tvrtki i tom kraju Hrvatske). Nemamo dovoljno veliku prehrambenu industriju koja bi vukla primarnu poljoprivrednu proizvodnju u smjeru više dodane vrijednosti proizvodnje, pa nam zato izolirani slučejevi poput Podravke, Kanaana ili Vinke nisu dovoljni da značajnije povuku hrvatsku proizvodnju povrća.
Na koncu, je li, kako se često tvrdi, Hrvatska bogomdana zemlja za poljoprivredu?
Bogomdana zemlja za poljoprivredu je Engleska ili Francuska, s blagom klimom i u prosjeku oko 1.500 litara kiše po m2 (Slavonija: 700-900). S tradicijom obiteljskih farmi više generacija koje su prenijele znanje i imovinu svojim nasljednicima. Sa stabilnim zakonima i ozbiljnom poljoprivrednom politikom već preko 50 godina. S Ferrerom, Barilom, Lactalisom i sličnim gigantima prehrambene industrije u lancu dodane vrijednosti.
Zbog svega navedenog Hrvatska nije bogomdana zemlja za poljoprivredu. Što to prije prihvatimo, to ćemo se prije prestati čuditi zašto nam ne ide tako dobro. A sve statistike govore da nam ne ide dobro: npr vrijednost poljoprivrednih proizvoda po zaposlenom radniku u poljoprivredi je višestruko manja od EU prosjeka, a 10x manja od najboljih zemalja EU.
Zato probudimo se i zasučimo rukave. Klimu ne možemo mijenjati, ali joj navodnjavanjem možemo doskočiti. Ulažimo u obrazovanje u stručnom i poslovnom smjeru. Investirajmo u mlade poljoprivrednike koji ovih dana postaju druga generacija u istom biznisu. Fondovi su dobra rješenja za deficitarne proizvodnje i ruralni razvoj, kao i stabilna poticajna politika nakon ulaska u EU. Možda nismo bogomdana zemlja za poljoprivredu, ali imamo potencijala da budemo bolji. Puno bolji.
Poljoprivredne priče Ivana Malića možete pročitati i na njegovu blogu.
Tagovi
Autor
Znate li koja sve znanja i vještine mora imati današnji poljoprivrednik?
Kako se formira cijena uljarica i žitarica u Hrvatskoj i zašto izvoz može biti loš?
Zašto je zakup državnog poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj bolji od vlasništva istog?
Svako selo ima barem jednog Slavka, ovo je priča o njemu
Ljelje ili kraljice - običaj kojim se prizivalo ljubav, rod i plod
Koliko vrijedi slama?
Zašto je zakup državnog poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj bolji od vlasništva istog?
Zašto bi ratari trebali razmišljati o masovnijoj prodaji žitarica i uljarica “na zeleno”?
Otpor počinje ovdje - poručuju stotine španjolskih i francuskih poljoprivrednika
Španjolski i francuski poljoprivrednici blokirali su u ponedjeljak ceste duž granice obje države uoči izbora za Europski parlament prosvjedujući protiv, kako kažu, nepošt...
Damir Senj
prije 1 tjedan
I mi čemo u blokade ako se ovako nastavi, samo neznamo kada i koje godine.
Damir Senj
prije 8 mjeseci
Đuro Japaric ovo o novom za poticaje znao sam da nešto ide na novo ali nisam znao što. Sva sreča da mi otac 50% gluh pa pojača radio dokle ide da se čuje i do Slovenije. Tako su imali i emisiju o poljoprivredi i novom poticuju koji ide od 1.1.2024 Da Đuro nije realno, ali moje mišljenje da to nemože proči nikako i nije mi jasno koja budala to osmislila. Vidjet ćemo što bude. Đuro nemogu nikuda otiči van raditi i ostaviti roditelje same da ni sam neznam što sa ocem. Umjetna koljena padne vamo padne tamo ajde diži ga hvala bogu nije ništa još na sebi slomio, brat ne oženjen radi u Rasko Kalinovac Odjel za razvoj, diže se u 4 ili 5 i ode na posao, a vrsti se nekad i u ponoč i još od kuče dalje radi preko Timwivera. Dobio je tu ponudu i još nije htio otiči sa poljuprivrede, jedva ga nagovorio da proba pa se lako vrati ako mu se to neradi. Mene sredio 2013 infark, znači fizički poslovi več na medicini rada odario mi štambilj na čelo NESPOSOBAN. ( Javio se da si završim i petu školu elekrtro zavarivač, prošao na liječničkom ali samo kroz vrata 😂 ) Eto da zemlja nebude u parlogu ili nekom u zakupu, ja nastavio gdje otac stao i još povečao bez kredita i zaduženja iako mi na čelu udaren onaj štambilj NESPOSOBAN ZA RAD a malo prije došao sa polja kuči, ručak u 20:00 + tablete za srce. Đuro sa 40 me udario infsrkt, sada mi 50. Nitko nevjeruje da mi 50, svi mi daju oko 35 do 37. Inače se prije bavio sportom, trenirao i igrao nogomet. Inače ja ti ne gledam na poticaj kao neki prihod, več đeparac.
Đuro Japaric
prije 8 mjeseci
Pa Damire ako si mlađi nemoj gubiti vrijeme u Hrvatskoj ! Ja imam moguća 4 izvora prihoda za život ; mirovina , božićna drvca - imam ih posađenih za 8 godina , poljoprivreda , pčele ! Od poljoprivrede nemam neki prihod jer 6 ha voćnjaka nisu svi u rodu , a neke obrađujem a vlasnici kupe šljive ili orahe , livade drugi kose ! Od poticaja kupio sam kamen za nasipanje dijela poljskog puta , platio sam mehanizaciju za krčenje i kultiviranje nekoliko hektara ! SMANJIO sam dio RUGLA u selu zvan ; NEOBRAĐENO poljoprivredno zemljište ! Tvoja PROGNOZA o poticajima nije realna ! Da tako bude doći će do MASOVNOG prestanka obrade zemlje na malim OPG ! Inače dio zemlje u brdskoj Slavoniji iznimno je loše kvalitete , ljudi su to radili da ne UMIRU od gladi ! NA stotine hektara sada su šikara , a na nekim već i šuma !
Damir Senj
prije 8 mjeseci
Đuro Japaric Neče ti trebati zakoni o zemljištu iduču godinu, ili koja je zemlja plodna ili neplodna. Prema ovim cijenama žitarica itd.. još ide i novi model poticaja. Onaj tko ima za dobiti poticaj do 1000€ neče dobiti ništa, onaj tko ima više od 1000€ dobit će 1000€ + razlika, dalje ostaje na županijama koliko će one dati poticaj ako će imati novca za seljaka. E sada si izračunaj dali ideš u hobi poljoprivredu ili bože čuvaj zakone odo ja put Irske, Njemačke. Vidiš sada koliko si pisao o zakonima i zemljištima koja po novom neče ništa vrijediti.
Đuro Japaric
prije 8 mjeseci
Veliki dio Hrvatske prešao sam pješice ! Na svakoj zemlji možeš nešto uzgajati . PROBLEM je hrvatske poljoprivrede USITNJENOST parcela , preveliki broj vlasnika , nesređeno stanje za privatnu i državnu zemlju , mala površina okućnica na kojim su gospodarske zgrade uglavnom za vlastite potrebe , a što se sada vidi kod svinjske kuge ! Od 1918 imamo i model poljoprivrednih poduzeća koji je išao na štetu razvoja OPG ! U dijelu Slavonije IZUMIRANJE malih OPG počelo je 1945 i radi zemljišnog maksimuma nije se išlo u formiranje POVRŠINSKI većih i dohodovnijih OPG i posljedice su 195 IZUMRLIH sela , preko 80 sa jednim stanovnikom prema POPISU 2021! IZUMIRANJE sela nastaviti će se jer politička BAGRA u Zagrebu SPREČAVA i NE POTIČE uspostavu dohodovnijih OPG ! DRUGI je problem što se građani Hrvatske hrane sa UVOZNOM hranom putem trgovačkih centara koji su većinom u STRANOM vlasništvu ! Za neku bitniju PREHRAMBENU industriju sa strukturom malih OPG NEMA sirovinske baze ! Danas se Plenković hvali dostignućima svoje JADE u proteklih 7 godina , ali ŠUTI o šteti koju u tom razdoblju radi sa PROMAŠENIM zakonom za državnu zemlju , a o lakrdijaškim zakonima za PRIVATNU zemlju to je za političku bagru TABU tema !
mali poljoprivrednik
prije 8 mjeseci
Nije problem prozvodnja,nego je problem prodaja naših proizvoda.Našu robu nemamo kome plasirati,a često i kada uspijemo prodati to nije niti blizu po cijenama koju dobivaju seljaci u pojedinim EU zemljama.Prikrivene potpore koje isplaćuju starije EU zemlje sa jakom poljoprivredom se ne računaju u cijenu proizvoda,tako da mi ispadamo nesposobni i nekonkuretni.
Damir Senj
prije 8 mjeseci
SASA FRANIC Dobro si to obisao, ja nisam u Slavoniji več podnožje Bilogore, rijetko nači ravnu parcelu. Ima nešto što si spomenuo u kometaru Šečerna repa. Vidio sam da ju neki tu kod mene sade pa ajde da probam. Na 4 jutra ili kako mi kažemo urod 186 tona. Najlakša bila 8 kg a najteža 11 kg. I tada netko kaže da naše zemlje nevaljaju. Nevalja to ako sam iduču godinu posadio duplo pa mi stizao mobilizacijki poziv kao da ima prolje i nisam mogao stiči pravilno obraditi i okopati i urod 181 tonu, ali to nije moja greška oko tako malog uroda. Neznam više ni sam što nisam sadio ili siojao i prinosi su bili dobri ili odlični. Nebi komentirao ovaj članak ali me zaboli kad netko kaže da je seljak neobrazovan ili ima ona još jedna gora riječ kad ti kažu SELJAČINO JEDNA. Nisam morao biti seljak, mogao sam ovu zimu spakovati kofer i otiči u Slovačku u jedan servis za popravke i mobitela i računala, plača super i besplatan smještaj ali ja ko ja nedem ja nikuda. Ima i tu tog posla ali ga radim u zimi eventualno ako nekom zagusti pa to napravim noču kad imam mir i tišinu. Lijepo je živjeti u prirodi a ne da buljiš konj u monitor 8 ili 10 sati.
SASA FRANIC
prije 8 mjeseci
djelom pravilno djelom ne. normalno da je samo Slavonija dobra za ratarstvo. jer ne vidim da je napisano niti stocarstvo niti vocarstvo niti povrcarstvo, jedino ratarstvo. ali djelovi kao Dolina Neretve ili Ravni kotari, kolko znam su tako dobri da je steta i imati tamo ratarstvo nego nesto bolje. Brdski dio nema dobru zemlju ali moze biti za stocarstvo, ukolko vlast ne bi razmnozile vukove, pse i njihove krizance. onda kada se vozi od Kutine do Lipovca, sve na njivama buja. a napisano je samo da psenica kao nevalja?? a gdje je repa, kukuruz... itd. sto buja na cjeloj slavoniji. i gdje je urod po hektaru u usporedbi s tim boljim zemnljama? vocarstvo u Slaviniji isto ide, a nesto i na brdovitim djelovima moze. onda to sto nema generacija u poljoprivredi nije strasni nedostatak jer se to brzo svlada. a industrija uopce nema veze s poljoprivredom. a za zadnji komentar autora se moram samo nasmijati, i dati mu savjet, jedino koga treba kritikovati je vlast, pravila, i zakoni. a ljude u poljoprivredi ne. ili ako on misli da s nekim posebnim znanjem moze uspiti u poljoprivredi s ovim zakonima i vlasti, ajde neka nam da primjer ili pokaze nekoga tko tako uspjeva s nekim boljim znanjem??? iako se i ja slazem da nije nista posebno zemlja bogom dana ali je bolja i od navedenih Francuske i Britanije. a to potvrdjuje i karta kvalitete tla koju gledam.
Damir Senj
prije 8 mjeseci
Hrvatska je bugumdana zemlja za poljoprivredu, ali ovo boli kad netko kaže da seljak nije obrazovan, slično nešto je izjavio i Coner 1999 god. na blokadama cesta pa jedva spasio živu glavu. Ovo može izjaviti samo neka budala koja nezna spojiti dvije riječi i nezna kolika je cijena bilo čega u poljoprivredi. Evo ti primjer, poslije takve izjave sam Coner apotekar se bacio u poljoprivredu, rezultati 0000 a školovan čovjek. Kupnja zemlje e tu je obrazovan, prođe po katastru i gruntovnici sastavi uvovor, ima svoja dva čovjeka u županiji, jedan potpisuje, drugi udara štambilj i sve legalno, tako da i moja majka ostala bez nasljestva poslje očeve smrti bez prebite pare. Takvi koji pišu takve članke neka nabiju glavu u zemlju i šute da smo neobrazovani. Ovaj više koliko vidim prodaje pamet a niti nezna kako se zemlja ljubi😤
Đuro Japaric
prije 8 mjeseci
Ivane dobro ste opisali kvalitetu i klimatske uvjete , ali Vi ne razumijete problem hrvatske poljoprivrede , a on je POSLJEDICA promašene naredbe carice Terezije 1756 da se samostojeće kuće u Slavoniji i Branji predaju uz puteve i ceste ! Od te PROMAŠENE naredbe izgrađena su UŠORENA sela sa malim okućnicama i gospodarskim zgradama ! OKUPATORI su išli na MODEL feudalaca i kmetova ! Jelačić je 1848 objavio da se ukida kmetstvo i crkvena desetina ! 1918 Srbi i Hrvati AGRARNOM reformom nacionaliziraju zemlju veleposjednicima , dijele Solunskim borcima i bezemljašima a na dijelu razvijaju poljoprivredna poduzeća ! USITNJAVANJE počinje 1918 , a nastavlja se 1945 sa zemljišnim maksimumom od 10 ha ! ILI U HRVATSKOJ nije bilo moguće uspostaviti POVRŠINSKI većih OPG do 1991 kada HDZ ukida zemljišni maksimum , donosi PRVI Zakon O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU kojeg svake Vlade modificiraju na ŠTETU OPG ! O PROMAŠENIM zakonima za PRIVATNU zemlju samo nekoliko nas govori !! O CIRKUSU sa EVIDENCIJOM zemlje možete pročitati u tekstu GENERALA VRBANCA ! Za navodnjavanje NEMAMO vodu bez IZGRADNJE akumulacija počevši od brdske Slavonije ! IMAMO potencijal , ali bez HRVATSKE AGRARNE REFORME , nastavak PROPADANJA i IZUMIRANJA sela je NEMINOVAN !