Tolike su šanse da hrvatska pšenica može biti konkurentna ukrajinskoj. Brojke su brutalne i pokazuju ono što naši ratari već dugo osjećaju "iz stomaka" - evo nove priče za prste polizati
Već dvije godine sustavno pratim troškove proizvodnje pšenice u Hrvatskoj. Prošle sezone došao sam do 1.290 EUR/ha troška - uz pad cijena gnojiva i sjemena u odnosu na 2024. To su brojke iz priče Pšenica roda 2025: više od polovice ratara će ostvariti gubitak, i one će mi biti polazište za usporedbu Bogomdane zemlje za pšenicu - Hrvatske, s njenim najvećim dušmaninom - ukrajinskom pšenicom.
U toj priči sam koristio model u kojem je dio atara bio u zakupu, a u ovoj ću koristiti model u kojoj je svo zemljište u zakupu - ovo radim kako bi mogao usporediti troškove jer ako je poljoprivredno zemljište u vlasništvu, poduzetnička matematika ima drukčiju sliku. Ne nužno lošiju ili bolju, samo meni kompliciraniju. Zbog te promjene modela su ukupni troškovi proizvodnje pšenice u ovoj priči kao da je sva zemlja u zakupu po 300 EUR/ha - što onda daje troškove proizvodnje pšenice od 1501 EUR/ha.
Napomena prije nego krenem: koristim lanjske brojke troškova i cijena i u ovoj usporedbi. Dodatno napomena: ovog su proljeća poskočile cijene plavog dizela, a nešto i gnojiva, na ovogodišnju pšenicu se to skoro ne odnosi - većina ratara je gnojivo kupila zimi, po starim cijenama, pšenica je posijana u jesen 2025., glavnina prohoda je gotova, ostalo je samo kombajniranje.
A onda slijedi zaplet priče usporedba s troškom proizvodnje u Ukrajini, stavku po stavku.
Hrvatska: 119 EUR/ha.
Ukrajina: Pšenica je tamo jeftinija u otkupu, a sjemenarstvo je u znatnoj mjeri vezano uz cijenu osnovne robe. Domaće sjeme dominira tržištem, deklarirane sorte su česte, certifikate često zamjenjuje vlastita selekcija. Realna procjena: ~80-90 EUR/ha.
Razlika: cca 30 EUR/ha u korist Ukrajine.
Hrvatska: 215 EUR/ha. To su uglavnom proizvodi velikih multinacionalki (Bayer, Syngenta, BASF, Corteva), registrirani u EU pesticidnoj bazi, nakon što je 2018.-2023. EU zabranila 14 aktivnih tvari uz najavu daljnjih restrikcija. Hrvatski ratar plaća punu cijenu EU-compliant formulacija.
Ukrajina: Ukrajinsko tržište zaštite ozbiljno se razlikuje od hrvatskog na tri razine:
Prvo, generici dominiraju. Eastern European market preferira off-patent formulacije - kineski i indijski generici za triazole fungicide, glifosat, 2,4-D herbicide, neonikotinoide. Mnogi ukrajinski ratari kupuju generičke proizvode po 30-50% nižoj cijeni od originalnih EU brendova.
Drugo, dostupnost zabranjenih tvari. EFSA je u izvještaju za 2022. detektirala u uzorcima iz Ukrajine ostatke aktivnih tvari koje nisu odobrene u EU (npr. propargit). Ukrajinski regulator (Ministarstvo zaštite okoliša + Derzhprodspozhyvsluzhba) ne prati EU listu - dopušta neke neonikotinoide, paraquat-ekvivalente i druge tvari koje se kod nas više ne mogu kupiti. Ti proizvodi su u pravilu jeftiniji.
Treće, manje regulatorne nadgradnje. Hrvatski ratar uz cijenu sredstva plaća i sve obveze evidencije, edukacije, integrirane zaštite, eko-shema. Ukrajinski ratar - ne. Sami administrativni i kompenzacijski troškovi koji ulaze u “215 EUR/ha” kod nas tamo praktički ne postoje.
Realna procjena ukrajinskog troška zaštite za isti tehnološki cilj: ~150 EUR/ha - kombinacija generika, jeftinijih formulacija i odsustva regulatornih premija.
Razlika: cca 65 EUR/ha u korist Ukrajine.
Tu je prva ozbiljna razlika i ona ne dolazi od cijene gnojiva - globalna cijena uree je globalna cijena uree, NPK formulacije su slične. Razlika dolazi iz kvalitete tla.
Hrvatska: 317 EUR/ha. Naša ratarska zemlja u prosjeku ima nižu humusnu rezervu, manji udio fosfora i kalija u prirodnom obliku, slabiju sposobnost zadržavanja hranjiva. Sve to znači da za ciljani prinos moramo gnojiti “gušće” - i temeljnom gnojidbom, i prihranama.
Ukrajina: Crnice (chornozem) imaju 4+% humusa, hrvatska prosjek je ispod 2%. Veća prirodna plodnost znači manje vanjskog inputa za isti prinos. Konzervativna procjena: 20-25% manje gnojiva po hektaru za ekvivalentan prinos. Otprilike 240 EUR/ha.
Razlika: cca 75 EUR/ha u korist Ukrajine.
Hrvatska: 430 EUR/ha - od toga mehanizacija 220 EUR/ha (amortizacija strojeva, gorivo, vanjski servis i dijelovi, registracije) i rad 210 EUR/ha (polje, održavanje, tehnologija, nabava/prodaja). Razdvajam ih jer se u Ukrajini ponašaju vrlo različito.
Strojevi, amortizacija, kapital. John Deere, Case, Claas i CNH ne prodaju traktor jeftinije u Ukrajini nego u Hrvatskoj. Financiranje je tamo skuplje (vidi kamate niže), ne jeftinije. Strojni dio je praktički isti.
Gorivo. Ovo je iznenađujuće. Ukrajina nema sustav plavog dizela. Ukrajinski ratar puni dizel po komercijalnoj cijeni, koja se u 2024./2025. kretala oko 52–55 UAH/L, što po tečaju (~45 UAH/EUR) izlazi na 1,15-1,22 EUR/L. Hrvatski plavi dizel u prošloj sezoni bio je 0,79 EUR/L s PDV-om (0,63 bez). Drugim riječima - ukrajinski ratar je za gorivo plaćao više nego hrvatski plavog dizela. Tu Hrvatska čak ima blagu prednost.
Vanjski servis i dijelovi. Tu Ukrajina dobiva. Sat rada mehaničara, pranje stroja, manualne intervencije — sve po mjeri ukrajinske plaće. Procjena: 30% manje na servisnom dijelu mehanizacije.
Zbroj: ukrajinska mehanizacija ispada na cca 190 EUR/ha.
Da izbjegnem ratne distorzije, uzimam predratne podatke iz 2021. Ukrajinska prosječna bruto plaća tada je iznosila ~434 EUR/mjesečno, hrvatska ~1.089 EUR/mjesečno - omjer 1:2,5.
Pri tom omjeru, ukrajinski ekvivalent hrvatskog rada od 210 EUR/ha ispada na ~85 EUR/ha.
Prosječno hrvatsko gospodarstvo ima oko 5,6 ha, a prosječna ARKOD parcela je ispod 2 ha - naša fragmentacija je bolna. Ukrajinski prosjek po imanju je 649 ha, a operativna parcela (jedan komad bez prepreka) tipično se kreće između 50 i 300 ha, u boljim crnozemnim regijama i preko 500 ha.
Razlika u jedinici rada je dramatična: manje okretanja na uvratinama, manje preklapanja, manje praznih hodova kombajna i prikolice, veći učinak po satu rada, niža potrošnja goriva po hektaru. U farmdoc-ovim međunarodnim usporedbama troškova, sama veličina parcele objašnjava 15-25% razlike u cijeni koštanja između velikih i malih operacija. Konzervativno uzimam 20% uštede koje primjenjujem na zbroj mehanizacije + rada u korist Ukrajine.
Hrvatska: 300 EUR/ha. To je realan prosjek u ozbiljnijim ratarskim regijama.
Ukrajina: Tržište zakupa otvorilo se nakon ukidanja moratorija u 2021. Cijene su rasle, ali su i dalje znatno ispod naših. Prosjek u 2025. po izvješćima ukrajinskih agro-publikacija kreće se oko 100 EUR/ha, u boljim crnozemnim regijama (Vinnitsa, Poltava, Cherkasy) i do 150 EUR/ha. Uzimam 120 EUR/ha kao reprezentativan broj.
Razlika: cca 180 EUR/ha u korist Ukrajine.
To je najveća pojedinačna razlika u cijeloj kalkulaciji.
Hrvatska: Iz mojih 180 EUR/ha “ostalih troškova” izdvojio sam zakup zasebno (u toj Priči računao sam da je dio zemlje u vlasništvu, dio u zakupu, sad to moram “centrirati”), pa ostatak - osiguranja, računovodstvo, digitalija, edukacija, sušenje - iznosi cca 80 EUR/ha.
Ukrajina: Sve te usluge koštaju po mjeri ukrajinskih plaća. Računovodstvo, prijevoz, sušara, digitalne platforme - tipično 30-40% jeftinije. Procjena: ~50 EUR/ha.
Razlika: cca 30 EUR/ha u korist Ukrajine.
I tu uzimam predratnu 2021. razinu, jer je ratna stopa Narodne banke Ukrajine bila iskrivljena (preko 20% na vrhu). U 2021. je ukrajinska prosječna kreditna stopa bila ~13,3%, hrvatska poljoprivredna kreditna stopa ~3-4%.
Hrvatska: 40 EUR/ha (otprilike razina iz moje lanjske kalkulacije - kamate računam na mehanizaciju i za obrtni kapital).
Ukrajina: Pri otprilike trostruko skupljem kapitalu ~120 EUR/ha.
Razlika: cca 80 EUR/ha u korist Hrvatske.
Razlika je oko 510 euro po hektaru - ili 34% u korist ukrajinskog proizvođača. Ili rečeno drukčije - hrvatska pšenica je 51% skuplja za proizvesti od ukrajinske
Ali kad pričamo o pšenici kao globalnoj robi, hektar nije prava mjera. Mjera je cijena koštanja kilograma, odnosno tone zrna - to je ono što ratar nosi na otkup, i to je ono čime se konkurira na MATIF-u i u talijanskim mlinarama.
Pri istoj pretpostavci prinosa od 7 t/ha (hrvatski je prosjek formalno niži, ali u ozbiljnijim regijama 7 t/ha je realan prosječni prinos; ukrajinske crnice mogu i više pri istom ulaganju, ali za poštenu usporedbu istu brojku držim s obje strane), cijena koštanja izgleda ovako:
Razlika u cijeni koštanja zrna iznosi čak 73 eura po toni. Na troškovima proizvodnje od 1501 EUR/ha, proizvodnja pšenice u Hrvatskoj košta 214 EUR/toni. U Ukrajini 143 EUR/toni.
A sad ono važno - prosječna otkupna cijena pšenice u 2024./2025. kretala se na hrvatskim otkupnim mjestima oko 160-170 EUR/t. Drugim riječima, hrvatski ratar pšenicu prodaje za manje nego što ga košta da je proizvede. Ukrajinski ratar pšenicu prodaje za 130-140 EUR/t, što je niža cijena od one koju dobije hrvatski ratar.
Hrvatska cijena koštanja pšenice je iznad njene tržišne cijene. To je strukturni problem koji ne nestaje s boljom žetvom ili s 5% jeftinijim gnojivom.
Sad u priču ulazi ono što obje države rade da bi uopće održale sektor i iskompenzirale nametnuta okolišna ograničenja - a to su potpore.
Hrvatska (2021./2025., relativno stabilno): Prosječna potpora za pšenicu kroz ZPP iznosi oko 300 EUR/ha. To znači da je efektivni trošak proizvodnje (ono što ratar stvarno mora pokriti iz prodaje zrna) 1.201 EUR/ha, odnosno cijena koštanja pada na 172 EUR/t.
Ukrajina (predratna 2021. razina): I tu uzimam predratnu sliku, jer je ratni režim potpora nereprezentativan. U 2021. Ukrajina je imala niz manjih programa - državnu potporu po grlu stoke, subvencionirane kredite, programe za male proizvođače do 120 ha (~3.100 UAH/ha = ~95 EUR/ha). Komercijalni ratar od 500+ hektara, kakav dominira ukrajinskom strukturom, realno je dobivao 30-50 EUR/ha efektivne potpore. OECD-ov pokazatelj podrške proizvođačima (PSE) za Ukrajinu i u tom razdoblju bio je dramatično niži od EU prosjeka - Ukrajina je strukturno zemlja u kojoj agrarni sektor sam pokriva svoje troškove, bez većeg proračunskog plašta.
Uzimam 40 EUR/ha kao reprezentativan iznos.
Razlika u cijeni koštanja se nakon svih potpora suzila s 73 €/t na 36 €/t. Drugim riječima: da bi hrvatska pšenica imala troškovno isti položaj kao ukrajinska, država mora dati 300 EUR potpore po hektaru - a hrvatski ratar je još uvijek značajno skuplji.
To je veličina strukturnog hendikepa koji potpore mogu ublažiti, ali ne i ukloniti.
Glavna razlika nije u “oni rade jeftinije” u smislu cjenkanja na inputima. Sjeme, zaštita, strojevi, gorivo - sve je to globalna roba, otprilike ista cijena. Razlike koje stvarno mjere su strukturne: zakup, kvaliteta tla i cijena rada. Tri stavke u kojima Ukrajina ima trajnu prednost koja se neće zatvoriti - jer je vezana za faktore koje Hrvatska ne može promijeniti.
Zakup od 300 EUR/ha kod nas će teško pasti, jer kod nas postoji tržište zemljišta s investitorima koji čuvaju kapital, postoje ratari koji se otimaju za istu parcelu, postoji gradnja i regulacija. Kvalitetu tla ne mijenjamo - crnice su crnice, naše je naše. Plaće u Hrvatskoj neće pasti na ukrajinske, niti to želimo.
Kad sve to pogledam zajedno, dolazim (opet) do zaključka koji nikoga neće razveseliti, ali je realan: Hrvatska je postala preskupa zemlja za proizvoditi pšenicu.
I ne - nije rješenje “još potpora”. Današnjih 300 EUR/ha potpore već je proračunska kompenzacija za strukturni hendikep, i još uvijek nije dovoljno da pokrije razliku. Ako država povuče potpore, sektor odmah pada. Ako ih şe digne na 500 EUR/ha - dolazi do trenutka kad bi to bilo pametnije pšenicu uvoziti, a novac iskoristiti bolje (npr. za navodnjavanje/odvodnju krških polja u Dalmaciji).
Poljoprivredne priče Ivana Malića možete pročitati i na njegovu blogu.
Pšenica je globalna roba. Na globalnom tržištu njezina cijena diktiraju proizvodnja u najvećim proizvodnim regijama a to su Rusija, Ukrajina, Argentina, Australija, Sjedinjene Države - zemlje koje proizvode na 1.000-hektarskim parcelama i bez naših regulatornih opterećenja. Hrvatska se u tu utakmicu ne može uključiti. Ne sad, ne za pet godina, odnosno nikad pri ovoj strukturi troškova.
To ne znači da nestaju oranice ili da nema posla. To znači da na istim tim oranicama treba staviti drugu kulturu, drugu logiku, višu dodanu vrijednost. Specijalizirane vrste pšenice. Profitabilnije uljarice. Voće i povrće za prerađivačku industriju. Ono što se ne natječe na MATIF-u. Ono što ima neku posebnu priču koju će krajnji potrošači biti spremni više platiti.
Pšenica kao komoditet - to je bitka koju mi ne možemo dobiti. Što prije to prihvatimo, prije ćemo se zaposliti onim u čemu ima prilike. A prilika postoji - u nišama, u kvaliteti, u prerađivačkim ugovorima, u kulturama gdje je hrvatska klima i parcelarna struktura prednost, ne hendikep.
To znači mijenjati se. Pokušavati. Griješiti. Pa se ponovo mijenjati. A promjena u poljoprivredi se događa sporo, jer se događa kroz generacije. Što ne znači da ne treba početi - jer alternativa je da uporno sijemo pšenicu i čekamo čudo.
Izvori za HR: vlastite kalkulacije iz priča “Pšenica roda 2025: više od polovice ratara će ostvariti gubitak” (lipanj 2025.) i “Kukanje pšenice roda 2024” (travanj 2024.). Izvori za UA: AgroReview, OECD Agricultural Policy Monitoring 2025., World Bank, Latifundist, podaci IPAD/USDA, podaci o cijenama goriva GlobalPetrolPrices za UA. Plaće: Eurostat / Ukrstat 2021. (predratna razina za korektnu usporedbu odnosa)
Tagovi
Autor
Uoči žetve: Talijanske luke pune robe, trgovci žitarice prodaju ispod cijene
Finska poljoprivreda: Početak mudrosti leži u prihvaćanju realiteta
Švicarci, investirajte u hrvatsko svinjogojstvo - imamo i nešto zauzvrat
Tehnolog koji u istoj smjeni napravi 20% više od kolege je 20% vrjedniji za firmu: Tako raste i plaća
Damir Senjan
prije 2 tjedna
😂😂😂😂😂😂Ovo je dobro, slično sam vidio, kad google snimio na cesti moju susjedu kako šeče psa, psa zamaglili ali susjedu ne 😂😂😂
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
TinkiVinki , imaš nizinsku Slavoniju i Baranju , brdsko - planinsku Hrvatsku i otoke , 100 000 i nešto tisuća > OPG > koji su u sustavu poticaja , plus GRUPE . Pa onda izračunaj KOLIKO IMA REKREATIVNIH OPG !
TinkiVinki
prije 3 tjedna
I nisam dobro reko da nebi bilo zablude mislim na opg-ove od 1ha-10ha!
TinkiVinki
prije 3 tjedna
Mislim al možda sa sigurnošču mogu reči da nisi upravu,jer u mojo okolici ima jako malo još ljudi koji na taj način rade zemlju,vecinom su to več sad opg-ovi,od 30ha pa do 500ha,i otprilike 5% hobi poljoprivrednika koji rekreativno rade zemlju a i tu njihovu zemlju mi radimo kao protu uslugu jer nam oni pripomažu u određenim radnjama ( građevina,elektrika,mehanika itd.)
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
TinkiVinki , većinu privatne zemlje obrađuju penzioneri ili zaposleni rekreativno kojima je to sporedni prihod ! NISU takvi BUDUĆNOST hrvatske poljoprivrede , već KOMERCIJALNJI OPG I DIO POLJOPRIVREDNIH PODUZEĆA !
TinkiVinki
prije 3 tjedna
U mojoj široj okolici znači u krugu od 50km nepostoji ni jedan opg koji radi 5ha zemlje i to mu je jedini i osnovni izvor prihoda! Takvi opg- i postoje ali to su ljiudi koji su stalno zaposleni i poljoprivreda im je dodatni izvor prihoda ili da si uhrane koju svinju,janje,kokoš ili tako,a takvu poljoprivredu o kojoj vi pričate ja nevidim od Strošinaca do Novske preko Virovitice do Iloka! I neznam zašto se provlače takve teze i stvara slika da takvi opg su okosnica Hr poljoprivrede,evo na ovom portalu nek se jave ko radi 5ha čistog ratarstva i to mu je JEDINI i GLAVNI izvor prihoda!
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
G. Filipe , u Hrvatskoj su formirani OPG sa 3 do 5 tisuća vrijednosti proizvodnje ! Takvi OPG u Slavoniji IZUMIRU od 1945 a u Dalmaciji od 19 stoljeća ! Naprosto u Hrvatskoj je zasnovan PREVELIK broj obitelji sa prihodom od obrade zemlje i napravljena SIROTINJA ! Ja sam gradeći i održavajući DALEKOVODE vozilima i pješice . prešao dosta na sjeveru NJEMAČKE , a to znači i vidio dosta tehnologije ! PROTJERANO je iz Srbije i Hrvatske preko 500 000 Nijemaca , još ima dio njihovih kuća i gospodarskih zgrada ! Da se vrate NA 5 HA bili bi SIROMAŠNI SLAVONCI ; 1 HA ŽITA , 1 KUKURUZA . 1 SUNCOKRET , 1 TRITIKAL , 1 ZOB , pa IZRAČUNAJTE G MALIĆ ; VRIJEDNOST bruto proizvoda ovih 5 kultura !
Filip Matic
prije 3 tjedna
tako nije trebalo biti ne znam kupljeno 15 rafalea, nego 100 i to americkih aviona, i jos sto tenkova, ... sve u redu, dobro smo si ali neka oni budu fino u hangaru, fino ulasteni, ... spremi, ... radimo posao, dobri smo si, sve u redu , rostiljamo, more, turizam, ... bla, bla, ... ali neka oni budu fino u hangaru
Filip Matic
prije 3 tjedna
Znate koliko imate klosara po zapadnoj europi, vise nego kod nas sto posto, ... to su klosari prve kategorije, ... ali na drugoj strani opet imate normalne ljudi koji se bore, nece popustiti, pa drzi pa nedaj, ... i to vam je takozvana konkurentnsot koja onda nekako gura, ... kod nase znate otprilike tko sere a tko ne, ... a ovdje vas gleda u oci sa smjeskom i laze a znam da laze cim zine
Filip Matic
prije 3 tjedna
Slazem se Gosp. Djuro i sa vama i sa Gdjo. Martom, ... ali ako mi dopustite, nisu usitnjene parcele toliko problem, ... to je vise propaganda nego realnost. ... vi ovdje u njem. imate klasicne male vinogradare po 3000 m2, 5000 m2, ili 2 ha, ... to sve izgleda sa autoceste da je jedan vlasnik ali nije, ... i sto se desava, ...ljudi proizvode grozdje i peljaju u vinariju, ... u redu vinarija plati, ljudi su napravili racunicu i dobro, ... ali onda dodje neki kreten ili kao sef vinarije, zadruge, ili kao voditelj nabave u rewe, aldi, lidl, ... i da bi dobio bonus, ... kaze, ako smanjim okupnu cijenu sa npr. 1,3 eur na 1,20 eur, ... firma ce imati bolju marzu a ja cu dobiti bonus i raz... be cijeli sustav. ... pa ja pricam sa ljudim atako da znam kako je, ... i u tome grmu lezi zec, ... ti ljudi su vec odavno trebali biti u zatvoru ali to je tako. ... naravno ovaj koji isporucuje zastitna sredstva, transport bla, bla, isto ima takvih kretena koji stiscu sa ove strane, ... onda se hvale doma, po televiziji, ... i tu nema pomoci, to je kako je
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
Ne možemo hraniti pola EU , već 15 do 20 milijuna ! ALI NE sa 100 i kusur tisuća OPG sa USITNJENIM parcelama , sa navodnjavanjem puten OBLAKA !
Marta Radić
prije 3 tjedna
Ta teza..da možemo hraniti pola EU. Vrti se godinama...EU je prilila jer ulazimo na tržište sa 500 mil.stanovnila .Ta se vrtilo ulaskom RH u EU...ima ih još. Nažalost to je samo mrtvo slovo na papiru...jer činjenica , da nemožemo prehraniti ni sami sebe. Zašto je to tako..e sad duga je to prića
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
Upravo sam došao iz TRGOVAČKOG centra , na ulazu ; NAŠE JAGODE , NAŠE TREŠNJE , pa IMAMO ZEMLJU i VODU za HRANITI 15 do 20 MILIJUNA LJUDI , ali NE SA REKRETIVNOJ POLJOPRIVREDI !
mali poljoprivrednik
prije 3 tjedna
Po toj logici razmišljanja u RH nije ništa važno,jer naši su sve upropastili.
Marta Radić
prije 3 tjedna
U pravu ste..samo nažalost , deklerativno... Pričati kako je nešto važno , a to isto ignorirati i upropaštavati..nažalost matematički je obrnuto proporcionalno..tako i naša poljoprivreda treba nam , a nje je sva manje.
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
MARTA LUPETAŠ , poljoprivreda je za HRVATSKU PREBITNA , iz gospodarskih , demografskih , strateških i estetskih razloga ! SAMO kakvu poljoprivredu želimo ? REKREARIVNU ILI KOMERCIJALNU - DOHODOVNU !
TinkiVinki
prije 3 tjedna
100%se slažem s vama gosp.Marta i mislim da se država RH pa i EU odnose upravo tako prema poljoprivredi!
Marta Radić
prije 3 tjedna
Morate shvatiti da je poljoprivreda očito nebitna , pogotovo u RH... a još je manje bitna unutar EU...sto mi to proizvodimo da bih smo bili bitni ...bilo kome , pa i sebi samima. Proizvodimo u promilima unutar EU , a globalno nije spomena. Tako da moramo biti realni i sagledati činjenice. Poljoprivreda u RH je tetet sama sebi.
Marta Radić
prije 3 tjedna
Morate shvatiti da je poljoprivreda očito nebitna , pogotovo u RH... a još je manje bitna unutar EU...sto mi to proizvodimo da bih smo bili bitni ...bilo kome , pa i sebi samima. Proizvodimo u promilima unutar EU , a globalno nije spomena. Tako da moramo biti realni i sagledati činjenice. Poljoprivreda u RH je tetet sama sebi.
TinkiVinki
prije 3 tjedna
Poanta Marta?Dobrobit Eu je da svoju poljoprivredu uništiš na razini eu(ne samo hrvatske i mađarske) i da se naguziš Trampu,Ukraincima,MECSOURU itd da bi oni od tebe nešta uzeli! 50godina u Eu vlada STOP GMO sad može i to! 50god pišeš pravilnike o zdravoj hrani i obilježavanju hrane sad nam ni to netreba;DA ali samo za uvozno smeče a unutar EU če se i dalje primjenjivat ista pravila koja vrijede 50god i to ne sam u hr i mađarskoj vec u cijeloj eu. Nerazumijem poantu tvog ni jednog komentara!
Marta Radić
prije 3 tjedna
Očito su nepravedne cijene i u Mađarskoj ..jer ljudi kupuju u RH...tako da svaka država ima svoje probleme. svoje politike ...koje su nekom majka a nekom mačeha. Mađarska vodi svoju politiku unutar EU. Neznam zašto Mađari jednostavno ne raspišu referendum o izlasku iz unije..jer očiti da im taj sistem ne odgovara. Primjer je Velika Britanija...izašli iz Unije i sada ne ovise o Briselu. Nije voditi politiku jedne zemlje..jednosmjerna ulica.. negdje daješ da bih negdje uzeo...e sad pitanje što žrtvuješ da bih nešto dobio. Sigurno HR poljoprivreda a rekla bih i EU , sigurno je žrtva da bih pojedine zemlje ili većina njih unutar EU imale neke druge benifite. Ipak udio poljoprivrede unutar BDP EU dosta je nizak , tako da uvijek treba staviti na vagu i odvagnuti što i kako. Naravno mi poljoprivrednici mislimo da smo važni , najvažniji , te stoga i naše probleme stavljamo na prvo mjesto , što je normalno...
TinkiVinki
prije 3 tjedna
Nemaju mađari problema kakvih mi imao,a to što netko ide kupovat preko u drugu državu jer to odraz nečega,ja idem u bosnu i srbiju u kupovinu,jer sam ja siromasan da si nemogu priuštit kupovinu u hrvatsko,ili nešto drugo nezam na šta misliš Marta!? Ako češ iskreno ja idem i na kavu preko granice,o jelu da se nepriča ja nikog nikad nisam odveo od mojih gostiju u svoj kraj na ručak ili večeru, ili idemo doma kod mene ili u bosnu! A to nije marta siromaštvo več inat i tako se ponašam več 3-4god i ponašt ču se tako do god su takve cijene neopravdane kod nas u trgovačkim centrima kafičima i šišat se idem u bosnu! Jer smatram da su te cijene neopravdana i napuhane i ćisti extra profit! Nemože gablec u selendri biti skuplji nego u zagrebu u zagrbu su restorani jeftiniji nego ovdje po lokalnim restoranima!
mali poljoprivrednik
prije 3 tjedna
Mađarska ima ekonomskih problema zbog EU koja im je uskratila preko 30 milijardi sredstava ,jer ne slijede njihove direktive.Prevedeno na seljački to je čista ucjena,ali mogli bi se prevariti i sa novim premijerom.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Marta tamo ti je sve skuplje nego kod nas, bar ovi neki iz mog sela što idu tamo po sjeme, kažu da je sve skuplje nego kod nas ali je sjeme daleko kvalitetnije nego kod nas.
Marta Radić
prije 3 tjedna
Neznam kako se živi u Mađarskoj ..ali vidim u sjevernozapodnoj HR uz granicu...mađari sve više dolaze u RH u kupnju..to nešto govori..
TinkiVinki
prije 3 tjedna
Jeste mali,pa svi štite svoje a naš se svima guze,sva sreča što nam premijer nosi naočale jer ga tolko guze da bi mu oči ispale da nema naočala! Briga me za njega več se to karinđ... prenelo i na nas pa su i nama počele oči ispadat od eu direktiva i pravila!
mali poljoprivrednik
prije 3 tjedna
Mađarska zabranila uvoz poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine.Njihov ministar je izjavio da je zaštita poljoprivrednika njihov nacionalni interes.Dozvoljen je samo tranzit ,ali pod posebnim mjerama uz moguĉnost kazni u iznosu od 100% vrijednosti robe.Što je sada sa slobodnim tržištem koje ponavljaju ko papagaji naši vrli stručnjaci i političari? Znači da se može ako nisi slijepi podanički sluga Brisela.
Đuro Japaric
prije 4 tjedna
g . Filipe UZALUD Vam DIPLOMA , pa od SRPSKO - HRVATSKE AGRARNE reforme 1919 u selima se PRAVI SIROTINJA ! Za TITA su seljaci bili KLASNI neprijatelji pa su išli na zemljišni MAKSIMUM 10 ha koju VEĆINA obitelji NIJE IMALA , sa MOGUĆNOSTU da se i mogućih 10 ha smanji ! I TAKO JE HRVATSKA iz BROZOVE Jugoslavije IZAŠLA U BITI BEZ OPG ! TRENUTNO pišem PRIJEDLOG Ustavnom sudu za OCJENU ustavnosti ministrovog Pravilnika sa kojim ćemo do 31. 12 . 2027 , OSTATI BEZ PUNO TISUĆA ha zemlje u ARKOD i POTICAJA ! Pa ako ima PAMETNIH i onih koji se NE BOJE , mora nas IĆI PREMA Ustavnom sudu više ! Pučka PRAVOBRANITELJICA smije to isto kao i TAKOZVANA HPK !
Filip Matic
prije 4 tjedna
pa onda Europska Unija, ... to je najvece zlo koje je moglo zahvatiti covjecanstvo. Fuj!
Filip Matic
prije 4 tjedna
A onda nas sustav sela, 50tih, 60tih, 70tih, do 90tih, ... pa to je bio najbolji sustav na svijetu dok Tito nije poceo unistavati sela i raseljavati ljude po gradu u betonske krletke. ... taj sustav bio sa vremenom bio svaki puta sve jaci, ... a ljudi nisu bili u izobilju ali su bili neovisni, ... trebalo je 200 kg sila godisnje a ovo ostalo je vise manje sve u selu bilo proizvedeno i sada imamo situaciju koju imamo. pa kao EU, pa ovo pa ono, ... to propagiraju samo oni koji imaju korist, ... pa ja kad vidim onu Suicu i koliko zradjuje na izdaji svoje zemlje odmah mi se dize kosa na glavi, ... ali nije ona jedina, ...
Filip Matic
prije 4 tjedna
Neka gosp. Malic pise, dapace. ... znaci jedina prava istina je da su poljoprivrednici uvijek u pravu, tako da sam ja na strani poljoprivrednika... pa cijeli sustav je nastao na poljoprivredi i stocarstvu. ... poslije toga industrija, ... itd ali onda krecu zakulisne igre, ... znaci u 60 godinama je jedan poljoprivrednik hranio 17 ljudi a danas hrani oko 150 ljudi, ... to su cinjenice. znaci npr. otkupna cijena necega 5 eur, ... prodajna cijena 20 eur, ... treba platiti prijevoz, marketing, tajnicu, papir, litru i vodu, auto za direktora, godisnji odmor, cipele, bocu viskija u skrivenom ormaru, alimentaciju, ljubavnici cipele, donaciju stranci, ... bla, bla, ... pa to sve ide na racun psenice, vina, stoke, itd. ... i jedan ha je profitablian, bilo koje kulture ali oni koji ne rade nista trebaju lovu, zamislite 1 ha psenice koliko brasna za koliko obitelji, pa valjda za 50 godina, za 5 obitelji, ... ali ovi neradnici trebaju jos, pa daj 2 ha, pa daj 10 , pa daj 50 , pa daj 100 ha, ... a onda je propaganda odradila svoje, trzisna cijena, prinos po ha, otkup, okrupnjavanje povrsina, ... samo da se povecava a oni stalno rade pritisak, ...
mali poljoprivrednik
prije 4 tjedna
Ispravak netočnog navoda...plaća jw bila 3600 kn.
mali poljoprivrednik
prije 4 tjedna
G. Maliću ,ja vas ne podcjenjujem i ne omalovažavam vaše stručno zvanje.Samo kažem da svaki seljak ne može biti kao vi.Seljak je proizvođač koji rinta od jutra do sutra i ne može biti istovremeno i trgovac i menadžer koji poznaje pet svjetskih jezika ili svatko stvarati dodatnu vrijednost.Industrija je ta koja bi na svakih cca 50-100 srednje razvijenih opg- ova vršila organizirani otkup putem aukcijskih dvorana kao na zapadu,ili regionalnih običnih pijaca kako je bilo kod nas.i stvarala dodatnu vrijednost.Naŝa prehrambena industrija je "privatizirana" i služi za svoju proizvodnju,a još više za uvoz raznog škarta Shvatite da je kod nas generalni problem plasman robe za široku proizvodnju,a ne proizvodnja Ne možemo se mi financijski preorijentirati svake 2-3 godine na neku drugu "dohodovniju" proizvodnju u kojoj nam ništa nije zagarantirano.Naši političari funkcioniraju po paroli brigo moja pređi ma drugoga,a mi bi trebali biti mađioniĉari koji se konstantno prilagođavano.Što vam znači da su zadnje 2-3 godine bile dobrea za svinjogojstvo? Znači da bi idućih pet godina trebali raditi sa minusom.Za vaŝu informaciju i svih onih koji tvrde da je svinja iz produženog tova sa 3 € preskupa.Jedan realan kupac je to ovako opisao; meni je jeftinija,jsr sam prije imao plaću 1200 kni mogao sam kupiti 300 kg svinje po 12 kn.Sada iman 1200 € plaću i mogu kupifi 400 kg svinjetine.
Damir Senjan
prije 4 tjedna
TnkiVinki Ono što ti proizvdiš ili mali i mi svi drugi, završava u bogatim đepovima oni koji mogu iz elite taj konačni proizvod platiti. Nitko od njih službeno ne želi napisati, da je Hrvatska ili cijeli EX YU bivša juga ima najzdraviju i nezatrovanu zemlju iz koje prozlazi kvalitetna zdrava hrana koju traži elita. Problem je što nam se taj znoj i trud namjerno plača pod ništa, nikakva cijena, a znaju nam pisati pravilnike ili kao tebi da ne isplate potpore, ali nisi jedini ima njih još koji za svoju muku nisu dobili ni lipe ni centa.
TinkiVinki
prije 4 tjedna
Pa zašto ti Maliću daješ o drugima izjave u globalu,šta je mali pogrešno napiso? Šta si ti i svi taki ko ti proizveli u svom životu da se može reč e to sam ja proizveo tolko tona,vagona,kg,grla stoke na svojoj zemlji,i da ste ko ja i mali od tog živili i ranili djecu pa makar mi proizvodimo nešta što nikom po tvom netreba! A za mene što ti proizvodiš tvoje pametovanje e to baš nikom netreba,jer da si tolki stručnjak neko bi te i zaposlio a ne vako kad got šta napišeš nemoram ni čitat članak znam da si ti autor jer ni naslov neznaš napisat!
Damir Senjan
prije 4 tjedna
mali poljoprivrednik hvala na info oko postrmnoga što sijati jer u mom djelu je to nemoguče. Ivan Malić evo ti jedne činjenice kud nas u svemu potkradaju, spomenuo si u kometaru Herbicide. Neki dan mi nije bilo jasno na što sam toliko herbicida potrošio. Jučer prskam suncokret jer poslije Kobana treba i sitna korekcija sa Saltusom ali nekako mi ponovo nešto neštima. Danas još kupim i mjerim, pa ono na svakoj litri fali 100 mililitara. Ajde sada izračunaj što Đuro stalno spominje 200.000 hektara pa po litri što ti fali 100 mililitara, koliko su zaradili na nama jer u toj litri fali 100 mililitara. Nije nikakva kritika na članak ili od čega se živi.
Ivan Malić
prije 4 tjedna
@mali, trenutno živim od rada svojih ruku, ako te to imalo tješi, kusamo istu kašu. I da, nije lako, ali imam ideja, energije i volje da se mijenjam da bi mi bilo bolje. Tražim načina da radim stvari efikasnije u proizvodnji, tražim nove kupce, smišljam kako zaraditi više pružajući usluge tamo gdje imam više kapaciteta u proizvodnji. Ako ćemo davati paušalne izjave jedni o drugima bez da se poznajemo ja bi mogao reći: zadnje 3 godine su za svinjogojstvo bile odlične, zadnjih 6 mjeseci je opet teško, ali ako se u ove 2,5 godine nije napravila zaliha onda nešto drugo ne štima a ne tržište. Vrlo lako je davati paušalne izjave o drugima, jelda?
TinkiVinki
prije 4 tjedna
I posuđujem mu 5t kukuruza i 2t ječma,nek mi vrati u prascima kad mu se oprase nazimice! Da ima za prvu ruku!
TinkiVinki
prije 4 tjedna
Ja plačam od tih 10 nazimica 5 da ti je mali na manju štetu!
mali poljoprivrednik
prije 4 tjedna
G. Maliću ne osporavam vaše stručno iskustvo,ali vidi se da nikada niste živjeli od rada svojih ruku.Predlažete nekakve kombinacije koje u nekim uređenim zemljama imaju smisla,jer očito na zapadu seljak proda sve što proizvede.Zato malo istrażite gdje kod nas zapinje u prehramvenom lancu.Shvatite da nije problem proizvesti,nego je problem prodati svoju robu.Nemojte samo o uxruživanju,jer je to prazna priča sa sadašnjim zakonima koju dopuštaju naši političari.Nabrajate čarobne riječi poput; stočarstvo,povrtlarstvo,dodatne vrijednosti ,a to u našim uvjetima za većinu nema nikakvog smisla,jer zapinje u plasmanu robe na svakome koraku.Činjenice su sljedeće; imam kapacitet za proizvodnju 500 prasaca godišnje i produženi tov za 60 kom.Cijena svinja je pala do neisplativosti,a trenutno imam 35 kom prasaca koje nitko netreba.Evo jedna ponuda ,poklanjavam vam deset nazimica pod uvjetom da nastavite proizvodnju i izvještavate nas o uspjesima u stočarstvu.
Đuro Japaric
prije 4 tjedna
Kako g. Ivane ići u kombinaciju sa stočarstvom sa POTVRDAMA za obradu državne zemlje na 1 godinu ? Imamo PROBLEM 200 000 ha PRIVATNE zemlje bez ugovora , koja će VEĆINOM 31. 12. 2027 BITI IZBRISANA IZ ARKOD , a sada je IZBRISANA IZ POTICAJA !
Ivan Malić
prije 4 tjedna
dodatni komentar - za Agroklub uredništvo - iako su moje kolumne na Agroklubu daleko od najčitanijih (očekivano pobjeđuju skandali, banane i izvlačenje tenkova traktorima), vjerujem da su najkomentiranije (u prosjeku). imate li kakvu statistiku na ovu temu?
Ivan Malić
prije 4 tjedna
Slobodane, AI Claude mi kaže da se prijevoz brodom Crno more - Italija oko 20 EUR/toni, plus pretovari, osiguranja - na kraju mi je izbacio 30-40 EUR/toni - u svakom slučaju slično ili jeftinije nego što je prijevoz kamionom Osijek - Padova (ovo je obično do 40 EUR/toni, ovisi o dobu godine i puno faktora). Vlak je jeftiniji za 5-10 EUR/toni. Brzinski sam istraživao ovo za brodove, nemam iskustva iz prve ruke. Treba doći do Crnog mora, to isto košta velika je Ukrajina. Treba platiti prekrcaj u luci, treba od luke do mlinara isto odvesti. Ali njihova roba je jako konkurentna u Italiji, i glavna konkurencija našoj pšenici. Ostali - svjestan sam da je pšenica teška priča i da alternative nisu lagane i da je puno zapreka. Cilj članka je da nešto naučimo (i ja sam naučio dok sam istraživao - npr ovo za cijenu rada me jako iznenadilo, kao i zaštitna sredstva - ali logično kad razmisliš) shvatimo s čim se borimo i kakve su nam šanse za uspjeh. Ako tu nisu Ukrajinci tu su mađari, rumunji, srbi sa svojim viškovima koji idu na ista tržišta. Ratarstvo kakvo poznamo će preživjeti jedino u kombinaciji sa stočarstvom, ili prelaskom na povrće, ili traženjem više dodatne vrijednosti kroz neku priču. Pa nađite u Francuskoj ili njemačkoj čiste ratare? To ne postoji, i nije to slučajno.
Đuro Japaric
prije 4 tjedna
Prosječno hrvatsko gospodarstvo 5, 6 ha , a ARKOD parcela 2 ha ! PROSJEČNO 2 Hrvata jedu 1 sarmu , jedan pojede meso , a drugi KUPUS sa kojim je meso omotano ! VEĆINA hrvatskih parcela su 0d 1 000 do 5 000 m kvadratnih i Hrvatska NEMA POLJOPRIVREDU u SELJAČKOM sektoru , VEĆINA je NE DOHODOVNA i REKREATIVNOG karaktera ! Razvoj POLJOPRIVREDE u Austrijskoj i SRPSKOJ provinciji koju nazvaše RH i UKRAJINI išao je RAZLIČITIM putem !Od AGRRANE REFORME braće SRBA i POSRBLJENIH hrvata 1919 IMAMO ; 1 . MODEL SIROTINJE i 2 . MODEL poljoprivrednih poduzeća !SIROTINJA iz SELA brdske SLAVONIJE bježi od 1945 , a DALMATINCI od kraja 18 stoljeća !! REŽIM u Zagrebu NIJE DONIO ZAKONSKU OSNOVU ZA SELJAČKU POLJOPRIVREDU pa NASTAVAK IZUMIRANJA hrvatskih sela SLIJEDI ! BITNO je KUPITI ; POLOVNE Rafale , topove , tenkove , iz NOVCA EU po SELIMA obnavljati FASADE itd !
Dudina
prije 4 tjedna
U SAD-u su nedavno ratari prosvjedovali jer su gnojiva dosegla cijenu od 250$ za tonu a kod nas je tona 500-700€ i onda nam tu pametujete sa ovakvim člancima i ukrajinom
Dudina
prije 4 tjedna
Ukratko ukrajinsko smeće nije proizvedeno po EU standardima i nitko ne kontrolira kvalitetu i pesticide pri uvozu
mali poljoprivrednik
prije 4 tjedna
Damire; sve je to već isprobano i rani kukuruz i rana soja i sl.Kada zvizdan ugrije i po više od mjesec dana ne padne niti kapi kiše budeš sretan da išta urodi od onoga što si posijao i u redovnoj sjetvi.
mali poljoprivrednik
prije 4 tjedna
Koliko sam čuo prijevoz ide i po 25-30 €/toni do Italije.Zašto sijemo pšenicu?A zašto sijemo kukuruz,soju,repicu ili bilo što drugo što proizvedemo ,jer uvijek se u nekom dijelu svijeta nađe jeftinija roba?Ljudi posiju bob ili šećernu repu,pa ih tvornice prevedu žedne preko vode.Hoćemo li saditi rajčice za Podravku?Vidimo kako prolaze ozbiljni proizvođači krumpira koji su uložili ogroman novac u nove suvremene tehnologije.Sijemo jer imamo mehanizaciju za te kulture,sijemo jer solidno uspijavaju na našim tlima i zato što moramo poštovati plodored.Osim toga to su robe široke i masovne potrošnje,pa si relativno siguran u otkup.Zašto se u ovom članku ne postavlja pitanje kako je moguće uvoziti u EU pšenicu koja ima u sebi tragove prskanja sa nedozvoljenim i zabranjenim tvarima.Nama su zabranjene jer su štetne i opasne po ljudsko zdravlje,a njihova pšenica ispada da nije štetna.Kako sada to tumače?Molio bi sve oni koji postavljaju pitanje zašto sijemo pšenicu da odgovore koje bi to četiri kulture trebali sijati?Četiri jer moramo poštovati plodore i da imamo zaradu na njima,da je osiguran otkup za masovnu i široku proizvodnju na stotinama tisuća hektara.
Damir Senjan
prije 4 tjedna
Ovo kod nas znaju i ptice na grani da je pšenica kod nas neisplativa. Možda postoji i drugi način ali sjeverozapadna Hrvatska nemože uči u to zbog kasnije vegetacije, ali Slavonija bi mogla znači trebalo bi isprobati, pšenica + postrmno zasađen suncokret jer ta sorta sjemena postoji Lidea Bela isključivo za postrmnu sadnju.
Marta Radić
prije 4 tjedna
Ako su brojke točne..riješenje je ..nema sjetve pšenice...Samo se pitam ..zašto proizvodimo duplo vise od potreba...po toj logici ..očito da ratari zarađuju na pšenici...inače nebi sijali...e sad čije su brojke i matematika točne.
slobodan rajić
prije 4 tjedna
Dobar posao oko brojeva, samo me zanima koliki je uticaj cijene transporta za kupca za hrvatsku i ukrajinsku pšenice. Prijevoz kamionom 25 tona osijek-trst i okolina je cca 50-60 eur po to toni, NIgdje nisam našao kolike su cijene brodskog ili željezničkog prijevoza od Odese do Đenove, npr. Molim autora da istraži i napiše u prilogu.Zanimljiv članak.
Filip Matic
prije 4 tjedna
Hvala na clanku, svaki rad treba cijenit. Clanak ne drzi vodu, ... po toj logici bi mi trebali sve sravniti sa zemljom i izgraditi apartmane, ... i onda dodje Ukrajina jedan dan i veli, ... ha, druskane, ... cijena Brasna je 3 puta veca. ... znaju se 3 temeljne stavke za svaku drzavu, proizvodnja hrane, vojska i Visoka tehnologija, i eventualno energija, ali ako je visoka tehnologija u razvoju onda se i nadje Rjesenje za energiju jel se izvori energije uvijek mjenjaju, ... nekada je Kitovo ulje vodilo politku pa ga vise nema, isto kao sto ce i nafte nestati. To je normalno i prijeci ce se na druge izvore energije. Javili se danas neki politicari Kolinda, Tadic, ... je,je mi smo govorili o tome. ...lazu, sve ih se sjecam kad su govorili, hladni Rat je gotov, svi smo dobri, pa sjetite se nje na svjetskom prvenstvu u rusiji, hahaha