Može li se Jakov prehraniti s 1 EUR dnevno?

Gospođa Malić ukazala mi je na članak koji kaže da je prehranu moguće zadovoljiti s iznosom od već 3,42 eura na dan, uz pitanje je li to stvarno moguće? To me podsjetilo na jednu moju staru fantaziju, radi koje sam svojevremeno pisao Bill Gatesu koji me naravno očekivano izignorirao. Mene lupi svakih par godina da imam neku super ideju koja će promijeniti svijet, onda napravim startup, onda startup propadne pa sam onda par mjeseci u depri te obećam sebi nikad više, pa onda opet sine neka ideja i tako ukrug k’o pas po dvorištu.

Ova moja ideja kako jeftino nahraniti svijet došla je negdje u periodu 2010-2015., na počecima moje poljoprivredne karijere, a vezana je uz tvornicu stočne hrane u PPK Valpovu. Legendarna Valpovka, prva tvornica stočne hrane u Jugoslaviji, kakav je to brend bio! Ono što je Digitron bio Buju, Eurokrem Cazinu, SAS Zadru, to je stočna hrana Valpovka bila Valpovu.

Kako sam tad bio početnik u poljoprivredi sve me fasciniralo, od snage i mogućnosti traktora do složenosti proizvodnje. Stočna hrana mi je bila okriće kad sam shvatio kako je zapravo jako jeftina - nerijetko su tada neke smjese koje su jele svinje, perad ili junad koštale malo više od kune po kilogramu. Nisu ni danas te potpune niskoproteinske krmne smjese puno skuplje, koštaju u pravilu 0,20-0,30 EUR/kg. Sve navedene cijene su veleprodajne, one koje plaćaju stočari, bez PDV-a države i s bliskim transportom.

Fascinacija stočnom hranom

Te se smjese sastoje tipično od žitarica (pšenica, ječam, kukuruz), uljarica i proteina (ostaci prešanja soje, suncokreta i uljane repice - nakon što se istisne ulje, ostane vrijedni sastojci puni proteina, vlakana itd), komponenti (tipa kreda za kalcij, peletirana lucerna) i vitaminsko mineralnih dodataka. Proces je industrijski jednostavan: izvaži, samelji, promiješaj, eventualno peletiraj/ekstrudiraj i na kraju zapakiraj. Napomena: ekstrudiranje možete zamisliti kao proces kuhanja. Ta jednostavnost u procesu dovodi do vrlo niskog troška pripreme ove vrste hrane, često tek 10-15% troška sirovine.

Bit moje tadašnje fascinacije stočnom hranom je bila ta da životinje jako jeftino jedu. U kilogramu ovakve smjese ima čak 3.000 kCal, od čega 150 grama skupih proteina (protein je uvijek najskuplji sastojak svakog obroka), 30 grama masti, 50 grama vlakana itd. Druga fascinacija je bila da svinje dobiju kilogram težine za 3 i manje kilograma smjese, i da ima dana u fazi tova kada dobivaju čak kilogram prirasta dnevno. Napominjem, tada sam bio početnik u industriji hrane, pa su mi sve reference bile na ljude i naše prehrambene navike, kilograme prirasta i troškove prehrane.

Usporedba je najbolje vidljiva kad napravim usporedbu s današnjim cijenama i troškovima, uzmimo za primjer cijenu čaja u kafiću. Kako ovo kuckam dok pijem čaj u svojoj omiljenoj kavani, taj ću platiti 2,30 EUR. Dakle, 9 kg potpune stočne hrane mora prodati seljak da bi popio jedan čaj s mlijekom i medom. Dobro je rekao Korado Korlević, živimo u ekonomiji doživljaja i snova.

Paradoksalno, za taj jedan čaj koji košta 2,30 EUR prase će pojesti 9 kilograma stočne hrane i dobiti 3-4 kg težine. Svinja je evolucijski pobjednik u konverziji biljaka u meso, ispred je zasad samo perad kojoj treba 2 kg hrane za 1 kg težine. To je i osnovni razlog zašto je perad jeftina, a junad skupa. Ne zaboravite i kukce, oni su još jači od piletine, superhrana održive budućnosti.

Devet kg potpune stočne hrane mora prodati seljak da bi popio jedan čaj s mlijekom i medom. Dobro je rekao Korado Korlević, živimo u ekonomiji doživljaja i snova.

Dolazim na bitno od čega je krenula moja ideja da se svijet može jako jeftino nahraniti. A to je da je svinjska hranidba vrlo slična ljudskoj prehrani. Hranidba svinja je jednostavna i jeftina. Glavni razlog je taj što se koriste jeftine sirovine biljnog porijekla - uljarice i žitarice. S druge strane ljudima je hrana jedan od glavnih životnih troškova. Primjerice, moja obitelj za hranu troši oko 1.000 EUR/mjesečno, 250 EUR/osobi mjesečno, 8 EUR/dnevno/osobi. S obzirom na sličnosti nutritivnih potreba čovjeka i svinje, paradoksalno je da za nahraniti svinju treba najviše pola EUR dnevno, a za mog Jakova 8 EUR/dnevno, u treningu duplo toliko.

Pretenciozno i neodgovorno lamentiranje

Po ugledu na svinjski menu, koliko jeftino bi se čovjek mogao prehraniti da zadovolji svoje dnevne nutritivne potrebe, a da ne bira što bi jeo?

Započet ću računicu s hranom za svinje, smjesa s 15% proteina košta oko 0,25 EUR/kg. Taj kilogram svinjske hrane ima 15% proteina, a ostali nutrijenti su sljedeći: 5% vlakana, 3% masti, fosfor, kalcij itd. Što je ostatak do 100%? Oko 14-15% sadržaja je voda, ostalo je škrob. Na prvu dosta slično ljudskim nutritivnim potrebama.

Probavni sustav i potrebe ljudi su ipak različite od onih svinjskih, pa sam nakon puno Googlanja da dođem do relevatnih podataka na kraju odustao i pitao DeepSeek AI sljedeća pitanja koja mi se čini da jako dobro pogađaju bit, odnosno vode odgovorima koje sam tražio u ovoj priči. Pokazao se kao izvrstan alat za brzo doći do podataka za ovakvu vrstu pretencioznog i neodgovornog lamentiranja.

Pitanje br. 1: Koji je nutritivni sastav hrane za svinje s 15% proteina?

Odgovor DeepSeek: Hrana za uzgajivače svinja s 15% proteina obično sadrži uravnoteženu mješavinu izvora energije, proteinskih dodataka, vitamina i minerala za potporu optimalnom rastu (obično oko 20-50 kg tjelesne težine). Primjer formulacije za svinje u tovu:

• Kukuruz 60–65% Primarni izvor energije (nizak udio proteina)
• Sojina sačma 15–20% Glavni izvor proteina (44–48% proteina)
• Pšenične mekinje 5–10% Vlakna i umjereni proteini
• Riblje brašno 2–5% Visokokvalitetni proteini i aminokiseline
• Vapnenac (kalcijev karbonat) 1% Izvor kalcija
• Dikalcijev fosfat 0,5–1% Fosfor i kalcij
• Sol (NaCl) 0,3–0,5% Ravnoteža elektrolita
• L-lizin (ili lizin HCl) 0,1–0,3% Dodatak esencijalnih aminokiselina
• Metionin 0,05–0,1% Ravnoteža aminokiselina
• Vitamini-minerali 0,5–1% Vitamini (A, D, E, B) i minerali (Zn, Fe, Cu, Mn, Se)
• Biljno ulje (ili životinjska mast) 1–3% Energija i apsorpcija vitamina topljivih u mastima
• Metabolička energija (ME): ~3000–3200 kcal/kg.

Pitanje br. 2 za DeepSeek: Ako bi 50-godišnji muškarac konzumirao hranu za svinje s 15% proteina kao jedini izvor hrane, koliko bi dnevno morao konzumirati?

Odgovor DeepSeek: Ovo se ne preporučuje ljudima zbog razlika u prehrambenim potrebama. Njegov dnevni unos ovisio bi o njegovim kalorijskim i proteinskim potrebama. Svinje (za uzgoj) trebaju hranu bogatu proteinima i energijom za brzi rast mišića. Odrasli ljudi trebaju uravnoteženu prehranu s vlaknima, vitaminima i mineralima koji nisu uvijek optimizirani u hrani za svinje.

Procijenjeni dnevni unos za 50-godišnjeg muškarca:

• Kalorije ~2500 kcal/dan ~0,8–1,0 kg/dan (hrana za svinje = ~3000 kcal/kg)
• Proteini ~56–91 g/dan (0,8–1,2 g/kg tjelesne težine) 15% proteina hrane = 150 g proteina/kg hrane → ~0,4–0,6 kg hrane/dan zadovoljava potrebe za proteinima
• Vlakna ~25–38 g/dan. Hrana za svinje ima malo vlakana (može uzrokovati probavne probleme)
• Vitamini/minerali specifični za ljude (npr. vitamin C, folat) Premiksi za svinje nemaju neke ljudske esencijalne tvari (npr. nemaju vitamin C)

Rizici dugotrajne konzumacije hrane za svinje - potrebe za proteinima i energijom mogu se zadovoljiti ako se konzumira u ispravnim količinama. Nedostaci: Vitamin C (rizik od skorbuta) Folat, B12, jod (nema ga uvijek u premiksima za svinje), višak minerala (npr. bakar, cink - svinjama ih je potrebno više nego ljudima).

Neodrživa prehrana

Konzumacija ovakve hrane dovela bi do probavnih problema jer malo vlakana, a puno škroba može uzrokovati nadutost/proljev. Kratkoročno ~0,8–1 kg/dan pokrilo bi kalorije i proteine potrebne 50 godišnjem muškarcu.

Dugoročno ovakva prehrana ne bi bila održiva - trebali bi dodaci prehrani (vitamini, vlakna, voće/povrće). Bolje alternative za ljude: ako je hrana oskudna, uravnoteženija ljudska prehrana mogla bi se napraviti od sličnih sastojaka: kukuruz + grah (za potpune proteine), povrće/voće (za vitamine i vlakna) i dodati jodiranu sol i vitaminske dodatke.

Onda stiže obrat, DeepSeek samoinicijativno pita: Želite li modificiranu verziju "sigurnu za ljude" koristeći sastojke hrane za svinje? Moj odgovor je naravno DA. Odlično pogođen kontekst i pitanje, umjetna inteligencija je stvarno iskoristiva za istraživanja ove vrste i to ne samo kao izvor informacija nego i usmjeravanje.

Cijena modificiranog "za ljude sigurnog" obroka hrane za svinje varirat će ovisno o lokaciji, kvaliteti sastojaka i kupnji na veliko - ali evo grube procjene na temelju prosječnih globalnih cijena (2024).

Prema ovome izračunu, čovjek se ovisno o lokaciji i izvoru sirovine može prehraniti za 0,52 -1,15 USD/danu (0,46 - 1,03 EUR/dan). Ima logike, ima smisla - to su nutritivne potrebe i cijene sirovina su tu negdje. Npr. kukuruz u tablici 140-230 USD/toni, trenutno u Hrvatskoj oko 200 USD/toni. Pojest ćemo oko kilograma smjese dnevno koja će se sadržavati sve što je našem organizmu potrebno. Malo ćemo smjesu doma umiješati s vodom i prokuhati da lakše klizne. Jeftino, brzo i bezukusno.

Zašto je hrana tako skupa, a seljak u Hrvatskoj siromašan?

I na kraju je DeepSeek AI pokazao da je vrlo mudar, skužio je u kojem smjeru razmišljam i ponudio sljedeće pitanje: Želite li jeftiniju varijantu koja će koštati manje od 0,5 USD/dan? Tu sam stao. Cilj ove priče bio je Billu pokazati da može nahraniti sve gladne svijeta za malo para.

Poljoprivredne priče Ivana Malića možete pročitati i na njegovu blogu.

Koji je zaključak ove nostalgične priče, 10 godina kasnije? DeepSeek kaže da se čovjek kad bi jeo kao svinja može hraniti ispravno, jeftino i neukusno za manje od 1 EUR dnevno. Naravno. tada se mora odreći mesa, pizze, sladoleda, ali i većeg dijela užitka (okusi, mirisi, teksture…). Manje nuspojave bi također bile da bi u ovom scenariju prehrane propali trgovci, proizvođači ambalaže, država, marketinške agencije, proizvođači Gastala i mnogi drugi koji sada grabe dio kolača u lancu od polja do stola.

Ovo su šokantne brojke i tjeraju na razmišljanje. 1 EUR/dan? Dva, tri dana hrane jednako vrijedi kao jedan čaj? Je li stvarno hrana skupa ili je društvo toliko bogato da može platiti skupu hranu s milijun okusa, tekstura i boja? Zašto je hrana tako skupa, a seljak u Hrvatskoj siromašan? Kad bi svi jeli kao svinje, koliko bi stanovnika Zemlja mogla prehraniti? Ovo je dobra tema za neku od idućih priča.

Ja ću svejedno za večeru skuhati nešto tradicionalno. Jakov će se vratiti iz teretane gladan k’o svinja, a nema dobra prirasta bez animalnog proteina.